-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 45, studeni 2009. :: Iz knjižnica


Obiteljska biblioteka Gotthardi-Škiljan darovana Knjižnici HAZU

Tijekom ljeta ove godine Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svoj je fond obogatila vrijednom donacijom obiteljske biblioteke gospođe Renate Gotthardi-Škiljan, dugogodišnje muzejske savjetnice, ravnateljice Kabineta grafike HAZU te voditeljice Valvasorske zbirke grafika u vlasništvu Metropolitanske biblioteke u Zagrebu. Biblioteku je manjim dijelom gospođa naslijedila od svog oca dr. Vladimira Gotthardija, a ostatak je fonda tijekom zajedničkog života sa svojim suprugom gosp. Ivanom Gotthardi-Škiljanom, velikim bibliofilom i eruditom, strastveno bogatila literaturom iz gotovo svih područja interesa.

Krajem rujna dovršeno je preuzimanje darovane biblioteke od koje je opći fond knjiga, koji broji više od 7000 svezaka te oko 180 svezaka starih knjiga, preuzela Knjižnica HAZU, dok je oko 3300 knjiga iz područja povijesti umjetnosti, s naglaskom na grafiku, odmah preseljeno u prostorije Kabineta grafike HAZU.

Tijekom svoje bogate karijere gđa Gotthardi-Škiljan organizirala je stotinjak muzejskih izložbi i autorski potpisala još veći broj kataloga izložbi. Njezina profesionalna zaokupljenost umjetnošću, a napose grafikom, reflektirala se naravno i na izbor knjiga koje je skupljala te pohranjivala na metrima polica za knjige u svom stanu u samom centru Zagreba. Njezin suprug Ivan, nesuđeni dr. medicine, police je punio vrijednim kako hrvatskim, tako i njemačkim izdanjima medicinskih udžbenika i raznovrsnih priručnika (rječnika, atlasa) iz svih područja medicine. Nadalje se očituje njegov interes za psihologiju, s velikim naglaskom na ljudsku seksualnost (što potvrđuju različita izdanja Freuda na hrvatskom i njemačkom jeziku) i erotiku. Prirodnjački afiniteti očituju se i u velikom izboru knjiga i časopisa iz područja biologije (uvezena godišta časopisa Priroda), i to pretežno na njemačkom jeziku (Grzimeks Tierleben enciklopedija). Na policama su se našli i zanimljivi pretisci: Danica Ilirska, Misal po zakonu rimskoga dvora 1483, Hrvojev misal i dr. O širini interesa svjedoče i svesci iz područja povijesti glazbe koje je sakupljao gosp. Vladimir Gotthardi dolazeći u dodir s glazbom, kako privatno, tako i profesionalno, radeći kao tajnik Hrvatskoga glazbenog zavoda. Vidljiva je i njegova ljubav prema filozofiji i estetici, a nazire se i sveprisutna zainteresiranost za različite religije, crkvu te politiku kroz različite periode ljudske povijesti. Najviše je ipak zastupljena književnost. Očita je strast gosp. Ivana prema Krležinim djelima gdje se pronalaze gotovo sva ikad objavljena izdanja na hrvatskom i njemačkom jeziku. Uostalom, prema pričama gđe Renate, Miroslav Krleža osobno je molio na korištenje njegovu privatnu hemeroteku koja je bila bogata svim mogućim detaljima iz književnikova života. Nadalje prednjače različita izdanja sabranih djela naših velikih književnika poput V. Nazora, V. Novaka te kompletna kolekcija 100 godina hrvatske književnosti. Od gosp. Vladimira naslijeđena su i starija izdanja Dostojevskog, Goethea, Schillera (prekrasno izdanje korespondencije Briefwechsel von Schiller & Goethe sa samog početka 19. stoljeća), Schopenhauera, dakle, kompletne serije nešto na hrvatskom, a većinom na njemačkom jeziku. Od referentne zbirke pristigle su Medicinska, Tehnička, Jugoslavenska i Hrvatska enciklopedija, različiti rječnici od kojih se ističu različita starija i novija izdanja Oxforda (Shorter Oxford English Dictionary iz 1944. god.) i Webster'sa. Uočene su kontinuirane pretplate na časopise iz različitih područja i na različitim jezicima. Gledajući svukupni fond, literatura je najvećim dijelom na hrvatskom, potom na njemačkom, talijanskom, ruskom te francuskom jeziku.

Stare knjige iz perioda 17. - 19. stoljeća su neposredno nakon dolaska smještene u trezor knjižnice. Većinom su to hrvatska izdanja tiskana u Zagrebu, a dijelom knjige na talijanskom, njemačkom, francuskom i slovenskom jeziku, od kojih je zavidan broj dobro očuvanih molitvenika iz 19. stoljeća u raznolikim uvezima te popraćeni manjim brojem starinskih, čipkom ukrašenih svetačkih sličica. Tu je i nekoliko starih izdanja Svetog pisma.

Po dolasku u knjižnicu sve darovane knjige su očišćene i obilježene ex librisom, tj. pečatom četvrtastog oblika. U dogledno vrijeme bit će i stručno obrađene za računalni katalog knjižnice. Probrani ostatak koje knjižnica neće zadržati distribuirat će se uz popis ostalim akademijinim knjižnicama te institucijama u skladu s njihovim područjima interesa.

Z. Vitković
zrinka@hazu.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-