-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 79, listopad 2018. :: Iz knjižnica


Nakladništvo udruga općine Brod Moravice (1945. – 1991. - 2018.)
mjesto i uloga „Hrvatske čitaonice sela Kuti“

Općina Brod Moravice 

Brod Moravice su malena općina na zapadu Gorskoga kotara i sjeveroistoku  Primorsko-goranske županije, na samoj granici sa Slovenijom. Prvi put je Općina utemeljena još 1893. g., a 1993., ponovo  postaje općinom u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj. Danas na površini od 63 km² u 38 naselja živi oko 880 stanovnika pretežno starije dobi. Nekoć je tu živjelo uglavnom agrarno stanovništvo, potom se mnogo ljudi zaposlilo pri željeznici, a poslije Drugog svjetskog rata, u drvnoj industriji.

Danas industrije u općini praktično i nema, osim malobrojnih ostataka nekoć snažne drvne industrije i pilana. Nešto malih obrtnika i vlasnika apartmana trudi se ekonomski održati ovaj kraj, međutim, veliki turistički i sportski potencijali još nisu ni približno iskorišteni. To je velika šteta jer se radi o kraju bogatom prirodnim ljepotama, s nevjerojatnom etnografskom i kulturnom baštinom, u kojem već prije Drugog svjetskog rata praktično nije bilo nepismenih žitelja i u kojemu je knjiga nezamjenjiv životni suputnik. Za mještane Brod Moravica i okolice predstavljanje novoobjavljene knjige i danas je kulturni praznik.

Nakladništvo brodmoravičkih udruga

Već 1911. godine osnovana je u Brod Moravicama Streljačka družina, koja je uspjela opstati svega nekoliko godina. Otada je osnovano, radilo i ugasilo se mnogo udruga. Budući da njihova arhiva uglavnom nije sačuvana, danas je teško prikupiti mjerodavne podatke o njihovom radu. Stoga se ovaj tekst odnosi prvenstveno na udruge ustrojene nakon 1991., a prethodnih se udruga dotiče samo kad imamo pouzdane podatke o njihovoj nakladničkoj djelatnosti.

Trinaest danas aktivnih brodmoravičkih udruga građana nastoji mještanima oplemeniti život i obogatiti ga novim sadržajima. Neke su udruge zaista dugovječne te se u njima izmijenilo i više generacija volontera iz iste obitelji. Članstvo u udrugama je tradicija koja se zdušno njeguje i to kulturnu scenu održava živom.

Ne čudi, stoga, da su se neke od udruga odvažile i publicirati tiskovine o svom radu i o zaslužnim pojedincima. Ovdje ćemo pokušati dati osnovne podatke o njihovom nakladništvu, prikupljene razgovorima (osobno i telefonom) s njihovim voditeljima i članovima. Svima njima zahvaljujem na suradnji i pomoći.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Brod Moravice osnovano je još 1912. godine te svakako zaslužuje ozbiljnu monografiju o svome radu, ali se autor spreman na tako iscrpno istraživanje još nije našao.

Društva koja se bave glazbom su Limena glazba Brod Moravice, osnovana 1952. godine, i Kulturno-umjetničko društvo Lipica, osnovano 2005. godine, unutar kojega djeluju Tamburaške skupine Brod Moravice i Crkveni pjevački zbor Župe Svetog Nikole. Već ranije, 1981. godine, osnovan je i nekoliko godina djelovao „Pjevački zbor Brod-Moravice“. Niti jedno od ovih društava nije publiciralo nikakvu tiskovinu o svom radu.

Planinarsko društvo Vršak djeluje od 1972. godine. O njegovom radu je objavljeno više članaka u dnevnom i stručnom tisku, ali nikad nije objavljen neki veći tekst u nakladi samoga Društva, iako se to pred više godina planiralo učiniti.  

Sportske su udruge najbrojnije. Nekada je na području Brod Moravica djelovalo Sportsko društvo „Budućnost“ koje je 1985., povodom 35. obljetnice rada, objavilo svoju opsežnu monografiju na stotinjak stranica, naslovljenu „SD  Budućnost  1950-1985“. Naklada u knjizi nije navedena, ali je vjerojatno bila velika jer se knjiga još može naći u prodaji. Društvo je imalo nogometnu, skijašku, šahovsku i kuglačku sekciju i o svima su pisali nekadašnji i trenutni članovi, a sve pod budnim okom dipl. pravnika Dražena Brajdića, predsjednika Izdavačkog odbora knjige. U posebnim je poglavljima opisan povijesni razvitak B. Moravica, rekreacija mještana, kulturno-zabavni život, sport u tamošnjoj osnovnoj školi, a dodan je i književni prilog o sportu. Građa je prikazana sustavno, s obiljem fotografija i drugih dokumenata. Ova knjiga zaslužuje pažnju jer je ostala jedini mjerodavan izvor za proučavanje povijesti brodmoravičkog sporta.

