-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 79, listopad 2018. :: Tema broja: "Društvene mreže kao instrument javnog zagovaranja"


Facebook stranica Hrvatskog čitateljskog društva – dileme iz prakse

Danas je teško govoriti o bilo kojem segmentu društva a da pri tom ne spominjemo društvene mreže, bilo u negativnom ili pozitivnom kontekstu. Knjižnice i razne dobrotvorne udruge  poput Hrvatskog čitateljskog društva, zbog uvijek ograničenih financijskih resursa, pojavom društvenih mreža dobili su jedan besplatan alat koji im može pomoći u njihovom radu. Društvene mreže važan su dio strategije menadžmenta i marketinga u kulturi i društvenim organizacijama. U Hrvatskoj se u velikoj mjeri sve te organizacije oslanjaju na državne izvore financiranja, te se u posljednjih desetak godina sve više okreću alternativnim načinima financiranja i oglašavanja i javnom zagovaranju. Društvene mreže uvelike olakšavaju pristup ciljanom dijelu javnosti  a ako se koriste u potpunosti i širem dijelu, važan su instrument u zagovaranju. Facebook je pokrenut 2004. godine i u početku su se na njega mogle registrirati samo privatne osobe, dok je 2007. godine omogućeno otvaranje stranica (Pages) koje mogu predstavljati udruge, tvrtke i slično. Time Facebook postaje važan dio marketinga kako u kulturi tako i u poslovnoj sferi. Često se dogodi da se neka vijest prvo pojavi na Facebooku a tek potom u novinama ili na televiziji. Društvene mreže ljudi koriste da reklamiraju sebe, proizvode, tvrtke, koriste ih za pronalazak posla i poslovnih partnera. Veliki broj hrvatskih knjižnica koristi se Facebook profilom kao načinom prisutnosti. Uglavnom se objavljuju obavijesti i stavljaju slike s prošlih događanja. Hrvatsko čitateljsko društvo koristi Facebook profil na isti način.

Hrvatsko čitateljsko društvo je udruga, koje se bavi poticanjem, istraživanjem i unapređivanjem čitanja i pismenosti, osnovana 1995. godine. Društvo je osnovano sa svrhom unapređivanja kvalitete izobrazbe čitanja i pismenosti na svim razinama, razvijanja svijesti o utjecaju čitanja i važnosti pismenosti, promicanja razvijanja onog stupnja pismenosti i čitateljskih sposobnosti, koje su u skladu s jedinstvenim mogućnostima svakog pojedinca i omogućavanja razmjene znanja i iskustava.

Društvo objavljuje glasilo Hrčak, a redovito se organiziraju stručni seminari, predavanja i radionice. Društvo ima i regionalne ogranke, a posljednjih godina pokrenut je niz novih aktivnosti poput projekata Čitajmo im od najranije dobi te fotografski natječaj Smiješak…čitajte!, mjesečnog kalendara događanja, osuvremenjenih mrežnih stranica i komunikacije s članovima te još niza manjih aktivnosti.

HČD je član Međunarodne čitateljske udruge (International Literacy Association – ILA) i Europskog odbora ILA-e (International Development in Europe Committee) te FELA – Federation of European Literacy Associations. Dobitnik je Nagrade za inovativnu promociju čitanja u Europi za 2017. koju dodjeljuje najveća svjetska organizacija za promicanje pismenosti ILA (International Literacy Association) za projekt “Čitalački program za roditelje i djecu u kaznionicama” kojeg provodi u partnerstvu s udrugom RODA – Roditelji u akciji.

HČD ima više Facebook stranica. Ogranci Bjelovar, Sisak i Split imaju svoje stranice. Ogranci uglavnom objavljuju vijesti iz svojih gradova. Glavna stranica se uređuje u Zagrebu i djeluje kao službena stranica. Otvorena je u jesen 2017. Prednosti otvaranja stranice su veća vidljivost u javnosti, manje formalna komunikacija s javnošću, besplatna promocija, obavijesti o događanjima, konstantno širenje broja ljudi koji dolaze u kontakt s udrugom. Također je lako dostupna analitika stranice i možete vidjeti točne podatke za svaku objavu. Koliko je imala pregleda, kolikom broju ljudi se svidjela i koliko je ljudi kliknulo na poveznicu ako ste ju stavili u objavu. Tako se vrlo lako vidi da li ste dobili željeni učinak svojom objavom.

No valja naglasiti i negativne strane ili nedostatke. Prvo i najuočljivije je to da osim same objave teksta, fotografije ili videa ništa drugo nije besplatno. Svakom objavom vas Facebook podsjeća da možete promovirati svoju stranicu ali to nije besplatno. Proračun vam može krenuti već od 2 dolara, ali ga treba imati. HČD je udruga, financira se članarinama i sredstava za takvu vrstu promocije nema. Druge dileme su više etičke prirode. Stalno pristižu zahtjevi za prijateljstvo ali postavlja se pitanje da li sve te zahtjeve treba prihvatiti. Raditi selekciju je vremenski zahtjevno i dosta kontradiktorno ako ste udruga otvorena za javnost. Drugo pitanje koje se nameće je kakvu vrstu objava stavljati na Facebook. Da li ćete se čvrsto držati samo onoga čime se udruga bavi ili ćete povremeno objaviti i nešto što nije usko vezano uz to. Facebook, da bi bio učinkovit zahtjeva svakodnevno objavljivanje novih sadržaja. Također, postavlja se pitanje stavljanja komentara. Kao što Hebrang Grgić naglašava (Hebrang Grgić, I. i Mučnjak, D. (2015). Fenomen društvenih mreža i njegova primjena u knjižnicama. Croatian Journal of Education, 17 (1), 217-241. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/137849) Facebook je zamišljen tako da imitira stvarni život i kao što u stvarnosti pojedinac ne može doslovno biti prijatelj s ustanovom tako ne bi trebalo biti ni na Facebooku. Udruga može stavljati komentare na Facebook ali treba imati na umu da je to uvijek mišljenje neke osobe (bilo trenutnog administratora, predsjednika udruge ili sl.) Prihvatljivo je samo zagovaranje vašeg cilja i ideje a to je u slučaju HČD-a promicanje pismenosti i opismenjavanja.

Kao zaključak treba naglasiti da su društvene mreže vrlo koristan alat ali da ih se nikako ne smije shvatiti olako. Treba se strogo pridržavati etičkih kodeksa i društvenih normi, te se educirati kako bi se moglo iskoristiti sve što takva stranica nudi. Facebook može poslati poruku velikom broju ljudi tako da uvijek treba paziti koja je poruka koju želite poslati.

Margareta Matijević Kunst

margareta.matijevic@kgz.hr

predsjednica zagrebačkog ogranka HČD-a i administrator FB stranice

Davorka Semenić Premec

dspremec@gmail.com

potpredsjednica HČD-a

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-