-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 46, prosinac 2009. :: Skupovi u inozemstvu


SLAMIT Cjeloživotno učenje : školske knjižnice i novo učenje
Lisabon (Portugal), 27. rujna -3. listopada 2009.

U gradu Costa da Caparica blizu Lisabona (Portugal) od 27. rujna do 3. listopada 2009. održavao se SLAMIT, međunarodni seminar za školske knjižničare, s temom Cjeloživotno učenje – školske knjižnice i novo učenje. Bila je to prilika da se na jednom mjestu nađu školski knjižničari iz Danske, Norveške, Nizozemske, Islanda, Poljske, Češke, Grčke, Finske, Velike Britanije i Portugala. Hrvatske školske knjižnice bile su predstavljene jedino knjižnicom OŠ Matije Gupca iz Gornje Stubice.

Projekt SLAMIT nastavak je dvaju uspješnih prethodnih projekata – SLAM (School Libraries As Multimedia centres) i GRANDSLAM (General Research ANd Development of School Libraries As Multimedia centres) – kojima su se kompetencije školskih knjižnica proširivale od zbirke knjiga na multimedijske centre odnosno na informacijske centre i centre za učenje.

U SLAMIT fazi naglasak je na proširenju iskustava, znanja i prakse iz početnih faza na širu europsku knjižničarsku zajednicu i to baš na način da se educiraju školski knjižničari kako bi aktivno participirali u kreiranju budućeg razvoja knjižnice u kojoj rade. Smjernice za daljnji razvoj su: knjižnica kao središnja točka kurikuluma i mjesto uvođenja istraživačkog pristupa učenju. U aktivnom procesu koji traje čitav život učenici uče izgrađujući vlastito razumijevanje svog iskustva, tj. gradeći na onom što već znaju kako bi u konačnici formirali osobnu perspektivu svijeta u kojem žive. Tu je knjižnica neophodna i to nam je svima poznato. Na ovom seminaru mogli su se upoznati neki alati, iskustva, promišljanja koja navedeni put razvoja knjižnica već jasno slijede u konkretnim životnim situacijama. Štoviše, svi su sudionici seminara aktivno sudjelovali u konkretizaciji odgovora na ključno pitanje: kako školska knjižnica odnosno centar za učenje pomaže učenicima da razviju svoje vještine i sposobnosti u traženju, razvijanju i rasprostranjivanju informacija i znanja tako da oni postanu aktivni kreatori znanja, a ne samo konzumenti informacija. Svoj stručni doprinos u osvjetljavanju tog problema dao je dr. Ross J. Todd iz Rutgers University u New Jerseyju.

Upravo sada nalazimo se u trenutku kada se otvara mogućnost novog promišljanja edukacijskog prostora, pod tim se misli edukacijska praksa, odnosi, metode i sredstva, naglasio je Valdemar Duus iz Syddansk University Institute of Literature, Culture and Media u Odenseu. Tu priliku ne bi trebalo protratiti već se otvoriti za diskusiju, igrati se, istraživati i eksperimentirati s alatima koje nam novo tisućljeće nudi kako bi učenici, zajednica i edukatori u kreativnom, optimističnom i izazovnom procesu formirali novu sliku učeće zajednice budućnosti.

O školskim knjižnicama u europskom i „world wide“ kontekstu govorila je Lourense Das, direktorica Meles school library service.

Na pitanja kakvi izazovi očekuju naše učenike i koje će sve kompetencije trebati kad odrastu pokušao je odgovoriti Andreas Holvik iz Pedagogisk Psykologisk Senter u Karmoyu.

U aktivnostima predstavljanja vlastite zemlje, regije i knjižnice sudjelovali su svi (zagorski licitari privukli su pažnju mnogih!), a prikazani su i primjeri dobre prakse koji su uvijek osobito korisni. Podrobnije je bio predstavljen portugalski obrazovni sustav i stanje u portugalskim školskim knjižnicama.

Baš kao što se iskustveno učenje pokazuje najkvalitetnijim putem za usvajanje novih spoznaja, tako i aktivno sudjelovanje na seminaru na kojem se problematizira budućnost rada u školskim knjižnicama u potpunosti angažira svakog knjižničara te daje poticaj za daljnji kvalitetniji i kreativniji rad u vlastitoj sredini.

I. Krušelj-Vidas
ines-kruselj.vidas@kr.t-com.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-