Danas se na ovom području nogomet više ne igra organizirano, ali djeluje nekoliko sportskih društava proisteklih iz „Budućnosti“: Trkačko skijaški klub Budućnost Brod Moravice, čiji začeci sežu još u 1957. godinu, Biatlonski klub Brod Moravice, te Boćarski klub Brod Moravice (2005.). Ni ove udruge nisu objavile nikakve tekstove o svome radu, ali se o njihovim sportskim postignućima mnogo pisalo u tisku. Gospodin Boris Delač, član Trkačko skijaškog kluba Brod Moravice, već više godina prikuplja povijesnu građu o klubu iz koje bi, u dogledno vrijeme, mogla proizaći i knjiga. Udruga biciklista i rekreativaca Brod Moravice osnovana jeprije pet godina, ali nikada nije zaživjela.

Lovačko društvo „Srndać“, osnovano je još 1946. pod imenom Lovačko društvo „Srnjak“, a ponovo je ustrojeno dvije godine kasnije. Može se podičiti vrlo iscrpnom i bogato opremljenom monografijom publiciranom 2018. godine, o 70. godišnjici osnivanja društva. Knjiga „LD  Srndać  Brod Moravice 1948.-2018.“ izašla je u nakladi od 300 primjeraka. Autor je mr. sc. Valter Crnković, dipl. ing. šumarstva i pasionirani lovac. LD „Srndać“ je ozbiljno pristupilo ovom projektu i u njemu okupilo brojne svoje članove, ali i brojne donatore. I ova knjiga počinje kratkom crticom o brodmoravičkom kraju i tradiciji lovstva, a nastavlja se detaljnim prikazom rada društva i njegovim postignućima. Preslike brojnih dokumenata i mnogobrojne fotografije dodaju vrijednost knjizi. Treba napomenuti i da LD „Srndać“ već godinama tiska i svoje biltene te kataloge svojih izložbi.

O svakodnevnim, životnim problemima pučanstva skrbe udruge Društvo naša djeca Brod Moravice, osnovano 2005., i Udruga umirovljenika Brod Moravice, formirana 2009. Ova je udruga bila najprije podružnica, a onda i pravna sljednica Međuopćinske udruge umirovljenika Delnice osnovane 1996., a ova je, pak, proistekala iz Općinske udruge umirovljenika Delnice ustrojene još 1946. godine. Prema informacijama dobivenim od njihovih vodećih ljudi, možemo navesti da su ove udruge primarno usmjerene na pomaganje potrebitima i ne bave se nakladništvom. Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama je program pokrenut 2008. godine i ne može se tretirati kao udruga građana, iako ga je općina B. Moravice, na svojoj web stranici, uvrstila na njihov popis.

Preostale dvije udruge – Udruga za očuvanje brodmoravičkih starina „Turanj“ i Hrvatska čitaonica sela Kuti – uključile su nakladništvo u svoj program rada te povremeno tiskaju publikacije, bilo u vlastitoj nakladi, bilo kao suizdavači s drugim udrugama. Budući da se interesi i aktivnosti „Turnja“ i Čitaonice preklapaju, oni često surađuju u organizaciji kulturnih događanja i nakladništvu, što je višestruko korisno. Udruge tako lakše svladavaju kadrovske i financijske poteškoće, a knjige uvijek dobivaju na kvaliteti.

Udruga za očuvanje brodmoravičkih starina „Turanj“ u svoj je biti etno-udruga pa se bavi poticanjem zanimanja i ljubavi prema etnografskoj baštini te očuvanjem tradicije i prošlosti zavičaja. Od svojega osnivanja 2005. godine, udruga nastoji očuvati i izložiti stare, pomalo zaboravljene predmete, renovirati objekte, urediti interijere starih kuća. Skrbi i o baštini znamenitih mještana. Svrha je ovih aktivnosti podsjetiti starije, a poučiti mlađe sumještane kako se nekoć živjelo.

