-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 79, listopad 2018. :: Tema broja: "Društvene mreže kao instrument javnog zagovaranja"


WEB stranica, portal ili društvena mreža?

Slobodno možemo reći da su iza nas vremena kada bi korisnik došavši u knjižnicu posudio knjigu i pritom dobio informaciju o događanjima u istoj. Veće i zanimljivije manifestacije u knjižnici objavili bi u novinama i radijskim emisijama, dok se bilježnica s adresama, telefonskim brojevima i brojevima faksova redakcija s brojnim nadopunama i ispravcima čuvala kao najveće blago.

Internet nas je sve povezao na način da nam je velik broj informacija dustupan stalno, a može se dobiti praktički u trenutku njihovog nastanka. Mnoge knjižnice su iskorisile ovu priliku te redovito proslijeđuju informacije prema korisniku posredstvom elektronske pošte ili web stranica, raznih portala, primjerice Facebooka, kojem su brojne i pristupile.

Danas se nalazimo u vremenu stalne ekspanzije društvenih mreža koje broje milijune članova i koje iz temelja mijenjaju odnose u komunikaciji.

Danas je sasvim normalno da, iako niste izašli iz kuće tjedan dana, vaš društveni život je „ispunjen“. „Ozbiljni“ korisnici društvenih mreža se šale da „ako vas nema, recimo, na Facebooku, vi ne postojite“. Stručnjaci se slažu da je u pitanju fenomen novoga doba, no i dalje se pitamo što je uzrok nastanka tog fenomena: je li to samo napredak tehnologije ili idemo ka degradaciji socijalizacije?

Osim individualnih korisnika mnoga poduzeća, novine (čak i one koje imaju pored tiskanog i mrežno izdanje), kazališta, udruge, ustanove i političari su prisutni na društvenim mrežama, jer danas je to jedan od glavnih izvora informacija kada su u pitanju kulturna događanja, zabava ili posao. Knjižnice tu nisu iznimka.

Često se postavlja pitanje: zašto pored web stranice gdje se nalaze iscrpne informacije za korisnike, mnoge knjižnice odluče napraviti profil na društvenoj mreži?

Najočitiji razlog je taj, što se na društvenoj mreži informacije šire laički rečeno „same po sebi“, odnosno korisnik koji je dodao knjižnicu u „prijatelje“ dobiva plasiranu informaciju u trenutku kada se prijavi na svoju mrežu. Korak kada treba izaći na web stranicu knjižnice se jednostavno preskače.
Dobro upoznati s načinom funkcioniranja društvenih mreža, knjižničari su prepoznali priliku da se i na ovaj način popularizira knjiga i čitanje, pa ovim putem obavještavaju o nadolazećim događajima i novim projektima.

Paralelno s praktičnim osvajanjem društvenih mreža i njihovih mogućnosti, za fenomen društvenih mreža su se zainteresirali i teoretičari knjižničarske struke.

Jedno od prvih istraživanja na temu „Trebaju li knjižničarima društvene mreže“ na temelju iskustva Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu napravila je Breza Šalamon-Cindori 2011. godine, a ono je objavljeno u časopisu Kemija u industriji : časopis kemičara i tehnologa Hrvatske.

U skladu s IFLA-nim „Smjernicama za knjižničarske usluge za mladež“ koje je Hrvatsko knjižničarsko društvo objavilo 2009. godine na hrvatskom jeziku, odnosno u skladu s preporukom da knjižnice trebaju biti tamo gdje su njezini korisnici, NSK je 2010. godine otvorila profil na Facebooku. Istovremeno svoje profile su otvorile i mnoge druge knjižnice, od sveučilišnih do školskih.

Danas, stotine tisuća korisnika kako u Hrvatskoj, tako i u zemljama regije, redovito primaju i prate obavijesti objavljene na profilu koje se odnose na servisne informacije, događaje, projekte i usluge, novosti iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti. Mnogi korisnici povezuju su preko društvene mreže posredstvom linka s portalom NSK.

Zaključak je da „mogućnost izravnog, aktivnog i učinkovitog komuniciranja knjižnice s korisnicima u okruženju u kojem se oni svakodnevno nalaze, … stvara za knjižnicu dodatnu vrijednost kojom može doprinijeti širenju informacija o knjižnici, unapređivanju usluga, promicanju svojih zadataka, te povećavanju zadovoljstva korisnika“.

Diplomantica studija Informatologije na Sveučilištu u Osijeku Marija Cvek, 2012. godine brani diplomski rad na temu „Promocija narodnih knjižnica putem društvenih mreža“ gdje u zaključku na temelju istraživanja provedenom na uzorku od 183 narodne knjižnice iznosi tvrdnju da „promocija putem društvenih mreža pruža velike mogućnosti, ali iziskuje i stalan trud kako bi osigurala kontinuiranu prisutnost knjižnice na društvenim mrežama i pripremile sadržajno kvalitetne objave“. Vrlo je važno da diplomantica zaključuje da korištenje društvene mreže ipak nije samo po sebi svrha. „Web stranice treba povezati s profilima na društvenim mrežama kako bi se osigurao učinkovit protok informacija od ustanove do korisnika i nazad, kroz sve raspoložive internetske kanale“.

