-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 47, travanj 2010. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Knjižnica kao javni prostor : službeni izvještaj i zaključci
Zagreb, 10. prosinca 2009.

Hrvatsko knjižničarsko društvo, Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja i Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, organizirali su 9. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama Knjižnica kao javni prostor u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca 2009. godine u Multimedijalnoj dvorani Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice Knjižnica grada Zagreba, Starčevićev trg 4. Skupu je prisustvovalo devedesetak sudionika iz cijele Hrvatske. Sudjelovala su tri izlagača iz inozemstva (Velika Britanija, Njemačka i Slovenija) i osam domaćih eminentnih stručnjaka teorije i prakse. Prisustvovalo je osamdeset prijavljenih sudionika i još petnaestak gostiju.

Tema pod nazivom Knjižnica kao javni prostor oduvijek je prisutna u knjižničarskoj zajednici u Hrvatskoj i o njoj se raspravlja, ali nikad ovako sustavno i sistematizirano kao što se na ovom okruglom stolu progovorilo o prostoru knjižnice i programima za javnost, a novije se rasprave vode o virtualnom javnom prostoru. Naime, s internetskom revolucijom javljaju se novi interaktivni alati i aktivnosti u mrežnoj okolini, a s njima i novi oblici objave sadržaja i mrežne komunikacije koje potiču stvaranje novih obrazaca ponašanja. Sinonim za te promjene - web 2.0 - naziv je koji se odnosi na mogućnost suradnje i razmjene sadržaja među korisnicima mrežnih usluga, kao i njihova aktivnog sudjelovanja u izgradnji mrežnih sadržaja. Takva je interakcija moguća zahvaljujući skupini alata pod nazivom društveni softver, poput wikija, bloga, podcastova, alata društvenog označivanja, social bookmarkinga i društvenog umrežavanja, instant messengersa i dr. Pozvani izlagači predočili su iskustva dobre prakse koja su svim sudionicima ovog skupa bila korisna.

Program okruglog stola bio je podijeljen u dva tematska dijela: prvi se odnosio na prostore i programe za javnost, a u drugom se govorilo o virtualnom javnom prostoru.

Andrea Zlatar Violić, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prvim izlaganjem uvela je u temu polazeći od premise da cjelokupni gradski prostor predstavlja potencijalni prostor javnosti, u kojem vodeću ulogu imaju funkcionalni prostori kulture u kojem se odvijaju glazbene, kazališne ili kino izvedbe ili izložbeni prostori, posebno apostrofirajući ulogu koju imaju knjižnice u društvu. Knjižnice svojom funkcijom njeguju različite djelatnosti, od klasične posudbe knjiga i korištenje čitaonice do posebnosti sudjelovanja u različitim oblicima djelatnosti kao što su tribine, radionice i dr. Također, osobitost knjižnica je mogućnost prilagođavanja različitim ciljnim grupama kao što su djeca, mladi, odrasli, osobe s posebnim potrebama, posebne jezične skupine i dr.

Anne Goulding, Sveučilište u Loughboroughu u Velikoj Britaniji, govorila je o narodnim knjižnicama kao prostorima zajednice iznoseći iskustva svoje zemlje, gdje je taj prostor prikazan kao jedan siguran, neutralan, ugodan i primjeren svakom pojedinom članu određene zajednice, u kojem mogu pronaći sve ono što narodna knjižnica proklamira kao svoju viziju i misiju.
Ingrid Bussmann, Gradska knjižnica Stuttgart iz Stuttgarta u Njemačkoj, govorila je o iskustvu svoje knjižnice u okružju zajednice u kojoj djeluje. Posebnu pozornost obratila je na suradnju s mladima kojima narodna knjižnica daje potporu u ovladavanju informatičkih vještina predstavljajući most prema drugim institucijama u kulturi i obrazovanju. U izgradnji je nova zgrada knjižnice za koju se očekuje da će dati novi poticaj svim djelatnicima i povećati broj korisnika.

Davorka Pšenica, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, govorila je o kulturnim programima svoje knjižnice koje smatra iznimno važnim mostovima prema javnosti. Svim svojim aktivnostima, od izložbi i predstavljanja knjiga i grafičkih mapa do skupova, predavanja i seminara, od dodjele književnih nagrada, obilježavanja značajnih obljetnica do koncerata, javnih prezentacija i predstavljanja programa civilnih udruga, zaklada i društava kojima je cilj promicanje društvenih i kulturnih vrednota, Nacionalna i sveučilišna knjižnica dosljedno i sustavno njeguje kulturni i civilizacijski identitet.

Ivančica Đukec Kero i Tatjana Nebesny, Knjižnice grada Zagreba, Matična služba, predstavile su djelovanje svoje knjižnice u kulturnom i društvenom životu hrvatske metropole. Predstavljajući jedinstvenu mrežu knjižnica, predstavile su programsku specifičnost svake ponaosob, čija je posebnost potvrđena stručnim istraživanjem korisničkih usluga uspoređujući središnju knjižnicu, područne knjižnice i ogranke. U radu su predstavljeni brojni programi razvrstani u nekoliko skupina prema zajedničkim značajkama.
Eli Pecotić, Gradska knjižnica Marka Marulića iz Splita, govorila je o novom prostoru svoje knjižnice koji je za kratkog vremena polučio velike i pozitivne rezultate, više nego trostruko povećavši obuhvat stanovništva sa 5% na 16,7%, upošljavanjem (13) novih djelatnika, opremivši se suvremenom opremom i obogativši bogatijim programima koje je prepoznala cjelokupna zajednica.