Budući da je zdrava izvorska voda osnovni preduvjet života, članovi „Turnja“ počeli su, odmah po osnivanju, čistiti i obnavljati dotad zapuštene i gotovo nestale izvore. U okviru te akcije, nastala je 2007. i zanimljiva knjižica Borisa Golika „Izvori vode brodmoravičkog kraja“. Autor je, uz pomoć devetnaestero kazivača, obišao 110 izvora u brodmoravičkoj okolici te na 90 stranica objavio njihove fotografije u boji i osnovne podatke o njima. Knjigu zaokružuje sedam proznih odnosno pjesničkih priloga tamošnjih autora, na temu vode.

 U revitalizaciji starih zanata posebno mjesto imaju pokućarci – putujući goranski trgovci koji su u razdoblju između dva svjetska rata obilazili Europu, noseći svoj mali dućan na leđima. Projektom o njima željelo se oživjeti sjećanje na jedno teško, ali ekonomski isplativo zanimanje u kojemu su se okušali brojni Gorani. O njihovu je mukotrpnom životu „Turanj“ 2012. objavio knjigu „Tragom goranskih (po)kućaraca“ iz pera mr. Emila Crnkovića, u nakladi od 500 primjeraka. Lekturu i korekturu odradila je novinarka Nada Glad, a recenzentica je bila dr. sc. Karmen Delač-Petković. Knjiga na dvjestotinjak stranica donosi iscrpnu foto i dokumentarnu građu te sjećanja pokućaraca i njihovih sumještana.

Nastojanje da se od zaborava očuvaju zaslužni mještani i njihov rad rezultiralo je dvjema knjigama dr. sc. Karmen Delač-Petković. Prva je, 2010. godine, objavljena knjiga „Ivan Brajdić: Biografija“. Knjiga je to o životu i radu pedagoga, književnika, prevoditelja, glazbenika i slikara – amatera Ivana Brajdića, rođenog u Gornjim Kutima, a obogaćena njegovom bibliografijom te relevantnim fotografijama i dokumentima. Budući da je Brajdić bio vrstan prevoditelj sa slovenskog jezika, knjiga je tiskana dvojezično, na hrvatskom i slovenskom jeziku, a suizdavači su bili Svet slovenske narodne manjšine Mesta Reka, Slovenska informativna točka iz Rijeke i Svet slovenske narodne manjšine Mesta Zagreb. Prevoditeljica za slovenski jezik bila je novinarka Marjana Mirković. Lektorice su bile prof. i dipl. knjižničarka Sunčana Martinčević za hrvatski i prof. Darka Tepina-Podgoršek za slovenski jezik.

Druga je knjiga reprint izdanja iz 1933. godine. Radi se o knjizi Rudolfa Crnkovića „Sa  Zvonimirom  po Americi“, u kojoj je taj vrsni tamburaš, aranžer, skladatelj i graditelj tambura, rođen u Gornjim Kutima, opisao svoje petogodišnje putovanje s tamburaškim sastavom „Zvonimir“ po Sjedinjenim Američkim Državama. Knjiga je prvi put tiskana u Hrvatskoj gdje je do sada postojao očuvan samo jedan cjelovit primjerak prvog, čikaškog izdanja. Kako bi se javnosti približio život i rad ovoga vrsnog glazbenika, koji je 1905. emigrirao u Ameriku, doktorica Delač-Petković je knjigu dopunila Crnkovićevom biografijom „Tamburica kao smisao života“ na pedesetak stranica, brojnim dokumentima, bibliografijom i popisom literature. Knjiga je tiskana u nakladi od 200 primjeraka, a suizdavači su bili „Hrvatska čitaonica sela Kuti“ i Ogranak Matice hrvatske u Delnicama. Lektorica je bila prof. i dipl. knjižničarka Sunčana Martinčević, a prevoditeljice za engleski jezik mr. sc. Snježana Ivanović i mag. Marina Petković.

Tri navedene knjige dio su „Male brodmoravičke zbirke“, zgodne edicije posvećene lokalnim ljudima i običajima, koju „Turanj“ namjerava nastaviti novim izdanjima.

Udruga „Turanj“ objavila je 2010. prvi, a 2015. drugi broj svojega Glasnika, koji je ustrojen kao periodička publikacija, s presjekom petogodišnjih aktivnosti Udruge. Glasnik ima stalnog glavnog i odgovornog urednika – predsjednika udruge dipl. iur. Dražena Brajdića, a članovi uredništava i tiskari se mijenjaju.

