-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 80, siječanj 2019. :: Tema broja: „Zavičajne zbirke i projekti knjižnica – dio kulturne baštine“


„Otkrića pisane baštine“ u fondu Knjižnice Arheološkoga muzeja Zadar

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu 16. travnja 2018. otvorena je izložba pod nazivom „Otkrića pisane baštine – izložba odabrane građe iz fondova hrvatskih muzejskih i galerijskih knjižnica“. Radi se o 16. Festivalu znanosti, manifestaciji čije je otvorenje popraćeno otvaranjem spomenute izložbe, dok je i ovogodišnja tema Festivala nosila naziv „Otkrića“. U projekt se uključilo jedanaest baštinskih knjižnica na način da su se predstavile s petnaest izloženih primjeraka knjižnične građe. Knjižnica Arheološkoga muzeja Zadar za tu je prigodu iz svog fonda predstavila dva naslova. Riječ je o rukopisu – vodiču Guida illustrata del Museo nazionale di Ancona i tiskanom izdanju Il museo nazionale di Zara. Oba primjerka na zanimljiv način otkrivaju dio bogate povijesti knjižnice, kao i zadarskog muzeja.

Rukopis Guida illustrata del Museo nazionale di Ancona: con estesi ragguagli sugli scavi dell ultimo decennio: preceduta da uno studio sintetico sull origine dei Piceni djelo je autora Innocenza dall Ossa. Sastoji se od dvije rukopisne bilježnice koje su prijepis publikacije tiskane u Anconi 1915. Rukopis je 25. ožujka 1952. knjižnici darovala gospođa Andreina Borelli, a u inventarnoj knjizi inventariziran je pod brojem 3.375. Obzirom na ručno oblikovan pečat sadržaja Biblioteca Comunale e Archivio Storico, Ancona 193... koji se nalazi na naslovnoj stranici, jasno je da je Guida (vodič) iz fonda navedene knjižnice poslužio kao predložak za prijepis tj. nastanak rukopisa. Pregledavajući i uspoređujući tekst i ilustracije rukopisa zaključuje se da je ista osoba autor rukopisa. Bilješka „Nota Borelli“ prisutna na pojedinim ilustracijama navodi na zaključak da je upravo darovateljica Andreina Borelli autorica rukopisa u cjelini. Iz sačuvanih arhivskih dokumenata koji se čuvaju u Državnom arhivu Zadar saznaje se da je gospođa Andreina de Borelli potomak poznate zadarske plemićke obitelji Borelli unutar koje je ženska linija obitelji imala umjetničkog dara koji se ogleda i u ilustracijama rukopisa. Rođena je u Zadru 1898. Za Antonija Salu udaje se 1918., a 1929. supruga je Maria Trappanija. Umrla je u Trevisu 1965.

Vrijeme nastanka rukopisa nije moguće utvrditi, ali dade se zaključiti da postoji veza Andreine Borelli i Arheološkoga muzeja Zadar i puno prije 1952. Naime, prema sačuvanim arhivskim spisima koji se čuvaju u Anconi, a koje je objelodanila Serena Brunelli u članku Twenty years of the Archeologicaml Museum in Zadar in the documents of the Department for Antiquites of Marche, Abruzzi, Molise and Zadar časopisa Il capitale culturale, vol. XIV(2016) evidentirano je da su 19. listopada 1928. supružnici Antonio Sala i Andreina de Borelli Sala prodali svoju zbirku rimskog stakla i ostalih antikviteta Arheološkom muzeju u Zadru koja je kasnije prebačena u Muzej u Anconi. To je vrijeme kada se Zadar politički nalazi u sklopu Kraljevine Italije, a postupci razmjene arheološke građe na relaciji Zadar - Ancona i obrnuto smatrani su dijelom kulturne strategije provođene na obostranu korist. U skladu s tim, Arheološkom muzeju u Zadru dopremljena je građa iz tri picenske grobnice s lokaliteta Cupramarittima blizu Ancone. Postojanje te zbirke navodi i tadašnji kustos Arheološkoga muzeja Rodolfo Valenti u vodiču Il museo nazionale di Zara tiskanom u Rimu 1932. Nažalost, do danas ne postoji saznanje o sudbini te zbirke.

Rukopisna građa u fondu Knjižnice Arheološkoga muzeja Zadar rijetko je zastupljena vrsta knjižnične građe. Predstavljen rukopis svjedok je vremena kada je nabava knjižnične građe bila znatno otežana u odnosu na danas te u pojedinim slučajevima prepisivanje je, moguće je, bilo jedini način. Trud uložen u stvaranje rukopisa progovara o važnosti i statusu kojeg je pisana riječ (knjiga) imala u određenom trenutku kao i o njenom vlasniku. Isto tako, tiskani vodiči po muzejskim zbirkama često su jedini svjedoci bogatstva arheološke građe koju je muzej nekoć posjedovao.

Izložba „Otkrića pisane baštine“ vrijedan je doprinos muzejskih i galerijskih knjižnica 16. Festivalu znanosti i manifestaciji Noć knjige 2018. Njome se otvaraju nove mogućnosti interdisciplinarnog pristupa i vrednovanja muzejskog knjižničarstva, a bogatstvo baštinskog potencijala prikazano kroz izložbu „Otkrića pisane baštine“ bilo je novo iskustvo za sve, kako za posjetitelje, tako i za priređivače izložbe.

Marina Maruna

mmaruna@amzd.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-