-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 45, studeni 2009. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


Knjižnica – partner u obrazovanju: cjeloživotno učenje
Zagreb, 8. rujna 2009.

Zagrebačko knjižničarsko društvo obilježilo je godišnje okupljanje članstva organiziranjem međunarodnog stručnog skupa u suradnji s Goethe Institutom Kroatien i Ogrankom Hrvatskoga čitateljskog društva za grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Zahvaljujući činjenici da su članovi obaju društava uglavnom knjižničari, zanimanje je za ovaj stručni skup bilo veliko. Međunarodni stručni skup pod nazivom Knjižnica – partner u obrazovanju: cjeloživotno učenje održan je u povodu Međunarodnoga dana pismenosti, 8. rujna 2009., u Goethe-Instituta Kroatien. Stručni je skup započeo nakon pozdravnih riječi Bianke Reckenbeil, voditeljice knjižnice Goethe-Instituta Kroatien, i Loris Bučević-Sanvincenti, predsjednice Ogranka grada Zagreba i Zagrebačke županije, koja je dala kratki povijesni pregled djelovanja Hrvatskoga čitateljskog društva. Međunarodni dan pismenosti prilika je da promislimo o važnosti pismenosti u svim aspektima svakodnevnog života te da je promičemo nizom aktivnosti, bilo kroz projekte i radionice, uspostavljanjem suradnje s drugim institucijama i osobama koje dijele iste ciljeve, prisutnošću u medijima, razgovorom i prenošenjem ideja na osobe koje nas okružuju, ili jednostavno radom na sebi i svakodnevnim razvijanjem vlastite pismenosti.

Prvo je izlaganje imala Ingrid Bussmann, ravnateljica knjižnice Stuttgart iz Njemačke: Učenje svim čulima – uloga knjižnice u osobnom životopisu učenja – na primjeru gradske knjižnice Stuttgart. Govorila je o svojoj gradskoj knjižnici koja ima 17 podružnica, dva bibliobusa, središnjoj knjižnici s dječjim i glazbenim odjelima, grafotekom i više specijalnih knjižnica. Fond sačinjava oko 1,2 milijuna bibliotečnih jedinica, od toga 300 000 u središnjoj knjižnici. Ostvaruju 6,2 milijuna posudbi godišnje i više od 2 milijuna posjetitelja. Tako respektabilni podaci ukazuju na važnost štutgartske knjižnice i ne iznenađuje da su kod svojih građana prepoznati kao iznimno važna kulturna ustanova. To potvrđuje i gradska vlast koja isključivo financira knjižnicu i koja je prošle godine započela gradnju nove zgrade knjižnice koja bi trebala biti dovršena do 2011. s izgledom kristalne kocke s devet nadzemnih i dva podzemna kata. Vizija izgradnje je razvoj knjižnice kao mjesta za cjeloživotno učenje gdje svojim uslugama postaje suradnik i partner u učenju, gdje knjižnica preuzima aktivnu ulogu u procesu učenja, proširenja znanja i sposobnosti, gdje se osigurava poticajno okruženje za učenje svih vrsta pismenosti, naročito digitalne, pruža pomoć pri učenju, osigurava prostorije za raspravišta i dr.

Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, naslovila je svoje izlaganje Cjeloživotno učenje u njemačkim knjižnicama: dojmovi sa stručnog posjeta narodnim knjižnicama u jugozapadnoj Njemačkoj. Upoznala nas je s iskustvima svoga stručnog putovanja koji je ostvarila zahvaljujući financijskoj potpori Bibliothek & Information International, Komisiji za međunarodnu suradnju Njemačkoga knjižničarskog saveza i Programu cjeloživotnog učenja Grundtvig-Agencije za mobilnost i programe EU. Svrha njezinog stručnog posjeta bila je upoznavanje načina rada koje njemačke knjižnice koriste u suočavanju s izazovima suvremenog društva te prenošenje svojih iskustava struci u Hrvatsku. U izlaganju je dala pregled koncepata rada desetak njemačkih narodnih knjižnica, s fokusom na programe promicanja čitanja i pismenosti te cjeloživotnog učenja.

Aleksandra Horvat je u izlaganju Knjižničari kao predavači – trebaju li im nove kompetencije? govorila o preispitivanju obrazovne uloge i utvrđivanju mogućnosti koje imaju knjižničari da doista sudjeluju u obrazovnom procesu. Knjižnice će morati istražiti potrebe za učenjem u korisničkoj zajednici kojoj služe i uspostaviti čvršću suradnju s drugim obrazovnim ustanovama poput škola i sveučilišta. Autorica naglašava da postoji dobra suradnja narodnih knjižnica sa školama u Hrvatskoj, dok to nije slučaj sa sveučilištima. Govoreći o knjižničarevim kompetencijama u pedagoškim vještinama i znanjima, ustanovljuje da one nisu sastavni dio knjižničarskog školovanja. Stoga bi u programe stalnog stručnog usavršavanja knjižničara trebalo uvesti znanja potrebna izvođačima cjeloživotnog učenja.

U predstavljanju godišnjeg rada Ogranka Hrvatskoga čitateljskog društva za grad Zagreb i Zagrebačku županiju sudjelovalo je nekoliko izlagačica. Marija Ivanović, knjižničarka u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, govorila je o načinima poticanja čitanja u svojoj knjižnici s naglaskom na djelovanje i aktivnosti s odraslim korisnicima, te naglašavajući ulogu knjižničara kao posrednika između čitatelja i velike izdavačke produkcije ističući njegovo poslanje: spajanje (prave) knjige i (njezinog) čitatelja. Davorka Semenić-Premec, knjižničarka iz Knjižnice Savski Gaj, upoznala nas je s iskustvom rada s mladima u svojoj knjižnici, naglašavajući da knjižnice nisu samo posuđivaonice knjiga nego i mjesta okupljanja, druženja i kreativnih radionica: dramskih, literarnih i likovnih. Ana Sudarević, tajnica Hrvatskoga čitateljskog društva, govorila je o novostima iz sjedišta Hrvatskoga čitateljskog društva, o realiziranim projektima i najavi novih projekata. O svemu tome možete više saznati na mrežnim stranicama www.hcd.hr .

Ozren Pavlović Bolf, ravnatelj Grundtvig-Agencije za mobilnost i programe EU, izložio je program Cjeloživotno učenje u Hrvatskoj i mogućnost natječaja potičući knjižničare da se prijavljuju na njih.

Organizirana je izložba izdanja Hrvatskoga čitateljskog društva i različitih časopisa na temu čitanja i pismenosti. Podijeljeni su letci o aktivnosti i ciljevima HČD-a za senzibiliziranjem sudionika i poticanjem za pristupanje u članstvo Hrvatskoga čitateljskog društva.

L. Bučević-Sanvincenti
l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-