-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 80, siječanj 2019. :: Projekti knjižnica


Petogodišnjica projekta za srednjoškolce Kroz knjižnicu do mature

Projekt Gradske knjižnice Knjižnica grada Zagreba započeo je pilot projektom 2013. godine. Tada su održana tri kviza u kojima su sudjelovali srednjoškolski učenici iz sedam zagrebačkih učeničkih domova. Poticaj za pokretanje projekta bili su s jedne strane loši rezultati hrvatskih petnaestogodišnjaka na PISA testovima provedenima 2012. godine, ali i loši rezultati učenika na ispitu državne mature, posebno iz hrvatskog jezika, o čemu je javnost bila obaviještena putem medija. S druge strane, javila se ideja da bi se model pub kviza mogao iskušati u nekom knjižničnom programu.

Kviz održan u pilot projektu sadržavao je četrdeset pitanja, po deset iz pojedinog područja – hrvatskog jezika, hrvatske i svjetske književnosti te opće kulture. Pitanja su popularno u power point programu, na koja su učenici timski odgovarali, a odgovori su se odmah ispravljali. Svaki točan odgovor značio je jedan bod, a na kraju kviza se proglasio pobjednik, tim s najviše prikupljenih bodova. Nakon trećeg i posljednjeg kviza, zbrajanjem prethodno sakupljenih bodova, proglašen je pobjednik cjelokupne sezone.

Početni model kviza, uz sitne dorade proizašle iz rada s učenicima, zadržao se i danas. U pilot projektu su nakon svake skupine pitanja slijedili odgovori, a danas, dok se ispravljaju odgovori učenika, točne odgovore i objašnjenja učenici čitaju naglas. Nagrada pobjednicima sezone je jednogodišnje besplatno članstvo u Knjižnicama grada Zagreba.

Iz komunikacije i rada s učenicima na kvizu, posebice iz posljednje rubrike kviza s pitanjima iz opće kulture, proizašao je popratni program projekta. Taj program sastoji se od raznih tribina, razgovora, predavanja i radionica, a u pet godina projekta održalo se ukupno 27 događanja s 25 suradnika, od kojih su neki gostovali više puta.

Na primjer, učenicima je o kazalištu, glumi, ali i tremi prilikom javnog nastupa, govorio glumac, redatelj i profesor na Akademiji dramskih umjetnosti Rene Medvešek, o izboru zanimanja, tj. fakulteta psiholog Mario Sušilović, o arhitekturi i arhitektima zagrebačke zelene potkove, uz šetnju Potkovom, govorila je profesorica povijesti umjetnosti Ivona Marendić.

Cijeli je niz razgovora i tribina u projektu posvećen poticanju čitanja. Na primjer, o povezanosti književnosti i glazbe odražala se tribina I ritam i rima i zdrava klima na kojoj se razgovaralo s pjesnikom i piscem Markom Pogačarom, piscem Andrijom Škarom te kantautorom i pjevačem grupe Hladno pivo Milom Kekinom. O dobrobitima čitanja govorila je psihologinja Ljubica Uvodić Vranić u predavanju Zašto čitati beletristiku?, osnovanom na primjerima iz Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić. Mladi pisac Borna Vujčić predstavio je svoj prvi roman Nužno zlo, u kojem su glavni protagonisti upravo srednjoškolci, na tribini Odgoj i ocjenjivanje, a o tome kako postati književna zvijezda te o procesu nastanka i objavljivanja književnog djela, na tribini Crni pojas iz književnosti su razgovarali pisac i sveučilišni profesor Kristian Novak i njegov urednik Kruno Lokotar.

Osobito su bile posjećene radionice, njih ukupno četrnaest, od čega osam radionica eseja za državnu maturu s profesoricom hrvatskog jezika Ivanom Bašić. Zatim je tri psihološke radionice održala psihologinja Tomica Šćavina. Tri filmske radionice održale su se u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom, u okviru projekta filmske pismenosti, od kojih su dvije vodili Ana Đordić, Jelena Modrić i Uroš Živanović, a jednu Ivona Marendić.

Kroz ovih pet godina provođenja projekta ostvarena je suradnja s osam zagrebačkih učeničkih domova – Domom učenika srednjih škola Antuna Gustava Matoša, Učeničkim domom Ante Brune Bušića, Učeničkim domom Dora Pejačević,  Učeničkim domom Ivana Mažuranića, Učeničkim domom Novi Zagreb, Učeničkim domom Športske gimnazije, Učeničkim domom Tina Ujevića i Učeničkim domom Tehničke škole te sa četiri srednje škole – Školom za grafiku, dizajn i medijsku produkciju, Centrom za primijenjenu umjetnost, X. i XVIII.  gimnazijom.

Također, ostvarena je suradnja s Hrvatskim audiovizualnim centrom, ali i nizom istaknutih pojedinaca koji su se odazvali na poziv za sudjelovanje u programu. Izuzetno važnu ulogu u održavanju programa imali su volonteri Volonterskog centra Zagreb, koji su nesebično pomagali u projektu. U provođenju programa do sada je surađivalo šest diplomiranih knjižničarki Gradske knjižnice, u prve dvije godine provođenja to su Isabella Mauro, Maja Bodiš, Kristina Krpan i Martina Uroda, a u 2018. godini u projekt je ušla Maja Zubčić Peleski, koja je od jeseni preuzela i vođenje projekta od autorice ovog teksta.

Više o projektu i održanom programu možete vidjeti na stranicama Knjižnica grada Zagreba, URL: http://www.kgz.hr/hr/knjiznice/gradska-knjiznica/projekti-9689/kroz-knjiznicu-do-mature/29139.

Ivana Fištrek

ivana.fistrek@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-