-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 79, listopad 2018. :: Iz knjižnica


Naša knjižnica – 70 godina Knjižnice Vladimira Nazora u Zagrebu

Knjižnica Vladimira Nazora u svojim prostorima u Vodovodnoj 13 te u Čitaonici i Galeriji VN u Ilici 163a, proslavila je u ponedjeljak, 1. listopada, 70. obljetnicu svoga osnutka i djelovanja. Pozdravljajući ravnateljicu Knjižnica grada Zagreba Višnju Cej, brojne kolege, suradnike, korisnike, prijatelje, sponzore Knjižnice te predstavnike Ministarstva kulture i Gradskog ureda za kulturu koji su dokraja ispunili prostor Knjižnice u kojemu su se nalazili i dijelovi izložaba priređivanih posljednjeg desetljeća, voditeljica Svjetlana Ciglar izrazila je dobrodošlicu rekavši da dijelimo sudbinu mnogih gradskih knjižnica koje su svojim zbirkama i aktivnostima prerasle svoje prostorne okvire. U svojem pozdravnom govoru voditeljica se osvrnula  na prošlost i sadašnjost  Knjižnice Vladimira Nazora koja sa svojih deset ogranaka (Čitaonica i Galerija VN, Knjižnica Kajfešov brijeg, Knjižnica Kustošija, Čitaonica Kustošija, Knjižnica Vrapče, Knjižna stanica Gornje Vrapče, Knjižnica Gajnice, Knjižnica Špansko-sjever, Knjižnica Špansko-jug, Knjižnica Podsused) čini najveću mrežu knjižnica u sustavu Knjižnica grada Zagreba. Prosječna starost zaposlenika mreže je vitalnih 45 godina. Knjižnica Vladimira Nazora kao područna knjižnica sa svojim ograncima pokriva područje Črnomerca i Susedgrada, a u njoj se nalazi i Odjel nabave i katalogizacije. Knjižnica se uklapa u dobro razrađen koncept zagrebačkih kvartovskih knjižnica. „Knjižnicu čine zbirke, zaposlenici i korisnici, a u našoj Knjižnici izrazita je suradnja s kvartovskim ustanovama, udrugama i pojedincima, s kojima zajedno gradimo kulturni krajolik ove gradske četvrti.“ – istaknula je voditeljica S. Ciglar. Nakon prigodnog poetsko-glazbenog programa na temu Nazorove pjesme Cvrčak, a u izvedbi djelatnika Knjižnice, program se nastavio u Čitaonici i Galeriji VN. Taj su dio programa korisnici darovali Knjižnici. Održala se premijera dugometražnog dokumentarnog filma Naša knjižnica, redatelja Ante Rozića u produkciji Pozitiv filma. Film je dar redatelja Knjižnici, njegov osobni doprinos kao stanovnika Črnomerca te prijatelja Knjižnice. Film ima pet krugova koji se isprepliću - Knjižnica (povijest i sadašnjost), Kvartovske spike (Knjižnica kao središnje mjesto gradskog područja), Korisnici, Knjižničari, Suradnici Knjižnice na raznim projektima. Rozić u 70-minutnom filmu bilježi brojne djelatnosti i aktivnosti Knjižnice te korisničko viđenje i doživljavanje raznolikih sadržaja koje nudi Knjižnica. Ujedno daje prikaz prošlosti čitave gradske četvrti kroz priču naratora – mr. sc. Mladena Klemenčića, leksikografskog savjetnika, koji je u suradnji s voditeljicom S. Ciglar osmislio i sproveo u djelo dvije značajne izložbe – Sličice o prošlosti Črnomerca (Od Mandalice do Mitnice; Od Mandalice do Keglbajsa), izložbe koje su i danas dostupne kao virtualne na mrežnim stranicama KGZ-a. Film pokazuje da je Knjižnica V. Nazora, parafrazirajući riječi voditeljice, kroz propitivanje kvartovske prošlosti i kvartovskog identiteta postala ujedno i mjesto kvartovske memorije. Program su uveličali i učenici glazbene škole El Musicante, također mladi stanovnici Črnomerca i korisnici Knjižnice. Ove plodonosne, stvaralačke suradnje rezultat su dugogodišnjih nastojanja Knjižnice da senzibilizira javnost, napose kreativni ljudski kvartovski potencijal za suradnju s Knjižnicom kao kulturnim, komunikacijskim i obrazovnim središtem te okupljalištem svih generacija. Također, okupljanjem kulturnih djelatnika i umjetnika te njihovim uključivanjem u knjižnične programe, knjižnica se pozicionira kao gradsko kulturno središte, mjesto stvaralaštva i aktivnog odnosa prema umjetnosti.

Knjižnica je otvorena 1948. godine, kao Knjižnica 6. rajona, s početnim fondom od dvjestotinjak knjiga koji je danas dosegao brojku od gotovo 83.000 svezaka. Črnomerec je tada bio prva industrijska zona, kvart prvog zagrebačkog kolodvora, vojarni i gostionica. Iako je to danas širi gradski centar, broj kulturnih ustanova je neznatno veći nego te 1948. godine. Knjižnica se često selila, da bi se 1969. godine Knjižnica za odrasle iz Slovenske 2 kao centralna Knjižnica „Vladimir Nazor“ i Pionirska knjižnica iz Ilice 218 zajedno uselile u prostore u Vodovodnoj 13 u kojima su i danas – prve prostore u Zagrebu koji su namjenski građeni za knjižnicu (517 m2). 1989. godine Pionirska knjižnica preimenovana je u Dječju knjižnicu. Kompjutorizirana posudba knjižne građe uvedena je 1996. godine, a 2007. godine Knjižnica Vladimira Nazora kao područna knjižnica sa svojim ograncima ušla je u sustav Knjižnica grada Zagreba.

Knjižnica Vladimira Nazora danas je sa svojim brojnim i raznolikim aktivnostima, sadržajima i programima središte knjige (čitateljski klub Spajalica, Klubich, Noć knjige, Mjesec hrvatske knjige, Najčitatelj, književni razgovori, tribine i promocije), kvartovsko središte (Sličice iz prošlosti Črnomerca, ARTkvART, KVARTali), središte stvaralaštva (metaFORA - natječaj za najbolju kratku priču, PiČi - piši i čitaj, stvaralačke radionice, Ispisi/Otisci, Izlog), mjesto inkluzije (Čitkaranja, Čituckanja, Putujuća knjižnica, Knjižnica širom otvorenih vrata), mjesto učenja (Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku, putopisne tribine, LeKviz), mjesto igre i mašte (Mali igraoničari, Pričaonica, Svijet priča na njemačkom jeziku), mjesto dijaloga (Drugi pogled, Prazna ploča), zeleno mjesto (Zelena knjižnica za zeleni Zagreb) te mjesto dokolice.

Knjižnica Vladimira Nazora u ovih sedamdeset godina dala je značajan doprinos društvenoj umreženosti kvarta i formiranju lokalnog urbanog identiteta. Njenih prvih 70 godina tek su početak nadolazeće budućnosti čijim izazovima, potencijalima i inovativnostima Knjižnica širom otvara svoja vrata.

Tanja Radović Ravnić

tanja.radovic.ravnic@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-