„Turanj“ u dogledno vrijeme, ovisno o financijskim mogućnostima, planira tiskati još četiri knjige: knjigu mr. Emila Crnkovića „Tajne Kupe“, koja je pred završetkom, a govori o mukotrpnom pokušaju izgradnje Kupskog kanala, zatim fotomonografiju „Miroslav-Miro Delač: život i stvaralaštvo“ o poznatom slikaru-naivcu iz Lokvice blizu Brod Moravica, s predgovorom dr. sc. Karmen Delač-Petković, knjigu dr. sc. Karmen Delač-Petković „400 godina crkvice Sv. Andrije“, povijest crkve podignute kao zavjet mještana Gornjih Kuti povodom epidemije stočne kuge, te monografiju u kojoj bi na jednom mjestu bile prikazane sve poznate razglednice brodmoravičkog kraja.

„Hrvatska čitaonica sela Kuti“ osnovana je 1936. kao ustanova koja će prikupljati, čuvati i širiti pisanu riječ, organizirati kulturna zbivanja, unapređivati život mještana i u svakom im smislu pomagati. Čitaonica je s vremenom znatno proširila svoje područje djelovanja te danas funkcionira kao narodna knjižnica za čitav brodmoravički kraj. Vodi ju sada već četvrta generacija volontera koji su u svoj program rada ugradili i nakladništvo. Čitaonica je do sada objavila četiri naslova, a svi su iz pera dr. sc. Karmen Delač-Petković, koja je i inače mnogo pisala o Čitaonici u dnevnom i stručnom tisku.

Prva knjiga, „70 godina  Hrvatske čitaonice sela Kuti “ izašla je 2006., kao prigodna brošura na 47 stranica. Suizdavač je bila Općina Brod Moravice koja je i financirala izdanje. U samo šest mjeseci cjelokupna je naklada od 600 primjeraka razdijeljena te je 2007. objavljen reprint u 400 primjeraka.

Godine 2009. objavljena je monografija „Selo Gornji Kuti i njegova  Hrvatska čitaonica “ (proširen magistarski rad dr. Delač-Petković) u nakladi od 450 primjeraka. Čitaonici su se, kao suizdavači, pridružili Općina Brod Moravice i Matica hrvatska Viškovo. Financijska konstrukcija popunjena je donacijama pojedinaca, udruga, Općine i Županije. Taj iznimno zahtjevan i dugo vremena pripreman projekt ipak je uspješno realiziran te je Čitaonica dobila iscrpnu, detaljno dokumentiranu monografiju od 440 stranica, kakvu nemaju ni mnoge „velike“ knjižnice. Sadrži mnoštvo prvi put objavljenih dokumenata i fotografija, vrlo detaljno opisanu povijest Čitaonice te planove za njezinu budućnost. Ima sažetak preveden na četiri jezika, kazala te opsežan popis izvora i literature. Knjiga je nagrađena „Gorančicom“, književnom nagradom riječkog „Novog lista.“

Godine 2014. Čitaonica je, uz pomoć Matice hrvatske Viškovo, tiskala slikovnicu „Sretna kućica“ namijenjenu djeci predškolske i rane školske dobi, kao pokušaj da se premosti generacijski jaz i u Čitaonicu dovedu mlađi korisnici. Priča je iz pera dr. sc. Karmen Delač-Petković, koja je okupila vrsne suradnike – književnika i ilustratora Darka Macana, konzultanticu učiteljicu Dijanu Arbanas, lektoricu prof. i dipl. knjižničarku Sunčanu Martinčević te grafičku urednicu Melinu Mikulić. Slikovnica o maloj seoskoj knjižnici, koja traži i nalazi svoje mjesto pod suncem, osvojila je dječja srca te je slikovnica doživjela još dva izdanja – 2016. godine izašlo je 2. hrvatsko i 1. englesko izdanje, a u pripremi je i slovensko izdanje. Ukupna naklada do sada tiskanih slikovnica je 2500 primjeraka. Godine 2014. nagrađena je, kao najbolja hrvatska slikovnica, nagradom „Ovca u kutiji“. Šteta je što Uprava Čitaonice nije pokazala interes za drugu slikovnicu iste autorice, također s lokalnom temom.

 Uz 80. obljetnicu rada Čitaonica je, u nakladi od 150 primjeraka, objavila, knjižicu „Hrvatska čitaonica sela Kuti: Bibliografija“, u kojoj je doktorica Delač-Petković, u 350 bibliografskih jedinica, popisala sve što je od 1936. do 2016. objavljeno o Čitaonici: monografije, periodiku, internet, slikokaze (prezentacije), znanstvene radove te ostale tekstove. Ova je knjiga namijenjena prvenstveno istraživačima i znanstvenicima, a autorica je njome zaokružila svoj ciklus knjiga Čitaonici.

