-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 79, listopad 2018. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


15. okrugli stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama

Knjižnične usluge za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćamabila je tema 15. okruglog stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama. Skup jeodržan u Gradskoj knjižnici u Zagrebu 28. rujna 2018. godine,  a organizirala ga je HKD-ova Komisija za knjižnične usluge za osobe invaliditetom i osobe s posebnim potrebama u suradnji s HKD-ovom Komisijom za čitanje i Knjižnicama grada Zagreba.

Skup je okupio stručnjake iz različitih područja kako bi u partnerstvu proširili lepezu usluga dostupnih ovim dvjema skupinama osoba s invaliditetom koje su izložene predrasudama i diskriminaciji. Njihova prava se često krše pa se nalaze u neravnopravnom položaju u pristupu zdravstvenim, kulturnim, obrazovnim i ostalim područjima društvenog života. Organizacijom okruglog stola posvećenog knjižničnim uslugama za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama knjižnice žele dati svoj doprinos provedbi Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine. Na skupu je sudjelovalo oko 100 sudionika za koje su priređeni radni i promotivni materijali.

Autorica crteža na temelju kojeg je dizajniran logo skupa je Zehra Alikić Nukić, korisnica Udruge za promicanje inkluzije, a skupu je prisustvovalo i nekoliko korisnika te udruge čiji korisnici su osobe s intelektulanim teškoćama.

Povodom 15. okruglog stola u Gradskoj knjižnici je u razdoblju od 17. 9. do 10. 10.  (Svjetski dan mentalnog zdravlja) postavljena izložba pod nazivom Klinika za psihijatriju Vrapče – mjesto borbe protiv stigme. Autori izložbe su: Snježana Spitzmüller, Niko Radas, Perla Ćaćić i Jadranka Bagarić.

Okrugli stol odvijao se u tri dijela. U prvom dijelu programa održano je 7 pozvanih izlaganja. Izlaganje o položaju i pravima osoba s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom održala je savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Branka Meić Salie. O socijalizaciji osoba s intelektualnim teškoćama kroz osobno usmjereno planiranje govorio je predstavnik Udruge za promicanje inkluzije Almir Mišut. Prilagodba pisanih sadržaja osobama s intelektualnim teškoćama te osnove izrade i korištenja lako razumljivih (čitljivih) materijala bila je tema izlaganja Damjana Janjuševića iz Udruge za samozastupanje. Izlaganje o mentalnom zdravlju i/ili bolesti u knjižnici održala je Radmila Stojanović Babić iz Udruge za psihosocijalnu pomoć SUSRET. O značaju knjižnica za izgradnju uključivih zajednica govorila je je Dragana Knezić iz Rehabilitacijskog centra za stres i traumu. Primjena asistivne tehnologije u inkluzivnim aktivnostima za osobe sa invaliditetom u bibliotekama u Srbiji bila je tema izlaganja gošće izBiblioteka grada Beograda -Marine Neđić. O tome po čemu su jedinstvene IFLA-ine Smjernice za knjižnične usluge za osobe s iskustvom beskućništva govorila je Sanja Bunić iz Knjižnica grada Zagreba.

U dugom dijelu programa predviđenom za panel diskusiju sudionici su imali prilike postavljati pitanja izlagačima iz prvog dijela skupa. Najveći broj pitanja se odnosio na koji način adekvatno komunicirati s osobama i intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama te mogućnostima edukacije knjižničara na tu temu.  

U trećem dijelu programa predstavljeno je 12 primjera dobre prakse stručnjaka iz različitih područja koji rade u različitim organizacijama  u Hrvatskoj: Centra za rehabilitaciju Zagreb; Stručne knjižnice i Muzeja Klinike za psihijatriju Vrapče, Osnovne škole Nad lipom, Zagreb; Osnovne škole Retkovec,  Zagreb; Centra za odgoj i obrazovanje, Zagreb; Strukovne škole Vukovar; Gradske knjižnice Juraj Šižgorić, Šibenik; Knjižnice i čitaonica Fran Galović Koprivnica; Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić Karlovac te tri primjera dobre prakse iz Knjižnica grada Zagreba.

Zaključci 15. okruglog stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama:

  1. Informirati, osvještavati i zagovarati o pravima osoba s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama zadaća je svih sektora unutar društva (kultura, zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita…).
  2. Edukacija djelatnika i uklanjanje predrasuda prvi je i značajan korak u cilju što bolje dostupnosti postojećih usluga, kao i širenju lepeze usluga za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama.
  3. Za izjednačavanje mogućnosti osoba s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama potrebna je čvršća suradnja vladinih i nevladinih organizacija, različitih sektora unutar društva, stručnjaka iz različitih područja  te regionalna suradnja.
  4. U izgradnji uključivih zajednica knjižnice imaju svoje posebno mjesto kao javne ustanove koje su svakim danom sve više mjesta susreta i zajedničkog djelovanja različitih društvenih skupina.
  5. Poticanje čitanja i različitih oblika pismenosti od osobite je važnosti za socijalno uključivanja osoba s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama. Izrada i objavljivanje kvalitetnih i stručnih lako razumljivij materijala bitan je korak u tom smjeru što zahtijeva suradnju stručnjaka iz različitih područja.
  6. U modernom informacijskom društvu primjena asistivnih tehnologija je neophodan i vrijedan doprinos poboljšanu usluga te kvalitete života osoba s invaliditetom, kako u knjižnicama, tako i u drugim organizacijama.
  7. Angažman volontera u organizaciji usluga za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama, kao i uključivanje osoba s navedenim teškoćama u volonterske aktivnosti vrijedan je doprinos izgradnji uključivih zajednica i zato treba zagovarati i primjenjivati volontiranje kao način socijalnog uključivanja.

Sanja Bunić

dr. sc. Ljiljana Sabljak

Fotografije: Sanja Koblar

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-