-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 80, siječanj 2019. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Libraries in the Digital Age 2018.

U Zadru je od 13. do 15. lipnja 2018. godine održana međunarodna konferencija „Knjižnice u digitalnom dobu“ (Libraries in the Digital Age – LIDA) u organizaciji Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku te Sveučilišta Rutgers iz SAD-a. Ova konferencija, koja se održava svake dvije godine, posvećena je promjenama i izazovima koje digitalno doba postavlja pred knjižnice i informacijske sustave, a tema ovogodišnje, 15. po redu konferencije bila je Informacijske ustanove i društvena pravda: dostupnost, raznolikost i uključenost. Program konferencije sadržavao je više od 50 priloga (izlaganja, postera, radionica) na kojima je sudjelovalo gotovo 160 sudionika iz 24 zemlje: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Danska, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Litva, Francuska, Slovenija, Turska, Češka, Indija, Finska, Švedska, Norveška, Irska, Velika Britanija, Novi Zeland, Australija, Mađarska, Iran, Njemačka, Čile, Jordan i Bugarska. Novost ovogodišnje konferencije je skraćivanje programa na ukupno tri dana.

Konferenciju su otvorili prorektorica za znanost i informacijsku infrastrukturu Ivanka Stričević te Ross Todd i Marie Radford, profesori Sveučilišta Rutgers, a potom je uslijedilo izlaganje pozvane predavačice Nicole A. Cooke sa Sveučilišta u Illinoisu na temu „Actions Speak Louder Than Words: Centering Social Justice in LIS Practice“. Cooke je u svom izlaganju raspravljala o načinima na koje knjižničari mogu napredovati izvan svoje uloge zagovornika društvene pravde i razvijati društveno pravednu informacijsku praksu.

Nakon uvodnih riječi i izlaganja, pristupilo se izlaganjima koja su bila podijeljena u paralelne sesije koje su se istovremeno održavale na dvije lokacije. U prvoj sesiji predstavljena su izlaganja koja su problematizirala novu ulogu i zadaće narodnih knjižnica u suvremenom društvu. Theodora Balmon predstavila je načine na koje narodne knjižnice u Francuskoj pružaju podršku i promoviraju temeljne vrijednosti francuskog sekularizma u sve kompleksnijem svijetu. Skupina profesora s nekoliko sveučilišta nordijskih zemalja u izlaganju je opisala utjecaj digitalizacije na ulogu javnih knjižnica u javnoj sferi života, dok su Zinaida Manžuch i Elena Maceviciute u izlaganju „Back to the Future: The Roles of Public Libraries in Diminishing Digital Divide in Scenarios by 2023“ predstavile projekt evaluacije uloge vodećih knjižnica u litvanskoj mreži narodnih knjižnica.

U nastavku programa LIDA konferencije održan je panel pod nazivom „Toward a Critical Optimism: Enacting Access, Diversity, Inclusion, and Democracy in Difficult Times“ u kojem je nekolicina knjižničara iz SAD-a na temelju vlastitog iskustva prikazala kako kritičko razmišljanje o praksi podržava i osigurava društvenu pravdu u knjižnicama i informacijskim institucijama.

U okviru iste sesije, Mario Hibert je u izlaganju „Towards a Tactical Librarianship“ predstavio taktičko knjižničarstvo; dok su Marie Radford i njezine suradnice istražile fenomen mikroagresije u knjižnicama i predstavile ga pod naslovom „Investigating & Mitigating Microaggressions to Support Inclusive Information Services“. Dan Albertson osvrnuo se na kulturalnu kompetentnost i predstavio projekt razvoja digitalne knjižnice i mrežnog foruma za pružanje obrazovnih informacija i resursa.

Prvi dan konferencije zaključen je iznimno uspješnom poster sesijom na kojoj je izloženo ukupno 14 postera, te je svaki poster predstavljen kratkim jednominutnim izlaganjem. Kao najbolje postersko izlaganje izabrano je, i nagrađeno, „Tagging in Online News Articles", autorica Lucije Kraljev, Antonije Grgeč i Drahomire Cupar s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.