Iste 2012. godine tema postaje još aktualnija, Nacionalna i sveučilišna knjižnica blok izlaganja na temu „Umreženi: susret knjižnica na društvenim mrežama“ uključuje u program 12. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama Hrvatskog knjižničarskog društva.

Pozivu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu odazvalo se dvadeset hrvatskih knjižnica, uključujući sveučilišne, visokoškolske, narodne, gradske, školske te Hrvatsko knjižničarsko društvo i dvije grupe koje na Facebooku vode knjižničari.

Posterskim su izlaganjima prikazani najbolji primjeri prakse poslovanja na društvenim mrežama s naglaskom na izazovima koji su se nametnuli te prednosti, nove mogućnosti i vrijednosti koje su proizišle iz poslovanja na društvenim mrežama.
Nadalje, radovi su prikazali kronologiju i razvoj društvenih mreža u knjižnicama, vrste objava i komunikaciju na društvenim mrežama, zajednicu korisnika društvenih mreža, prednosti i nedostatke takvoga poslovanja za knjižnice te budućnost i planove za daljnji razvoj društvenih mreža u knjižnicama.

Istodobno, ovo je bila prigoda za razmjenu iskustava, jačanje mreže knjižnica u virtualnome i tradicionalnome okruženju, kao i mogućnost za poboljšanje, razvoj i promidžbu novih usluga u budućnosti. Također, potvrdio je kako su knjižnice kao odgojno-obrazovne, kulturne, informacijske i društvene ustanove oduvijek bile mjesta slobodnog pristupa informacijama i slobode izražavanja, ali i ustanove koje su slijedile postignuća suvremene tehnologije i tako odgovarale zahtjevima svojih korisnika.

Rezultat ovoga Programa jest elektronički zbornik Umreženi: društvene mreže i knjižnice u Hrvatskoj koji sadrži 14 radova nastalih na temelju posterskih izlaganja koja su predstavljena na Programu.
Ovom problematikom u više navrata su se bavile: Valentina Mikec (2014) Knjižnice i društvene mreže : primjer Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica; Ivana Hebrang Grgić i Dorja Mučnjak ( 2015) Fenomen društvenih mreža i njegova primjena u knjižnicama.

U svom diplomskom radu „Hrvatske narodne knjižnice i društvene mreže“ (2015) Dunja Holcer zaključuje da su „rezultati istraživanja doveli su do nekoliko vrlo indikativnih zaključaka – više od polovice hrvatskih narodnih knjižnica nemaju aktivne niti mrežne stranice, knjižničari nisu dovoljno obučeni za rad sa suvremenim informacijsko- komunikacijskim alatima u koje pripadaju i društvene mreže, a koje donosi web 2.0, te da je takvo stanje odraz nedovoljnog broja stručnih djelatnika, posebice informatičara, ali i određene doze nezainteresiranosti i neshvaćanja pozicije u kojoj se narodne knjižnice nalaze. Službene mrežne stranice u današnje su vrijeme uvriježen način komunikacije s javnošću, a implementacija alata weba 2.0 pa tako i društvenih mreža, nadogradnja je i osuvremenjivanje već postojećih mrežnih usluga. Slaba razvijenost knjižničnih mrežnih stranica u Hrvatskoj ukazuje na dublji problem nego što je samo nekorištenje alata weba 2.0 i društvenih mreža i on zahtijeva uključivanje cjelokupne stručne zajednice, uključujući i krovne ustanove i strukovne udruge u rješavanje ovog problema. Jedini način da se to postigne je izrada općeg strateškog plana i/ili smjernica za razvoj knjižničnih službi i usluga narodnih knjižnica u web 2.0 okruženju i njegova realizacija praksi“.

U časopisu Vjesnik bibliotekara Hrvatske, u broju 60, 2018. godine Dunja Holcer predlaže „Smjernice za razvijanje usluga i korištenje društvenih mreža u narodnim knjižnicama„ gdje u 3. poglavlju kao glavne čimbenike navodi planiranje i osmišljavanje, trajni angažman jednog ili više djelatnika, te redovitu evaluaciju kako „bi se utvrdilo jesu li (usluge) opravdane i uspješne ili treba promijeniti pristup…“.

Iako aktualna, najavljena tema za HKD Novosti „Društvene mreže kao instrument javnog zagovaranja u knjižničarstvu“, nije pobudile pretjerani interes kod naših autora, stalnih i možebitnih – onih koji se aktivno bave društvenim mrežama u knjižnicama.

