-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 80, siječanj 2019. :: Tema broja: „Zavičajne zbirke i projekti knjižnica – dio kulturne baštine“


Povodom Mjeseca hrvatske knjige 2018. U GISKO-U otvorena izložba “Kazališni život Osijeka”

Već dugi niz godina Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek organizira izložbe sa zavičajnom tematikom. Godine 2016. pokrenut je ciklus izložbi “Zavičajne priče” s ciljem promoviranja zavičajne zbirke te kako bi se skrenula pažnja i potaklo zanimanje za naše sugrađane o kojima često vrlo malo znamo, a koji su svojim radom zadužili sve nas i upisali Osijek na kulturnu kartu Hrvatske. Godine 2016. i 2017. izložbe su bile posvećene pojedincima – književnicima Anti Gardašu i Stjepanu Tomašu.

U povodu Mjeseca hrvatske knjige, 2018. otvorena je izložba iz ciklusa “Zavičajne priče” pod nazivom “Kazališni život Osijeka”. Ova izložba nije posvećena samo jednoj ustanovi – Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku i svim onim pojedincima – intendantima, ravnateljima Opere i Drame, redateljima, glumcima i  urednicima kazališnih izdanja koji su svoj rad ugradili u njegovo postojanje i djelovanje, nego i razvoju kazališnog života u Osijeku. 

Izložba se sastoji od dva dijela – povijesnog prikaza kontinuiteta razvoja kazališnog života u Osijeku, prikazanog na posterima i građe o Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, odnosno općenito o kazališnom životu u Osijeku, a koju posjeduje Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek.

Priča o kazališnom životu u Osijeku započinje još davne 1735. godine, kada je u Isusovačkoj gimnaziji zabilježena izvedba prve kazališne predstave na latinskome jeziku i nastavlja se 1775. godine kada se s franjevačke školske pozornice prvi put u Osijeku čuo i hrvatski govor u cjelovečernjoj trosatnoj predstavi. U Osijeku 18. i 19. stoljeća njemački teatar egsiztirao je kao profesionalni teatar dvaju tipova. Prvo kao tip putujućih njemačkih teatarskih družina koje su nastupale u Generalatskoj vojarni u Tvrđi i od 1886. kada se kazališne predstave održavaju u raskošnoj zgradi Društva gornjogradskog kasina i kazališta u kojoj će 7. prosinca 1907., biti otvoreno Hrvatsko narodno kazalište čime počinje istinski sustavan i organiziran kazališni život, a koji su podržali brojni gradski političari i utjecajni pojedinci među kojima su bili i Pinterović, Neumann, Isaković, Kraus i Keiser. Nikola Andrić postaje prvim intendantom Hrvatskog kazališta u Osijeku te se laća mukotrpnog posla okupljanja ansambla. Nakon Prvoga svjetskog rata slijedi prilično loše razdoblje za kazališni život Osijeka, obilježeno prekidima u radu, trogodišnjim lutanjima i seobama i konačnim povratkom u matični grad u sezoni 1934./1935. Na plakatima se prati i razvoj kazališnog života od pedesetih godina 20. stoljeća do danas s posebnim naglaskom na ratno razaranje 16. studenoga 1991. i obnovu kazališta 1994. godine. Hrvatsko narodno kazalište svojim dramskim i glazbenim programom potaknulo je stvaranje Miniteatra i Annala, a neizravno i Dječjeg kazališta u Donjem gradu te se na sadržajima prikazanim na plakatima mogla pratiti i povezanost osječkih kazališnih ustanova.

Velik dio građe, posebno one koja datira s početka 20. stoljeća uskoro će se moći vidjeti u digitalnom obliku na mrežnim stranicama Knjižnice.

Posjetitelji i korisnici Knjižnice izložbu su mogli pogledati od 30. listopada do 3. prosinca 2018. u izložbenoj auli Knjižnice.

Svjetlana Mokriš

Ljiljana Krpeljević

gisko@gskos.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-