-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 45, studeni 2009. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Ljetna škola o staroj knjizi
Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničarstvo, 28. rujna - 2. listopada 2009.

Na Sveučilištu u Zadru održana je od 28. rujna do 2. listopada 2009. Ljetna škola o staroj knjizi, namijenjena doktorandima i postdoktorandima iz područja povijesti knjige, knjižničnih i informacijskih znanosti, arhivističkih i povijesnih znanosti te interdisciplinarnih studija o kulturnoj i znanstvenoj baštini. Sudjelovalo je i sveučilišno nastavno osoblje te stručnjaci i istraživači u knjižnicama, arhivima i srodnim baštinskim ustanovama. Organizator Ljetne škole bio je Odjel za knjižničarstvo Sveučiliša u Zadru na čelu s prof. dr. sc. Tatjanom Aparac Jelušić, a voditeljica i glavna organizatorica Ljetne škole bila je dr. sc. Mirna Willer, izv. prof.

Ljetna škola o staroj knjizi izravno je povezana s programom poslijediplomskog (doktorskog) studija Društvo znanja i prijenos informacija Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru u čijoj izvedbi sudjeluju Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Sveučilište u Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za bibliotekarstvo informacijsko znanost in knjigarstvo (Ljubljana, Slovenija), Sveučilište Rutgers, Sveučilišni odjel za komunikologiju, informacijske i knjižnične studije (New Brunswick, NJ, SAD), i Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles (UCLA), Sveučilišni odjel za edukaciju i informacijske studije.

Potreba za organiziranjem ove Ljetne škole nametnula se s obzirom na to da je u Hrvatskoj, ali i u drugim europskim zemljama, potreba za bibliografskom kontrolom i organizacijom te upravljanjem zbirkama stare knjige ponovno u središtu zanimanja znanstvenika i stručnjaka iz baštinskih ustanova. Naime, u hrvatskim knjižnicama, arhivima, muzejima, ali i u samostanima, velik je broj neobrađene stare građe, kao i cijele neregistrirane i neobrađene zbirke te vrste građe.

Ljetna škola o staroj knjizi bila je koncipirana kao kombinacija predavanja i grupnog rada s polaznicima, uz jednu radionicu i prezentaciju. Čak 16 predavača održalo je 14 predavanja, jednu prezentaciju i radionicu, te grupni rad s polaznicima. Ukupno 25 polaznika došlo je iz Austrije, Češke, Slovenije i, naravno, Hrvatske. Izlaganja i grupni radovi bili su podijeljeni u pet tema, i to nova kulturalna povijest, stara knjiga kao tema istraživanja i bibliografija, novi konceptualni modeli organizacije informacija, konzervacija i očuvanje pisane kulturne baštine te upravljanje zbirkama starih knjiga.

Ljetna škola započela je temom nove kulturalne povijesti, u sklopu koje je predavanje održala Anne J. Gilliland, SAD, koja je govorila o istraživačkim trendovima na području arhivistike i istraživanja rukopisa. Slijedio je prof. Warren C. Brown (SAD) s temom rukopisa u ranom europskom srednjovjekovlju, te prof. Emil Hilje (Hrvatska) s izlaganjem o knjigama u svakodnevnom životu Zadrana u 14. i 15. stoljeću, iznoseći rezultate istraživanja rađena na arhivskim izvorima. Prof. Zoran Velagić, Hrvatska, održao je izlaganje o tzv. skrivenom autoru, tj. o oblicima pojavljivanja autorskog „ja“ na naslovnim stranicama knjiga u ranom novovjekovlju. U poslijepodnevnim su satima izlagači održali grupni rad na iste teme. Kako bi svoju temu što uspješnije praktično prikazali, prof. Hilje je svoj grupni rad održao u Hrvatskom državnom arhivu u Zadru, a prof. Velagić je zajedno s Marijanom Tomić, asistenticom, svoju radionicu održao u knjižnici samostana Sv. Frane koja čuva iznimno vrijednu zbirku stare i rijetke građe.

