-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 80, siječanj 2019. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


(Ne)dosegnuti standardi - 9. okrugli stol za školske knjižnice

Okrugli stol u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva, Sekcije za školske knjižnice i Knjižničarskog društva Rijeka okupio je šezdesetak školskih knjižničara i stručnjaka koji se bave školskim knjižničarstvom 10. listopada ove godine u Ugostiteljskoj školi Opatija. Skup se bavio analizom stanja u školskim knjižnicama s obzirom na važeće standarde. Opremljenost školskih knjižnica u skladu sa standardima - Standardom za školske knjižnice (2000.) i Državnim pedagoškim standardima (2008.) - preduvjet je za stvaranje prostora izvrsnosti, okruženja koje je izvor informacija, koje potiče i razvija stvaralačke sposobnosti i kreativnost učenika, istraživačko učenje te čitalačku i digitalnu pismenost kod svih svojih korisnika, istaknuto je na skupu.

Savjetnica za školske knjižnice iz Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice Frida Bišćan predstavila je na početku skupa zabrinjavajuće podatke o sadašnjem stanju školskih knjižnica s obzirom na prostor i opremljenost. Većina školskih knjižnica zadovoljava tek minimum standarda što se tiče prostora, a u čak sedam županija prostor je još i manji. Nažalost, sredstva potrebna da bi se standardi ostvarili nisu osigurana što rezultira vrlo neujednačenom infrastrukturom i otežava rad školskih knjižnica.

Ljiljana Črnjar, voditeljica Županijske matične službe za narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije i Zorka Renić, školska knjižničarka u Medicinskoj školi Bjelovar bile su članice Povjerenstva koje je izradilo prijedlog novoga Standarda za školske knjižnice prije više od pet godina. U očekivanju novoga Zakona o knjižnicama, dokument nije poslan u daljnji formalno-pravni postupak. U izlaganju znakovitog naslova Standard – (za)ostao u ladici pojasnile su promjene - zakonske, tehnološke, stručne i druge - koje su rezultirale potrebom za donošenjem novog dokumenta uvažavajući pri tom sva postignuća postojećeg. S obzirom na protok vremena od izrade nacrta potrebno bi bilo učiniti stanovite izmjene kako bi ovaj dokument, kada bude usvojen, pružio smjernice i bio oslonac daljnjem razvoju školskih knjižnica u narednom desetljeću.

Zrinka Udiljak Bugarinovski, voditeljica Knjižnično-dokumentacijskog centra na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u inspirativnom izlaganju naslovljenom Širimo poruke - zagovarajmo svoju knjižnicu! govorila je zašto je zagovaranje važno, tko i kako može zagovarati knjižnicu, tko su naši partneri i kako s njima surađivati, kako planirati zagovaranje, kako razvijati poruke u zagovaranju i kako ih komunicirati, koji su nam dokumenti važni itd. Kako bi svi dionici znali vrijednost naše knjižnice - i kako bismo postigli win-win situaciju - potrebno je znati „prodati“, nagovarati, lobirati, mobilizirati, uvjeravati, prezentirati, promicati… Odnosno, svoje poruke treba „znati zagovarati“.

U drugom dijelu stručnog skupa uvjerili smo se da školski knjižničari svojim entuzijazmom, kreativnošću, stručnošću i komunikacijskim sposobnostima mogu itekako doprinijeti napretku svojih školskih knjižnica. Primjere dobre prakse predstavile su školske knjižničarke iz Pule, Malog Lošinja, Rijeke i Opatije. Elda Pliško Horvat, iz TSŠ Dante Alighieri Pula u izlaganju (Ne)dosegnutim standardima usprkos ustvrdila je da je za učinkovitost i prepoznatljivost školske knjižnice ključ školski knjižničar. Kata Marković i Milica Prole iz Srednje škole Ambroza Haračića iz Malog Lošinja istaknule su važnost podrške lokalne vlasti, školske uprave te suradnju i podršku Županijske matične službe. Izlaganjem Život knjižnice u novom prostoru pokazale su koliko je dosegnuti Standard promijenio život knjižnice nabolje. Ljiljana Črnjar i Milka Šupraha-Perišić iz Gradske knjižnice Rijeka predstavile su Projekt izgradnje jedinstvenog knjižnično-informacijskog sustava narodnih i školskih knjižnica Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Sandra Vidović knjižničarka u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji predstavila je rad svoje knjižnice koja je vrelo ideja i informacija u izlaganju Vremeplov kroz projekte jedne školske knjižnice. Koraljka Mahulja Pejčić iz OŠ Ivana Zajca Rijeka izlaganjem Školska godina prema stanDARdu predstavila je brojne aktivnosti i projekte kojima je osigurala donacije za knjižnicu. Predstavljanje primjera dobre prakse zaključeno je primjerom škole domaćina stručnog skupa, Ugostiteljske škole Opatija i knjižničarkom Mirom Matan koja je kroz projekt I dok je srca, bit će i Kroacije uspjela opskrbiti knjižnicu računalnom opremom.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava koja je dovela do sljedećih zaključaka:

1. Kroz desetak izlaganja i prezentacija na 9. okruglom stolu u Opatiji još jednom je dokazana predanost, stručnost u radu i profesionalnost u svim područjima rada školskih knjižničara.

2. Standard za školske knjižnice (2000.) nije u potpunosti proveden i primijenjen kako je dokumentom predviđeno, što otežava rad knjižnica. Pristup učinkovitim uslugama i programima školske knjižnice koje pruža stručno osoblje treba osigurati svim učenicima i sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Stoga se dostizanje standarda ne smije temeljiti na snalažljivosti i entuzijazmu pojedinca, već je potrebna podrška svih dionika, odnosno sustavno ulaganje u školske knjižnice kao mjesta pristupa informacijama, stjecanja znanja i osobnog razvoja.

3. U zagovaranju knjižnica potrebno je pozicionirati školsku knjižnicu kao informacijsko središte škole i neizostavni dio odgojno-obrazovnog procesa.

4. Za školskog knjižničara je najvažnija usmjerenost na učenike, pojedince, bez obzira na dosegnute ili nedosegnute standarde.

Ovaj okrugli stol za školske knjižnice organiziran je uz potporu Ministarstva kulture i Grada Opatije. U radu Organizacijskog odbora sudjelovale su Ljiljana Črnjar,  Mira Matan i Korina Udina, a u Programskom odboru Zorka Renić, Draženka Stančić, Alka Stropnik, Gordana Šutej i Mladen Zubović.

Po završetku skupa sudionici su imali priliku prošetati Opatijom uz stručno vodstvo te su sudjelovali na svečanom otvaranju 43. skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva koje je održano istog dana u Opatiji.

Gordana Šutej

gordana.sutej@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-