-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 79, listopad 2018. :: Tema broja: "Društvene mreže kao instrument javnog zagovaranja"


Društveni mediji u knjižnicama
Facebook, Instagram, Twitter

Društveni mediji jedan su od glavnog načina komunikacije današnjeg doba. Njihova je prisutnost i upotreba svakim danom sve veća. Širok spektar funkcija društvenih medija, uz razmjenu različitog sadržaja, obuhvaća marketing i promidžbu, oglašavanje, poučavanje, informiranje, itd. Imali korisnički račun ili ne, većina je ljudi čula za Facebook, Instagram, Twitter, Youtube, Linkedin, Pinterest, Reddit, Flickr,...

Društveni mediji postali su i dio svijeta knjižnica. Knjižnice u Hrvatskoj slijede svjetske trendove. U hrvatskim knjižnicama najzastupljeniji je općenito i najpopularniji društveni medij, Facebook. Nastao 2004., od 2006. godine postao je dostupan svima, tj. proširio se van granica harvardske studentske zajednice kojoj je primarno bio namijenjen. Facebook neprestano mijenja postojeće te dodaje brojne nove funkcije. Jedna od njih je i mogućnost stvaranja Facebook stranice. Nastale 2007. godine, Stranice su osobito prikladne za promoviranje institucija i njihove djelatnosti, koje ovim putem distribuiraju obavijesti sljedbenicima. Facebook je 2009. godine potvrđen kao najveća društvena mreža te je ovaj status održao do danas, što dokazuju brojna istraživanja na globalnoj razini. Broj korisnika Facebooka 2018. godine prelazi 2,2 milijarde korisnika. Prosječna dob korisnika Facebooka je između 18 i 24 godina (30%) te između 25 i 34 godina (30%). U Republici Hrvatskoj 66% ukupnog stanovništva koristi Facebook, što je porast od 17% u odnosu na 2016. godinu. Prema podacima Statscountera u Hrvatskoj  2018. godine 58,91% stanovnika aktivno koristi ovaj medij.

Za korištenje Facebooka u poslovne svrhe neophodno je imati plan i strategiju korištenja, što vrijedi i za same knjižnice. Brojna istraživanja potvrđuju potrebu svakodnevnog objavljivanja raznovrsnog sadržaja. Važne poruke potrebno je ponavljati kako bi doprijele do što većeg broja korisnika. Jedno od “pravila” Facebooka je kopiranje drugih korisnika, najčešće svojih sljedbenika. Facebook je medij koji se u knjižnici može koristiti na mnogobrojne načine. Osim za prenošenje obavijesti, može služiti za obavještavanje o dostupnim uslugama knjižnice te poticati i promovirati čitanje i pismenost. Za dosljedno provođenje ovih naputaka potrebno je osnovati knjižnični Facebook tim čiji članovi ne moraju nužno biti djelatnici knjižnice. To mogu biti i volonteri - primjerice, učenici ili studenti u slučaju da se radi o školskim ili visokoškolskim knjižnicama.

Instagram, društveni medij nešto mlađeg datuma (nastao 2010. godine), također se može pohvaliti zavidnim brojem korisnika čiji broj prelazi 800 milijuna. Privlačniji je mlađoj publici što pokazuju istraživanja prosječne dobi njegovih korisnika koja je između 18 i 29 godina (59%). Glavna odlika Instagrama je obrada i dijeljenje slika i videozapisa. Pritom je važno da slika bude što kvalitetnija kako bi bila što zornija i privlačnija ostalim korisicima/sljedbenicima. Facebook prepoznaje potencijal ovog medija te on postaje dijelom Facebooka 2012. godine. Instagram u Hrvatskoj, kao i u svijetu, bilježi značajan porast u broju korisnika. 2015. Instagram račun imalo je oko 190 000 Hrvata, a 2018. godine brojka je porasla na 970 000 korisnika. Prema Stastcounteru, 2018. godine na ovom društvenom mediju aktivno je 21,31% Hrvata.