Drugi dan konferencije započela je pozvana predavačica Toni Samek sa Sveučilišta u Alberti koja se u svom izlaganju pod nazivom „Definition of Risk: A Situation Involving Exposure to Danger“ osvrnula na etički kodeks u području informacijskih znanosti i raznolike uvjete koje je potrebno osigurati kako bi se on ispoštovao. Nakon pozvanog izlaganja održana je sesija posvećena različitim vrstama pismenosti koje se javljaju u modernom dobu. Sheila Corrall se u izlaganju „Data Literacy as a Human Right: Roles and Responsibilities of Libraries as Datamediaries“ osvrnula na problematiku podatkovne pismenosti, dok je Alison Hicks predstavila istraživanje informacijske pismenosti kod učenika određenog jezika tijekom vremena boravka i rada u inozemstvu. U paralelnoj sesiji održavala su se izlaganja koja su pokrivala teme vezane uz kulturne događaje i društvenu uključenost. Mia Mathiasson, Henrik Johumsen i Casper Rasmussen predstavili su istraživanje aktivnosti danskih narodnih knjižnica kao društvenih interakcija i događaja u stvarnom vremenu koji se odvijaju unutar narodne knjižnice. Nakon toga, Amy Vanscoy i Kawanna Bright održale su predavanje naslovljeno „Challenges to Diversity and Inclusion for American Librarians of Color: Experiencing Uniqueness and Difference“ u kojem su opisale kako etnički identitet utječe na iskustvo u referentnim i informacijskim službama.

Sesija posvećena temama razvoja knjižničnih usluga za posebne skupine stanovništva izazvala je poseban interes. Sanja Bunić u svom se izlaganju osvrnula na rastući problem beskućništva i navela izazove postavljene pred knjižnične usluge za beskućnike na području grada Zagreba, dok su Rasa Januseviciene, Dalia Balcytyte i Fausta Kepaliene predstavile svoja iskustva iz Litvanske knjižnice za slijepe.

Na trećoj sesiji obrađene su teme društvene raznolikosti i nejednakosti. Jeppe Nicolaisen u izlaganju pod naslovom „Collection Development for Diversity and Inclusion: The Long Tail Challenge“ raspravila je probleme i mogućnosti za razvoj zbirki koje potiču raznolikost i uključenost, dok su Antonela Bokan i Ljiljana Poljak održale izlaganje u kojem su se osvrnule na utjecaj menadžmenta narodnih knjižnica na društvenu nejednakost. U paralelnoj sesiji Kristina Berketa i Madeleine Lundman u svom su izlaganju „The Land of Pirate Bay: Online Piracy Habits and Opinions of Swedish Students“ iznijele rezultate istraživanja o razlozima zbog kojih se studenti u jednoj od najrazvijenijih europskih zemalja okreću online piratstvu. Nakon njih, Dina Tbaishat predstavila je i ispitala nekoliko projekata digitalizacije na Sveučilištu u Jordanu kako bi prikazala postojeće tijekove rada i razmotrila izazove i moguća poboljšanja.

Drugi dan konferencije završio je sesijom studentskih radova nazvanu Student Showcase. Nagradu za najbolji studentski rad, „The Role of Osijek Public Library in Modern Society: With Special Consideration of It’s Physical Accessibility“ dobile su studentice Vedrana Filić, Tena Vilček i Mateja Paradžik s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek. Uz priznanje, nagrada uključuje i iznos od 500 Eura.

Treći, i posljednji, dan konferencije započeo je sesijom izlaganja o manje istraženim aspektima interkulturalnosti u knjižnicama. Nahyeon Kim, Nadia Caidi i Niel Chah govorili su o interkulturalnim susretima u kojima je posrednik video sadržaj na medijskoj platfomi You Tube te su predstavili interkulturalni angažman koji omogućuje ova vrsta medija. Amelia Gibson predstavila je načine na koje fizička, socijalna i emocionalna sigurnost koju su razvile žene afričkog i latinoameričkog podrijetla utječu na njihovo ponašanje prilikom pretraživanja informacija, dok je Maja Krtalić u svom izlaganju predstavila rezultate istraživanja o tome kako ljudi upravljaju osobnim dokumentima i informacijama relevantnim za njihov osobni život u procesu prelaska iz jedne zemlje u drugu. U paralelnoj sesiji, Mary Grace Flaherty predstavila je proces izgradnje knjižnice u malenoj zajednici Lusangazi smještenoj u Malaviju, a Rebecca Miller predstavila je projekt ACKU Legal Collection kojemu je cilj, kroz proces digitalizacije starih novina, poduprijeti društvenu pravdu u Afganistanu. Sesiju je zatvorio Davor Bračko koji je predstavio primjenjivost sustava COBISS, korištenog u Sloveniji, na širu stručnu zajednicu.