Stoga, kao urednica, zahvaljujem svim kolegama koji su poslali članke, te zainteresiranima preporučujem da pročitaju o društvenim mrežama i njihovom korištenju u spomenutim člancima (URL adrese su navedene dolje). Također, možete koristiti elektronički multimedijalni zbornik radova Umreženi: društvene mreže i knjižnice u Hrvatskoj koji je uredila Breza Šalamon-Cindori, urednica portala i profila društvenih mreža Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U oblikovanju i razvoju Zbornika te prijevodu predgovora i sažetaka radova sudjelovali su članovi uredništva Siniša Sambolić, Ivana Kežić, Dagmar Lasić, Zrinka Mikulić, Renata Petrušić i Davorka Pšenica.

U predgovoru Zbornika urednica je istaknula kako je razvoj tehnologije, a tako i weba 2.0, početkom 21. stoljeća umnogome promijenio sva područja ljudskoga života i djelovanja. U umreženome, ali i natjecateljskome društvu, gdje su knjižnice svojim uslugama primorane natjecati se s moćnim tvrtkama, želeći pridobiti što više korisnika u online okruženju, upravljanje znanjem nametnulo je velike izazove, ali i otvorilo brojne nove mogućnosti u njihovu poslovanju. Slijedeći postignuća suvremene tehnologije, knjižnice su se pridruživanjem društvenim mrežama prilagodile sve zahtjevnijoj korisničkoj zajednici kako bi ostvarile svoju misiju te ostale bitne i vidljive. One će se i nadalje, a posebno u vremenu proturječja u kojem živimo i radimo te u kojem se uloga knjižničara i knjižnica sve više dovodi u pitanje, morati pripremati za budućnost, osluškujući potrebe javnosti, i stoga preoblikovati svoje usluge te dijeliti, postati i ostati umreženi.

Za optimalno čitanje ovoga elektroničkog zbornika potrebni su programi Adobe Flash Player – Version 16.0.0.257 i Adobe Reader – Version XI (11.0.00) ili novije inačice navedenih programa. Zbornik je potrebno preuzeti na računalo te ga potom pokrenuti.

Elektronički zbornik Umreženi: društvene mreže i knjižnice u Hrvatskoj ustupljen je pod licencijom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0 Hrvatska.

Autori objavljenih radova djelatnici su knjižnica koje su ostvarile zapažen uspjeh poslovanjem na društvenim mrežama, a uz to su i pripadnici mlađega naraštaja knjižničara koji s lakoćom prihvaćaju tehnološke promjene te promišljaju o njihovim brojnim mogućnostima u pružanju kvalitetnih usluga sve većoj i zahtjevnijoj korisničkoj zajednici u online okruženju. Autori su pokazali kako inovacije u knjižničnim uslugama te ulaganje u njihov razvoj povećavaju ne samo vidljivost knjižnica u javnosti nego i njihov ugled. Radovima su zastupljene sve vrste knjižnica iz cijele Hrvatske te su prikazani razvoj i uporaba različitih društvenih mreža, ovisno o vrsti knjižnice, njezina korisnička zajednica, vrste objava i komunikacija, prednosti i nedostatci takvoga poslovanja za knjižnicu, kao i za knjižničare, te planovi za daljnji razvoj.

Radovi u Zborniku pokazuju kako su društvene mreže nedvojbeno jedno od najkorištenijih pomagala weba 2.0 koje su knjižnice u Hrvatskoj spremno prihvatile u svojem poslovanju, kako bi na najjednostavniji način svojim uslugama korisnicima približile i ponudile informacije i znanje. Analizirani su prisutnost i poslovanje knjižnica na društvenoj mreži Facebook, koja se najviše koristi, te na Twitteru, YouTubeu, Pinterestu, Flickru, Goodreadsu, ali i nekim drugim mrežama koje po svojim odlikama odgovaraju potrebama određene knjižnične korisničke zajednice.

Osobno se slažem s tvrdnjom da su društvene mreže važna sastavnica kod informiranja korisnika, ali ipak i dalje, osnovni internet resurs je web stranica, odnosno portal.

Literatura:

  1. Šalamon-Cindori, Breza.Trebaju li knjižnice društvene mreže : iskustvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu // Kemija u industriji : časopis kemičara i tehnologa Hrvatske, 60 (2011), 11; 562-563. URI https://hrcak.srce.hr/73120
  2. Cvek, Marija. Promocija narodnih knjižnica putem društvenih mreža: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:638259
  3. Mikec, Valentina. (2014). Knjižnice i društvene mreže : primjer Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica. URI: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/6059 
  4. Ivana Hebrang Grgić i Dorja Mučnjak. Fenomen društvenih mreža i njegova primjena u knjižnicama. URI https://hrcak.srce.hr/137849
  5. Dunja Holcer „Hrvatske narodne knjižnice i društvene mreže“: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5713/1/Dunja_Holcer_Doktorski_rad.pdf
  6. Smjernice za razvijanje usluga i korištenje društvenih mreža u narodnim knjižnicama: https://hrcak.srce.hr/195924

Katarina Todorcev Hlača

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-