Drugi tematski dio odnosio se na virtualni javni prostor gdje su tri izlagačice, svaka sa svoga teoretskog aspekta govorile o webu 2.0 i jedno izlaganje o praktičnoj primjeni web 2.0 u jednoj narodnoj knjižnici.

Sonja Špiranec, Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govoreći o knjižnici 2.0 propitkuje govori li se o afirmaciji ili napuštanju izvornih načela knjižnica? U svrhu iznalaženja odgovora na mnogobrojna pitanja koja nameće primjena weba 2.0 u knjižničnom okruženju, izlagačica razmatra i analizira primjere usluga koje različite vrste knjižnica mogu ponuditi koristeći tehnologiju weba 2.0, propitati mogu li korisnici uistinu profitirati od takvih usluga i kose li se one, u nekim svojim dimenzijama, od izvornih načela koje su knjižnice oduvijek njegovale i predstavljale.

Tanja Merčun, Odsjek za bibliotekarstvo, informacijsku znanost i knjižarstvo Filozofskog fakulteta u Ljubljani, govorila je o knjižnicama u promjenjivom mrežnom okruženju koje su zadnjih godina podložne rapidnim promjenama i velikim izazovima kako u svijetu, tako i u Sloveniji i kako se slovenske knjižnice nastoje prilagoditi virtualnom okruženju.

Jagoda Ille, Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Medveščak, govorila je o webu 2.0 na strani knjižnice problematizirajući promjene, suradništvo i dosege. Suvremeni korisnik koji poznaje i upotrebljava servise weba 2.0 naviknut je na učestale promjene, sklon je suradnji s ostalim, najčešće anonimnim korisnicima ovih servisa, stvara nove sadržaje i dijeli ih s drugim korisnicima. U radu se navode primijećene promjene u poslovanju knjižnica koje su se, dijelom ili u cijelosti, prilagodile suradničkom virtualnom prostoru.

Neven Ušumović iz Gradske knjižnice Umag govorio je o virtualnom širenju svoje knjižnice navodeći da su izradom mrežne stranice (www.gku-bcu.hr) željeli nadići prostornu ograničenost i relativnu udaljenost od kulturnih i informacijskih centara. U sadržajima svojih mrežnih stranica korisnicima su ponudili elektronički katalog – WEBPAC, informacije, niz sadržaja o aktivnosti, događanjima i manifestacijama knjižnice. Daljnji razvoj virtualnog prostora knjižnice usko je povezan s interaktivnošću: blog-sustav za članove, nadovezivanje na popularne interaktivne sustave kao što su Twitter, dodatna optimizacija za mobitele i dr.

U pripremi je zbornik radova 9. okruglog stola Knjižnica kao javni prostor s integralnim tekstovima svih izlagača.

ZAKLJUČCI 9. OKRUGLOG STOLA O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA

Knjižnica kao javni prostor
 

1. U današnjem vremenu koje obilježava postupno sužavanje javnog prostora i širenje privatnog prostora koji simulira javni, smanjivanje broja sudionika u kulturnom životu zajednice i privatizacija kulturnih ustanova, knjižnica je jedan od rijetkih preostalih javnih prostora kulture, obrazovanja i informiranja, otvoren svima, koji istodobno nudi mogućnost za tihi individualni rad i aktivno sudjelovanje u životu društva. Knjižnica svoj komunikacijski potencijal gradi na ideji participacije građana u oblikovanju kulturnog i informativnog prostora i primjer je demokratske ustanove u kulturi. Zato je ulaganje u prostrane, sigurne i udobne prostore i zgrade knjižnica prijeko potrebno za izvođenje odgovarajućih programa za sve članove zajednice. O dizajniranju tih prostora trebaju odlučivati i članovi zajednice.

2. Knjižnica pridonosi razvoju zajednice i izgradnji socijalnog kapitala. Ona osnažuje izgradnju društvenih mreža u zajednici uključivanjem građana u svoje programe, nudi prostor za samostalno i grupno čitanje/učenje kao i za povezivanje pojedinaca različite dobne, nacionalne i socijalne pripadnosti. Knjižnica dopire do svih skupina i partner je javnoj upravi u izradi strateških dokumenata o razvoju zajednice.

3. Knjižnica je kulturni i intelektualni centar zajednice, ona osigurava znanje, razumijevanje i osobni razvoj, a kulturne i obrazovne programe koje nudi spaja s novom tehnologijom te omogućuje da se shvate procesi i razviju kriteriji za vrednovanje informacija na internetu, kao i da se uspostave nove personalizirane službe i usluge. Zato odgovarajuća tijela javne vlasti trebaju dostatno financirati nove tehnologije u knjižnicama, zapošljavati dovoljan broj djelatnika za praćenje stalnih promjena, koje donosi virtualni javni prostor, kao i omogućiti cjeloživotno obrazovanje knjižničara.

4. Knjižnica omogućuje pristup informacijama i stvaranje novih sadržaja. Mrežne stranice knjižnice kao vrlo posjećeni virtualni javni prostor, pomažu korisnicima u često nepreglednoj sferi kulturnih i drugih informacija i novosti. Umrežavanje otvara nove mogućnosti komunikacije s potencijalnim korisnicima i primanje informacija na zahtjev. Primjenom koncepta web 2.0 knjižnice uz profesionalnu prosudbu i zaštitu autorskih prava i privatnosti korisnika, u punoj mjeri osiguravaju pravo na slobodu mišljenja i izražavanja iz čl. 19 Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima.


L. Bučević-Sanvincenti
l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr  

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-