Čitaonica u pripremi ima rukopis knjige „Čampi i papuče na kočki način“, malenoga etno-zapisa o nastajanju kućne, rukom rađene obuće, kakva se nekoć izrađivala i nosila u Gornjim Kutima. Knjigu su napisali dipl. ing. Mladen Crnković i njegova supruga Ankica, predgovor je dipl. ing. Gordane Crnković, a lekturu je odradila dr. sc. Karmen Delač-Petković. Planirano je da knjižica, do sada dostupna u samizdat obliku, bude tiskana do kraja 2018. godine.

Udruge sporadično tiskaju i druge tiskovine koje možemo ubrojiti u sitni tisak na hrvatskom i engleskom jeziku, primjerice, plakate (umirovljenici, zbor), letke (planinari, biciklisti) ili zidne kalendare (skijaši trkači), uz financijsku potporu Općine i sponzora. I „Turanj“ i Čitaonica u promidžbene svrhe povremeno tiskaju prigodne razglednice, plakate (uz koncerte, kazališne tj. lutkarske priredbe, predavanja i predstavljanja knjiga i njihovih autora), letke i drugi sitni tisak, od čega će knjižničarima biti najzanimljiviji straničnici odnosno bookmarkeri Čitaonice, tiskani u velikoj nakladi, a iskorišteni u promidžbene svrhe. Na prvome je iskorišten stari Čitaoničin logo i sačuvan starinski štih, dok su na poleđini ispisane lijepe misli o knjizi i čitanju, nastale u vremenskom rasponu od Staroga Egipta do danas. Budući da je takvih misli odabrano deset, straničnici se međusobno razlikuju, pa su, takvi – posve neočekivano – neke čitatelje potaknuli i na kolekcionarstvo. Noviji straničnik otisnut je uz predstavljanje slikovnice „Sretna kućica“ i namijenjen je djeci i roditeljima koji namjeravaju posjetiti Čitaonicu. Oba je osmislila dr. sc. Delač-Petković, a grafički uredila Melina Mikulić.

Time smo popisali svu knjižnu građu koju su brodmoravičke udruge tiskale od osamostaljenja Republike Hrvatske do danas, a i onu ranije tiskanu, koja je još dostupna. Proizlazi da su „Turanj“ i Čitaonica jedine dvije udruge koje kontinuirano njeguju nakladništvo pa, u tom smislu, imaju i detaljne planove za budućnost. Ostale se udruge, koliko je za sad poznato, ni ubuduće ne namjeravaju organizirano okušati u nakladništvu.

Na kraju, govoreći o pisanoj riječi, valja napomenuti i da poneke udruge s mlađim članstvom imaju svoje web stranice, odnosno facebook profile, koje bi trebalo češće ažurirati.

Sažetak o nakladništvu 

Opisana nakladnička aktivnost te razgovori obavljeni s upravama udruga doveli su nas do sljedećih saznanja:

  • u brodmoravičkom kraju postoji obilje lokalnih tema koje zavređuju da ih se istraži i publicira ponešto o njima,
  • udruge prepoznaju javnosti zanimljive aktivnosti i ugrađuju ih u svoje planove rada,
  • samo se manji broj postojećih udruga odvažio na izdavaštvo,
  • do sada je objavljeno 10 monografskih publikacija i obilje sitnog tiska,
  • udruge nemaju trajno riješeno financiranje nakladničkih aktivnosti što im znatno otežava rad,
  • izdavaštvo se financira iz povremenih donacija Općine Brod Moravice i Primorsko-goranske županije te donacija fizičkih i pravnih osoba,
  • udruge nisu registrirane kao nakladnici pa više nemaju zakonsku mogućnost prodavati svoje tiskovine i time si barem djelomično namiriti troškove,
  • budući da nakladnički projekti ne garantiraju (velik) prihod, uprave udruga trebale bi članstvu detaljno predočiti dugoročne koristi od nakladništva,
  • gotovi rukopisi više godina čekaju na objavljivanje, što obeshrabruje i autore i udruge,
  • nedostaje stručnih istraživača odnosno autora koji se znaju i žele uhvatiti u koštac s tako zahtjevnim poslom,
  • sve je manje volontera koji žele raditi bez honorara, odnosno sami financirati istraživanja za opće dobro lokalne zajednice,
  • mladi mještani ne pokazuju interes za nastavak ovakvih aktivnosti,
  • objavljene knjige pokazuju neočekivano visoku kvalitetu sadržaja i opreme, nesrazmjernu uloženim financijskim sredstvima, ali sukladnu uloženom trudu autora,
  • publika rado čita objavljene naslove pa su poneki doživjeli i više izdanja,
  • struka je knjige prepoznala kao kvalitetne te su neke i višekratno nagrađivane,
  • ni šira zajednica ni struka ne pokazuju namjeru da na bilo koji način podupru izdavaštvo udruga i same autore,
  • udruge koje su do sada uspjele objaviti veći broj tiskovina i dalje planiraju objavljivati,
  • planirana izdanja su iz pera lokalnih, do sada objavljivanih autora,
  • „Hrvatska čitaonica sela Kuti“ oduvijek je prednjačila u kulturnim aktivnostima te je i sad, uz Udrugu za očuvanje brodmoravičkih starina „Turanj“, najaktivnija u nakladništvu brodmoravičkog kraja,
  • nakladništvo Čitaonice ima dobru razvojnu perspektivu,ali to iziskuje veću uključenost Upravnog odbora i cjelokupnog članstva.

