-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 45, studeni 2009. :: Iz knjižnica


Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u novom prostoru

Akademijina knjižnica svečano je otvorena na Dan Akademije 29. travnja 2009. na novoj lokaciji na Strossmayerovu trgu 14 u Zagrebu, u neposrednoj blizini Akademijine Palače na Zrinskom trgu 11, gdje je obitavala od 1880. do danas.

Nova je knjižnica smještena u impresivnoj zgradi arhitekta Hermanna Bolléa, građenoj od 1883. do 1884. izvorno za potrebe Kemijskog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Od sveukupne površine zgrade od 4513 m2, knjižnica zauzima 2991 m2, a preostalu površinu dijeli Akademijina svečana dvorana s dva predvorja, budući Muzej kemičara nobelovaca Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke, klupski prostor za akademike te tavanski prostor s kućnom tehnikom.

Prostor knjižnice podijeljen je na ulaz s infopultom i garderobnim ormarićima, informatičku učionicu, slobodan pristup te nekoliko prostorija čitaonice - s časopisima, Akademijinim izdanjima, priručnicima, prijenosnim računalima s kabelskim i bežičnim pristupom internetu te A4 skenerima. Slijepima i slabovidnima namijenjeno je povećalo te stolno računalo sa softverom za “ozvučeno čitanje ekrana”. Najveća prostorija je Čitaonica rara, a u najmanjoj se nalaze dva najmodernija mikrofilmska skenera, s mogućnošću eksporta mikrofilmske sličice u datoteku, email poruku ili na tiskač.

U knjižnici je instaliran print management sustav Follow Me, koji uz akontacijsku uplatu od 10, 20 ili 50 kn omogućuje dobivanje četveroznamenkastog PIN-a za samostalno fotokopiranje ili ispis u Čitaonici uz naplatu od 0,50 kn po stranici.

Radni prostor knjižničara smješten je na prvom katu na površini od 584 m2.

Knjižnica je otvorena od ponedjeljka do petka od 9 do 13 sati za sve svoje članove, koji se mogu učlaniti uz popularnu članarinu od 60 kn za građane, odnosno 30 kn za studente i umirovljenike, te 15 kn za tjedni posjet. Svaki pomak prema duljem radnom vremenu s korisnicima bit će dobrodošao, a neposredno će ovisiti o dolasku novih knjižničara, kojih je trenutno petnaest.

Akademici arhitekti, pok. Milan Begović, Velimir Neidhardt i Ante Vulin, donirali su idejni projekt preuređenja knjižnice. Uz stanovite zahvate racionalizacije i obavezu očuvanja izvornog oblika zgrade Hermana Bolléa kao kulturne graditeljske baštine, radovi na rekonstrukciji i sanaciji zgrade trajali su od 2004. do 2008., kada započinje opremanje namještajem, računalnom opremom te smještaj knjiga.

Akademijina knjižnica živi već dugi niz godina. Osnovana je davne 1867., od 1892. kad se ustanovljuje Akademijin Arhiv nastavlja samostalni život i više ne brine o rukopisima, već na bogatstvu otkupljene Kukuljevićeve biblioteke iz 1868. sabire dragocjenosti hrvatske kulture i znanosti, privatne biblioteke znamenitih Hrvata te knjige i časopise iz cijeloga svijeta putem razgranate razmjene. Prvi profesionalni knjižničar Josip Badalić upravlja knjižnicom od 1947., njega 1955. nasljeđuje Matko Rojnić, 1975. Aleksandar Stipčević, 1983. Ljerka Filaković, 1996. Dora Sečić, te 2006. Vedrana Juričić. Prvi pravi katalog na listićima nastao je 1948./1949. u 19 mjeseci intenzivne obrade 14 honorarnih knjižničara iz mnogih tadašnjih knjižnica, a cijeli je posao organizirao Josip Badalić. Prvi elektronički katalog rođen je 1989., aplikacija za bibliografsku obradu u ISIS-u 1999., prvi mrežni katalog 2002. itd. Sve su to važni trenutci iz povijesti ove knjižnice, no neki od njih već pripadaju prošlosti. Trajne vrijednosti sjaje u starim knjigama, rijetkim izdanjima, množini starih hrvatskih knjiga, novinama 19. st., arhivskoj zbirci svih do danas objavljenih Akademijinih izdanja (oko 4700 naslova). Među 400 000 svezaka današnjeg fonda treba posebno istaknuti 36 inkunabula, 20 ih potječe iz Kukuljevićeve privatne biblioteke, a među njima je i jedan od dva knjižnična primjerka prve hrvatske tiskane knjiga Misal iz 1483. Dragocjenost svjetskih razmjera je jedini poznati sačuvani primjerak 1. izdanja Zoranićevih Planina, a ne treba zaboraviti ni 69 knjiga Flaciane, izdanja Senjske i Riječke tiskare, glagoljske knjige tiskane u Veneciji u 16. st., prvotiskovine zagrebačkih tiskara itd. Izbor iz ove bogate trezorske građe, kao i cjelovite biblioteke Akademijinih izdanja (za sada kompletan Rad, a uskoro slijede ostali nakladnički nizovi) digitalizirani su i objavljeni na http://hazu.arhivpro.hr. Svaki posjet Digitalnoj zbirci, mrežnoj stranici knjižnice http://knjiznica.hazu.hr te osobito knjižnici uživo iskreno će nas razveseliti. Također vjerujemo da će posjet novouređenoj knjižnici biti ugodno iskustvo i za naše stare i buduće korisnike, zato - dobro nam došli!

V. Juričić
vea@hazu.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-