-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 82, ožujak 2020. :: Tema broja: Zelene knjižnice


Cikloknjižničarska zajednica i održivi razvoj

Podizanje svijesti o ulozi knjižnica u društvu danas izazov je stavljen pred knjižničarsku zajednicu kako bi širu javnost upoznali s trajnom vrijednosti knjižnice, ali im i predstavili programe koje one nude. Jedan od takvih načina zagovaranja knjižnica, osmišljen je kao međunarodna kampanja za knjižnice , krenuo je iz Finske 2011. godine. Dva knjižničara osmislila su novi program kojim će zagovarati za knjižnice. Kao sredstvo koje će im pritom pomoći odabrali su bicikl te su organizirali prvi mobilni skup knjižničara koji će prerasti u međunarodnu kampanju za knjižnice pod nazivom Cycling for Libraries. Ona okuplja veliki broj knjižničara entuzijasta koji zajednički zagovaraju o važnoj ulozi knjižničara u društvu. Tom prigodom razmjenjuju znanja, informacije i novosti iz svijeta knjižničarstva na neformalan način pa je to događaj koji je poprimio oblik "nekonferencije". Kako bi skrenuli pozornost na ono što predstavljaju, organiziraju tiskovne konferencije, susreću se s lokalnim političarima ili su jednostavno prisutni na društvenim okupljanjima u lokalnoj zajednici. Takva događanja održavaju se jednom godišnje, a sudjeluju knjižničari iz čitavog svijeta. Priliku za sudjelovanje imala je i nekolicina kolega knjižničara iz Hrvatske.

Upravo stečeno iskustvo na takvim događanjima poslužilo je za organiziranje prve takve knjižničarsko- biciklističke ture kod nas. Ona je bila odvožena na relaciji od Zagreba do Siska 2014. godine kako bi obilježila Dan hrvatskih knjižnica. Želja za pokretanjem učestalih ruta prerasla je u program Zagrebačkog knjižničarskog društva pod nazivom „Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije“ i pokretanjem radne grupe ZKD biciklisti. Uspješan program proširuje se i na cijelu Hrvatsku. Knjižničari biciklisti svojim aktivnostima pokušavaju skrenuti pozornost na ono što rade pa se tako predstavljaju na stručnim skupovima i manifestacijama poput Noći knjige, Dan planeta Zemlja, Zeleni festival – Okrenimo na zeleno!, Europski tjedan mobilnosti, Festival znanosti, „Let s go green!“ – 1. međunarodnoj konferenciji o zelenim knjižnicama i dr.

U kontekstu UN-ove Agende 2030, cikloknjižničari su se prepoznali upravo zbog kulture bicikliranja kao općeprihvaćene vrste mobilne održivosti, ali i u drugim, izuzetno važnim ciljevima Agende 2030 koji uključuju kulturu, kvalitetno obrazovanje, suradnju, zdrav život i brigu o zajednici, a sve u svrhu zagovaranja knjižničnih djelatnosti i knjižničarske profesije. Cikloknjižničari su danas usmjereni na povezivanje knjižnica, razmjenu iskustava te stjecanje novih poznanstava neophodnih za ostvarivanje budućih suradnji. Kontinuirano organiziraju knjižničarske biciklijade na kojima sudionike koji su uz knjižničare i zaljubljenici u knjigu, knjižnice i čitanje te ih upoznaju s prirodnom i kulturnom baštinom, čime se zalažu za zdrav način života i brigu o zajednici. Takvim cjelodnevnim druženjima cikloknjižničarska zajednica na neformalan način promovira vrijedne i raznovrsne programe te stvara mrežu zagovaratelja knjiga i knjižnica. Svoje programe knjižničari biciklisti predstavili su i na ovogodišnjoj IFLA-i koja je nosila naslov „Knjižnice: dijalog za promjene“. Lajtmotiv te međunarodne konferencije knjižničara bila je upravo Agenda 2030 sa svojih sedamnaest ciljeva za održivi razvoj. U posterskoj sesiji, koja je trajala tri dana, bilo je predstavljeno 200 postera iz cijelog svijeta, a cikloknjižničari su o svom radu upoznali sve zainteresirane sudionike te međunarodne knjižničarske konferencije. Mnogi od njih bili su i sami sudionici globalne inicijative Cycling for Libraries pa je to bio i način da se međusobno upoznamo, razmijenimo kontakte i dogovorimo zajedničke buduće akcije.

Takav inovativan program zagovaranja za knjižnice u međunarodnim je okvirima pokazao iznimne rezultate. Pokrenut je veliki broj regionalnih knjižničarsko-biciklističkih tura. Sudionici tih biciklijada uz knjižničare često su i ljubitelji knjiga, knjižnica i čitanja koji vole biciklirati, ali i lokalno stanovništvo koje tako ima priliku upoznati svoje knjižnice i programe koje one nude. Sve to pozitivno utječe na kvalitetu života i pridonosi ostvarivanju ciljeva za održivi razvoj.

 

Karolina Zlatar Radigović

predsjednica radne grupe ZKD biciklisti pri Zagrebačkom knjižničarskom društvu

karolina.zlatar@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-