Hrvatske knjižnice također su korisnici Instagrama, no koriste ga u značajno manjem broju u usporedbi s Facebookom. Tek trebaju otkriti i prepoznati njegov potencijal. Načini korištenja ovog medija u mnogočemu se podudaraju s korištenjem Facebooka. Instagram profil svoje knjižnice potrebno je promovirati izradom i dijeljenjem letaka, bookmarkera i sličnih materijala, kao i dodavanjem poveznice na Instagram račun u potpise e-poruka djelatnika. Knjižničari mogu pomoću ovog medija ispitivati mišljenje korisnika o raznim temama relevantnim za knjižnicu i njeno poslovanje. Podijeljene slike i videozapisi također mogu poslužiti za predstavljanje knjižničnog fonda, kao i samog okruženja knjižnice. Osim za najavljivanje raznih događaja i pružanje obavijesti, Instagram je također prikladan za prikazivanje različitih aspekata knjižničnog poslovanja koje nije vidljivo korisnicima. Ovim putem može ih se upoznati s načinima zaštite građe, njezinom obradom i slično. Kroz ovaj se medij korisnici mogu upoznati i s poviješću knjižnice. Instagram također može poslužiti i kao alat za učenje, osobito u školskim visokoškolskim knjižnicama. Važno ga je koristiti svakodnevno, objavljujući slike i hashtag oznake(#).

Twitter, još jedan od zastupljenijih društvenih medija, nastao je 2006. godine. Danas broji 335 milijuna korisnika, no u Hrvatskoj je značajno manje zastupljen u usporedbi s ostalim društvenim medijima. Istraživanje iz 2013. donosi podatak o 52 000 registriranih hrvatskih korisnika, no ne postoje novija istraživanja. Prema stranici Statscounter u Hrvatskoj samo 2,68% populacije koristi ovaj medij 2018. godine. Twitter je društveni medij za dijeljnje tekstova, slika, a donedavno i videozapisa kroz servis Vine. U početku su objave na Twitteru bile ograničene na 140 znakova, no od 2017. moguće je koristiti do 280 znakova. Ovaj limitirani broj znakova zapravo navodi korisnike da u svojim objavama pogađaju bit teme o kojoj se govori (mikroblogging). Prosječna dob korisnika Twittera je od 18 do 29 godina (37%) i od 30 do 49 godina (25%), a 74% korisnika koristi medij za praćenje novosti.

Unatoč brojim potencijalima, Twitter nije dovoljno zastupljen u hrvatskim knjižnicama. Između ostalog, može poslužiti za izdvajanje glavnih vijesti s mrežne stranice knjižnice. Kao i ostali društveni mediji, alat je za informiranje korisnika o radnom vremenu i raznim događanjima i aktivnostima knjižnice te o dostupnosti novih izvora podataka i novitetima u knjižničnom fondu. Twitter je prikladan za objavljivanje vijesti iz svijeta knjižnica i književnosti, a može poslužiti i kao alat za provođenje anketnih ispitivanja korisnika o raznim temama te kao način promocije knjižničnog fonda. Knjižnice bi trebale poticati korisnike da komuniciraju s njom koristeći ovaj društveni medij. Trebale bi pratiti razgovore koji se tiču same knjižnice, kao i njene lokalne zajednice te analizirati račune svojih korisnika u svrhu određivanja ciljne skupine i razvijanja daljnje poslovne strategije.Twitter bi također trebalo koristi svakodnevno objavljujući 1 do 6 puta dnevno.

Sveprisutnost medija u svakodnevnom životu prepoznata je i od strane knjižnica koje su i same iskoristile brojne potencijale društvenih mreža. Knjižnice u Hrvatskoj još uvijek trebaju otkriti brojne potencijale i načine korištenja novih medija kako bi promovirale svoju djelatnost i pokazale da su u koraku s vremenom.

Rad je nastao na temelju izlaganja Radne grupe za društvene medije (https://www.hkdrustvo.hr/hr/strucna_tijela/51/) na 43. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Dina Mašina Delija

dinam@hazu.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-