-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 45, studeni 2009. :: Skupovi u inozemstvu


IFLA-ina pretkonferencija: Early printed books as material objects: principles, problems and perspectives
MĂĽnchen, 19. – 21. kolovoza 2009.

Ovogodišnja IFLA-ina pretkonferencija održana je u Munchenu od 19. do 21. kolovoza 2009., i to na temu starih knjiga kao materijalnih objekata. Uz IFLA-u, pretkonferenciju su organizirali i Bayerische StaatsBibliothek i CERL.

Večer prije službenog početka Konferencije održano je svečano otvorenje izložbe pod nazivom Als die Lettern laufen lernten - Medienwandel im 15. Jahrhundert, postavljene u Bayerische StaatsBibliothek, na kojoj su bili izloženi najznamenitiji rukopisi, inkunabule, fragmenti knjiga i osobito vrijedne i rijetke knjige iz zbirke stare i rijetke građe te knjižnice. Uz izložbu je objavljen i bogato ilustriran katalog koji na čak 240 stranica donosi reprodukcije i tekstove o svim vrijednim izlošcima.

U ime domaćina, Bayerische StaatsBibliothek, Konferenciju je otvorio generalni direktor, dr. Rolf Griebel. Sudionike je upoznao sa svojom knjižnicom, njezinom misijom i zadacima te s fondom, osobito se osvrnuvši na zbirke stare i rijetke građe koje se ondje čuvaju. Nakon toga se u ime organizacijskog odbora sudionicima obratila glavna organizatorica, dr. Bettina Wagner, koja je govorila o težini posla koja se u današnje vrijeme očekuje od knjižničara koji se bave sa starom knjigom te o znanjima i vještinama koja se od njih očekuju. Usporedivši knjižničare s bibliografima, istaknula je obvezu knjižničara da pri opisu, za razliku od bibliografa, pozornost obrate na sve osobitosti pojedinačnog primjerka te ih navedu u opisu, čime je uvela sudionike u osnovnu temu Konferencije.

Konferencija je bila podijeljena na nekoliko osnovnih tema, i to metodološki aspekti, ilustracije (ručno ukrašavanje u inkunabulama), korice (fragmenti rukopisa i tiskanih knjiga na koricama i baze podataka korica te metode njihova opisa), podaci o podrijetlu primjerka (privatne knjižnice u 16. stoljeću te praksa bilježenja bivših vlasnika i autorizirani podaci) i rukopisne bilješke u tiskanim knjigama.

O metodološkim aspektima govorili su Björn Dal iz Švedske koji je govorio o problematici duplikata, Paul Needham iz SAD-a čije je izlaganje bilo na temu osobitosti pojedinačnih primjeraka koje se mogu povezati s tiskarom, dok je o povijesti knjige s osvrtom na povijest pojedinačnog primjerka govorio David Person iz Engleske. Vrlo zanimljivo izlaganje o informacijama koje se mogu dobiti iz ilustracija u knjigama imala je Lilian Armstong, koja je prikazala velik broj primjera nekih od najljepših ilustracija knjiga tiskanih u Italiji u 15. i u 16. stoljeću. Mayumi Ikeda iz Engleske prikazala je rezultate vrlo zanimljivog istraživanja knjižnih dekoracija u Fust-Schöffer tiskari, dok je Christine Beier govorila o ulozi srednjoeuropskih samostana na ilustriranje tiskanih knjiga.

Iznimno je zanimljivo i poučno bilo predavanje Bettine Wagner na temu inkunabula u zbirci Bayerische StaatsBibliothek, koje su sudionici nakon toga još jednom mogli razgledati na izložbi postavljenoj u istoj knjižnici. Jedna od ljepših izloženih inkunabula zasigurno je i Breviarum Romanum, glagoljička inkunabula koju je Torresani tiskao u Veneciji 13. ožujka 1493.

O koricama, nacionalnim i međunarodnim bazama podataka o koricama i o informacijama o bivšim vlasnicima i povijesti knjige koje se mogu dobiti iz istraživanja korica te o vezama između tiskara i knjigoveža govorili su Eric White (SAD), Falk Eisermann (Njemačka) i Claire Bolton (Engleska). Helena Strömquist Dal iz Švedske otvorila je vrlo zanimljivu problematiku izrade tezaurusa i priručnika za opis korica, što je izazvalo vrlo dugu raspravu. Rasprava je završila zaključkom da je izrada takvih priručnika doduše sporadično započela u nekoliko država, ali da je velika potreba izrade međunarodnih priručnika koji bi se koristili za ujednačavanje terminologije pri opisu korica.

O podacima o povijesti primjerka i onima o bivšim vlasnicima na knjigama iz privatnih knjižnica 16. stoljeća govorili su Chris Coppens iz Belgije i Raphaële Mouren, a najveće zanimanje svojim je izlaganjem pobudila Angela Nuovo iz Italije koja je izložila rezultate svoga vrlo sustavnog istraživanja privatnih knjižnica u Italiji u 16. stoljeću.

O praksi bilježenja bivših vlasnika u kataložnim zapisima i o autoriziranim podacima govorili su Michaela Scheibe iz Njemačke koja je o toj temi govorila općenito, dok je David Shaw, kao predstavnik CERL-a, govorio o CERL-ovu tezaurusu kao izvoru za istraživanje povijesti pojedinačnih primjeraka. Projekt istraživanja povijesti primjeraka temeljen na podacima prikupljenim tijekom policijske istrage krađe u knjižnici predstavio je Ivan Boserup iz Danske, čije je izlaganje izazvalo zanimljivu i dugu raspravu.
Rukopisne bilješke u tiskanim knjigama kao izvore za istraživanje povijesti knjige obradili su, svaki sa svoga aspekta, Patricia Osmond iz Italije, Armin Schlechter iz Njemačke, te Cristina Dondi iz Engleske, koja je privukla pozornost temom, ali i vrlo jasnom znanstvenom metodologijom primijenjenom na istraživanje prodaje knjiga u Veneciji. Metodološkim su se aspektima bavili i Wolfgang Undorf iz Švedske, Marina Venier iz Italije te Kristian Jensen iz Engleske.

Sva su predavanja bila popraćena iznimno zanimljivim raspravama pri čemu su otvorena mnogobrojna istraživačka pitanja s područja obrade stare i rijetke građe, i to osobito bilježenja podataka o osobitostima i o povijesti pojedinačnog primjerka u kataložnim zapisima.

M. Tomić
mtomic@unizd.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-