Drugoga dana održavanja Ljetne škole održana su izlaganja i grupni radovi okupljeni oko tema istraživanja stare knjige i bibliografije. Zanimljiva izlaganja održao je prof. Neven Budak (Hrvatska) na temu razvoja pismenosti u srednjovjekovnoj Hrvatskoj/Dalmaciji i Slavoniji. Nakon njega, izlaganje zanimljivog naziva Tko je posjedovao ovu knjigu? održao je prof. David Shaw (VB) na temu elektroničke baze podataka imena osoba i institucija zabilježenih kao bivši vlasnici. Nadalje, prof. Eve Netchine (Francuska) predstavila je bibliografiju nakladničkih kataloga tiskanih između 1473. i 1810. godine, a prof. Jelena Lakuš (Hrvatska) govorila je o staroj knjizi i bibliografiji te o metodologiji istraživanja u povijesnim znanostima s osvrtom na bibliografiju.

Trećeg dana, na temu novih konceptualnih modela za organizaciju informacija, izlaganja je započeo prof. Gordon Dunsire (VB) koji je govorio o RDA (Resource Description and Access) i njegovoj primjeni na stare knjige, rukopise i njihove digitalne surogate. Uslijedilo je izlaganje prof. Mirne Willer (Hrvatska) o konceptualnom modelu za autorizirane podatke, FRAD, i njegovoj primjeni za staru knjigu. Na to se izlaganje nadovezala i prof. Claudia Fabian (Njemačka) govoreći o autoriziranim podacima u europskom kontekstu, a temu je zaokružio prof. David Shaw (VB) predstavivši CERL-ovu Herritage of Printed Books Database i CERL-ov portal i pokazavši načine pretraživanja kataloga europske rukopisne baštine. Na poslijepodnevnim grupnim radovima prof. Dunsire i prof. Willer zajednički su predstavili uporabu RDA na staru i rijetku građu, rukopise i njihove digitalne surogate upotrebljavajući UNIMARC format za bibliografske i autorizirane podatke, a prof. Fabian i prof. Shaw zajednički su s polaznicima raspravljali o autoriziranim podacima u europskom kontekstu uz istraživanje CERL-ova tezaurusa.

Konzervacija i očuvanje pisane kulturne baštine četvrtog je dana okupila tri izlagača. Prvo je predavanje održala prof. Anne J. Gilliland (SAD) na temu očuvanja, opisa i pristupa arhivskoj i rukopisnoj građi u digitalnom okruženju. Nakon toga, prof. Damir Hasenay (Hrvatska) govorio je o prijedlozima sustavnih modela očuvanja i konzervacije starih knjiga, a prof. Neven Jovanović (Hrvatska) predstavio je projekt digitalizacije hrvatskih latinista. Također, u poslijepodnevnim su satima održani grupni radovi na iste teme, pri čemu su se prof. Hasenayu u održavanju grupnog rada pridružile Iva Gobić Vitolović iz Državnog arhiva u Rijeci i Maja Krtalić, asistentica.

Posljednji je dan bio posvećen upravljanjem zbirkama stare knjige, a u sklopu te teme poludnevnu je radionicu održala prof. Laila Miletić-Vejzović (SAD) govoreći o upravljanju specijalnim zbirkama, s posebnim osvrtom na digitalne projekte.

Osim toga, svaki su dan organizirani posjeti zadarskim knjižnicama i arhivima koji posjeduju vrijednu staru knjižnu i arhivsku građu, zadarskom samostanu Sv. Frane u kojem su sudionici mogli pogledati rad na uređenju njihove iznimno vrijedne knjižnice i galeriju, te novootvorenom Muzeju stakla u Zadru.

Predviđeno je i izdavanje zbornika radova Ljetne škole u kojem će biti objavljeni radovi predavača, ali i odabrani seminarski radovi doktorskih studenata na kojima će svaki student raditi s mentorom odabranim u tu svrhu na Ljetnoj školi.

Ljetnu školu o staroj knjizi financijski je podržala Nacionalna zaklada za znanost.

M.Tomić
mtomic@unizd.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-