-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 81, srpanj 2019. :: Vijesti iz knjižnica


Putujuća izložba knjižnične građe: „Katalonija – zemlja i ljudi“

U Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica tijekom cijele 2018. godine, Europske godine kulturne baštine, provodile su se različite aktivnosti posvećene promoviranju nacionalne i zavičajne kulturne baštine, ali su organizirani i programi usmjereni prema istraživanju i upoznavanju bogate i raznovrsne kulturne baštine drugih europskih zemalja i naroda.

Tako je povodom 11. rujna, nacionalnog dana Katalonije, autonomne zajednice u Španjolskoj, u rujnu 2018. upriličena izložba knjižnične građe „Katalonija – zemlja i ljudi“.

Međutim, pri pripremi izložbe ustanovljeno je da ni u fondu same knjižnice, a ni na hrvatskom tržištu, nema mnogo knjiga o Kataloniji. Stoga su knjižničari različitim kanalima, pa i društvenim mrežama, potražili pomoć u prikupljanju građe za izložbu. Pozivu se odazvalo čak petnaestak donatora, među njima i nekoliko institucija te brojni pojedinci iz zemlje i inozemstva. Svojim donacijama uključili su se i Odjel za kulturu Vlade Katalonije, preko svoje središnjice za posudbu i posebne usluge (Central de Préstec i Serveis Especials del Servei de Biblioteques del Departament de Cultura de la Generalitat de Catalunya) te međunarodne platforme za katalonski jezik (Internacional Plataforma per la Llengua) iz Barcelone. Koprivnička je knjižnica tako obogatila svoj fond vrijednom novom građom za djecu i odrasle na još jednom europskom jeziku, koji u Europi ima više od 10 milijuna govornika. Ovom prigodom još jednom zahvaljujemo svim donatorima.

Uz knjige o Kataloniji, bila su izložena i djela renomiranih katalonskih autora, poput Manuela de Pedrola, Montserrat Roig i drugih. Osim na hrvatskom, dio građe bio je i na engleskom te na katalonskom jeziku. Bilo je i naslova za djecu, među kojima posebno treba istaknuti slikovnice poznate suvremene katalonske ilustratorice za djecu, Pilarin Bayes. Osobito zanimanje posjetitelja pobudili su svima poznati i bliski naslovi u prijevodu na katalonski – npr. Mali princ - El petit princep ili Harry Potter i kamen mudraca - Harry Potter i la pedra filosofal. Izložba je bila popraćena tekstovima s informacijama o Kataloniji – o njezinoj povijesti, tradiciji, kulturi, jeziku, te fotografijama katalonskih zanimljivosti. Postav je posjetiteljima nudio pregršt podataka i zanimljivih činjenica iz katalonske opće kulture koje mnogima vjerojatno nisu bile poznate.

Od suvremenih Katalonaca možemo mnogo i naučiti. Primjerice, jedna od specifičnosti Katalonije jest što iznimno cijeni pisanu riječ: samo u jednom danu, na blagdan katalonskog zaštitnika svetog Jordija (u Hrvatskoj – Sv. Juraj ili Đurđevo, 23. travnja), kad se u Kataloniji tradicionalno daruju knjige i ruže, svake se godine proda oko 1,5 milijuna knjiga. 2018. godine prodano ih je čak 1,6 milijuna, u vrijednosti od 22 milijuna eura.

Nakon završetka izložbe u Koprivnici interes za izložbu „Katalonija – zemlja i ljudi“ iskazale i druge knjižnice te je izložba nastavila svoj put. Najprije je otputovala u Križevce, u Gradsku knjižnicu „Franjo Marković“, gdje je bila postavljena u sklopu „Pinklec Festa“, inspirativnog višemedijskog festivala o putovanjima. Početkom siječnja 2019. izložba je putovala još jedanput – i to u Gradsku knjižnicu Slavka Kolara, Čazma. Obje knjižnice u kojima je izložba gostovala dobile su na dar brošure o Kataloniji i Barceloni na engleskom jeziku, kojih je u sklopu donacije stiglo u više primjeraka.

 

Tako su suradnjom knjižničara korisnici čak triju gradskih knjižnica dobili priliku razgledati istu izložbu te na osnovi literature na trima jezicima – hrvatskom, engleskom i katalonskom – naučiti nešto novo i dopuniti svoje znanje o Kataloniji, s kojom Hrvatska ima dugu povijest suradnje i prijateljstva, a dijeli i mnogo sličnosti. Zanimljivo je spomenuti da su Hrvatska i Katalonija određeno vrijeme čak provele u istim državama – u 16. stoljeću, kad su i današnja Katalonija i dijelovi Hrvatske bili u sastavu Habsburške Monarhije, te u 19. stoljeću, kad su obje zemlje bile dio Napoleonova Carstva.

Međutim, u cijelu je priču uključena još jedna knjižnica – iberoromanska knjižnica zadarskog sveučilišta. Naime, budući da je koprivnička knjižnica primila veći broj knjiga na katalonskom jeziku nego što ih je mogla uvrstiti u svoj fond, dio donacije ponuđen je Sveučilištu u Zadru, na kojem postoje kolegiji katalonskog jezika, književnosti, povijesti i kulture. Iberoromanska knjižnica oduševljeno je prihvatila donaciju koja će koristiti njihovim studentima. Još se jednom pokazalo da knjižnice nemaju granica i koliko su knjižničari posvećeni širenju pisane riječi.

 

Ljiljana Vugrinec

Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica

ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-