Sljedeći niz izlaganja bio je usredotočen na analizu aktivnosti i trenda posuđivanja knjiga u narodnim knjižnicama. Jan Pisanski i Katarina Švab u svom izlaganju predstavili su neke aspekte aktivnosti vezanih uz putovanja u narodnim knjižnicama u Sloveniji, dok su Mirko Duić i Laura Grzunov izložili studiju o najposuđivanijim bestsellerima u hrvatskim narodnim knjižnicama. Istovremeno je održan PhD Forum na kojem su tri doktorska studenta imala priliku izložiti svoje disertacije te dobiti korisne komentare od komisije sastavljene iz međunarodno priznatih profesora u području informacijskih znanosti te tako dobiti priliku za poboljšanjem svojih doktorskih istraživanja. Kirsten Schlebbe predstavila je rad na temu informacijskog ponašanja djece u digitalnom okruženju, Feđa Kulenović rad na temu strategija apomedijacije u složenom informacijskom okruženju, dok je Denis Kos izložio rad na temu transdiciplinarnosti u organizaciji znanja. Sudjelovanje doktorskih studenata u PhD forumu omogućio je OCLC iz SAD-a.

U posljednjoj sesiji prije zatvaranja LIDA konferencije održan je „ILO Multiplier event“, panel o informacijskoj pismenosti u online okruženju na kojem su raspravljeni mnogi problemi, izazovi i mogućnosti vezani uz informacijsku pismenost. ILO označava kraticu za europski projekt na temu informacijske pismenosti u čijoj realizaciji kao partner sudjeluje Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti. Posljednja paralelna sesija bila je usredotočena na teme LGBTIQ zajednice u knjižnicama. Vanessa Kitzie predstavila je rezultate ankete kojom je istraživala kako pripadnici LGBTIQ zajednice oblikuju svoje informacijske prakse, Neslihan Er-Kocoglu opisala je svakodnevne informacijske potrebe i informacijsko ponašanje pripadnika spomenute zajednice, a Petra Dolanjski i Irena Bekić u izlaganju „Uncertain Interventions: LGBTIQ Users in Public Libraries as an Example of Collaboration between Critical Librarianship and Contemporary Art“ predstavile su projekt kojim se razmatra pozicija, vidljivost i zastupljenost LGBTIQ osoba u programima i aktivnostima narodnih knjižnica vezanim uz suvremenu umjetnost.

Tijekom LIDA konferencije održane su tri radionice. Jennifer Zhao održala je radionicu pod nazivom „Understanding and Developing Services for International Students“ u kojoj je raspravljala o izazovima s kojima se suočavaju međunarodni studenti. Kelly Mcelroy održala je radionicu „Beyond Fake News: Facilitated Conversation as a Path to Building Community Information Literacy“ u kojoj se problematizirala lažne vijesti i događanja vezanih uz njih te ukazivala na važnost društvenog angažmana u zajednici kroz informacijske ustanove. Posljednja u nizu radionica održana je pod nazivom „Film, Media and Information Literacy Education in School, Public and Academic Libraries“ u kojoj su Renee Hobbs i Pam Steager na interaktivan način predstavili pet metoda uporabe digitalnih tehnologija sa svrhom unapređenja medijske i informatičke pismenosti.

Konferencija je zatvorena govorom Marie Radford u kojem se osvrnula na ovogodišnju posjećenost, velik broj sudionika i izlagača, kvalitetu organizacije i važnost konferencije općenito, te je najavljena i tema sljedećeg izdanja konferencije. Konferencija se održala pod pokroviteljstvom Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatskog informacijsko i dokumentacijskog društva, a podržava ju i krovno međunarodno udruženje informacijskih stručnjaka ASIST.

LIDA 2020. održat će se u Osijeku, a tema i novi poziv za predlaganje radova bit će ubrzo dostupni.

Josipa Ljubić

josipa.ljubic13@gmail.com

Drahomira Cupar

 dcupar@unizd.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-