Zaključak

Udruge brodmoravičke općine, unatoč navedenim problemima, trajno nastoje od zaborava spasiti svoju prirodnu i kulturnu baštinu. U tu svrhu organiziraju niz aktivnosti, uključujući i nakladništvo, što se pokazalo hvalevrijednim, ali iznimno mukotrpnim volonterskim radom. „Hrvatska čitaonica sela Kuti“ u tome je odigrala važnu ulogu.                               

Izvori i literatura:

  1. Crnković, Emil. Tragom goranskih (po)kućaraca. Brod Moravice: Udruga za očuvanje brodmoravičkih starina „Turanj“, 2012.
  2. Crnković, Valter. LD „Srndać“ Brod Moravice 1948.-2018. Brod Moravice, Maklen: LD „Srndać“, 2018.
  3. Crnković, Rudolf. Sa „Zvonimirom“ po Americi: Zapisci s 5 godišnjeg tamburaškog putovanja. Brod Moravice: Udruga za očuvanje brodmoravičkih starina „Turanj“, 2014.
  4. Delač-Petković, Karmen. Ivan Brajdić: Biografija. Brod Moravice: Udruga za očuvanje brodmoravičkih starina „Turanj“, Svet slovenske narodne manjšine Mesta Reka, Slovenska informativna točka iz Rijeke i Svet slovenske narodne manjšine Mesta Zagreb, 2010.
  5. Delač-Petković, Karmen. Hrvatska čitaonica sela Kuti: Bibliografija. Gornji Kuti: Hrvatska čitaonica sela Kuti, 2016.
  6. Delač-Petković, Karmen. 70 godina „Hrvatske čitaonice sela Kuti“. Brod Moravice: Općina Brod Moravice i Hrvatska čitaonica sela Kuti, 2006.
  7. Delač-Petković, Karmen. 70 godina „Hrvatske čitaonice sela Kuti“. Brod Moravice: Općina Brod Moravice i Hrvatska čitaonica sela Kuti, 2007.
  8. Delač-Petković, Karmen. Selo Gornji Kuti i njegova „Hrvatska čitaonica“. Brod Moravice: Hrvatska čitaonica sela Kuti, Općina Brod Moravice, Matica hrvatska Viškovo, 2009.
  9. Delač-Petković, Karmen, Arbanas, Dijana i Macan, Darko. Sretna kućica. Brod Moravice: Hrvatska čitaonica sela Kuti, 2014.
  10. Delač-Petković, Karmen, Arbanas, Dijana i Macan, Darko. Sretna kućica. Brod Moravice: Hrvatska čitaonica sela Kuti, 2015.
  11. Delač-Petković, Karmen, Arbanas, Dijana i Macan, Darko. The Happy Little House. Brod Moravice: Hrvatska čitaonica sela Kuti, 2015.
  12. Dobrodošli na web portal Općine, Turističke zajednice Brod Moravice. https://www.brodmoravice.hr/index.php  (30. 9. 2018.)
  13. Golik, Boris. Izvori vode brodmoravičkog kraja. Udruga za očuvanje brodmoravičkih starina „Turanj“, 2007.
  14. SD „Budućnost“ 1950-1985. Brod Moravice: SD „Budućnost“, 1985.

Karmen Delač-Petković

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-