-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 78, srpanj 2018. :: Stručna putovanja


Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema u Beogradu

Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema organiziralo je dvodnevno stručno putovanje u Beograd, 27. i 28. listopada 2017. godine., s ciljem obilaska Beogradskog sajma knjiga, Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke Svetozar Marković.

Panoramskom vožnjom kroz Novi Beograd (Kapija grada, Sava centar, Kombank Arena, zgrada SIV-a – Palata Srbije...) knjižničari su stigli na 62. Međunarodni sajam knjiga, najveći sajam tog tipa u jugoistočnoj Europi, koji se prostire na više od 30.000 m² izložbenog prostora gdje više od 500 domaćih i stranih izlagača nudi mnoštvo knjiga po vrlo povoljnim cijenama, ali se održavaju i promocije novih izdanja, predstavljanja pisaca i pjesnika te brojna druga događanja (525 programa, 10 izložbi). Kao počasni gost predstavljena je književnost na njemačkom jeziku, a zajedničkim nastupom predstavile su se Njemačka, Austrija, Švicarska i Lihtenštajn. Na Sajmu su sudjelovali i izdavači iz Angole, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Hrvatske, Indije, Irana, Japana, Kanade, Kine, Makedonije, Rumunjske, Rusije, Turske, Ukrajine i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Kraljevina Maroko će nagodinu biti počasni gost Sajma knjiga. Istovremeno se na Beogradskom sajmu održavao i  48. Sajam obrazovanja i nastavnih sredstava kao i Sajam informisanja, komunikacija i marketinga „Media market“.

U poslijepodnevnim satima uslijedio je posjet Narodnoj biblioteci Srbije i Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“.

Narodna biblioteka Srbije (nacionalna) najstarija je institucija kulture u Srbiji, osnovana 1832. godine usmenim ukazom kneza Miloša Obrenovića od knjižare Gligorija Vozarovića i darova uglednih građana. Dva je puta stradala: u Prvom svjetskom ratu, kada fond seli na tri lokacije: u Niš, Mitrovicu i Bugarsku, pri čemu je jedan dio fonda nestao, te u Drugom svjetskom ratu, kada je 1941. godine bombardirana i izgorjela pri čemu je uništen fond (originalni dokumenti iz turskog razdoblja, inkunabule, katalozi i inventari...). Nakon Drugog svjetskog rata nastupa razdoblje napretka i modernizacije te je 1973. godine svečano otvorena 1. namjenski građena zgrada za potrebe nacionalne biblioteke. Razvijaju koncept „Put znanja“ - danas posjeduje preko 5 milijuna bibliografskih jedinica i mnoge specijalne zbirke, poput rijetkih knjiga, rukopisa i karata. Virtualna je biblioteka Srbije, koristi ju akademska zajednica. Suvremene su usluge nametnule i rekonstrukciju i opremanje novih čitaonica (multimedijalna, za slijepe i slabovidne osobe). Na katu je Naučna čitaonica u kojoj je smještena referentna zbirka i posebni fondovi: legati, rijetke i zanimljive građe, poput kartografske. Matična je biblioteka, objedinjuje sve agencije za izdavače, laboratorij je za konzerviranje građe, a zanimljivost je i kaffe-knjižara. U podzemnom je depou 80000 metara polica. No, nije sve samo sjajno, susreću se i s poteškoćama, posebice s nedostatkom kadrova. U neposrednom je susjedstvu i Hram Svetog Save, najveći pravoslavni hram.

Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ najstarija je i najveća univerzitetska biblioteka u Srbiji i centralna biblioteka Univerziteta u Beogradu, a posjeduje otprilike 1 700 000 publikacija. Imali smo prigodu razgledati izložbu o Ivi Andriću. Prva je to namjenski građena biblioteka sredstvima iz Carnegieve fondacije, a od 1946. godine nosi ime Svetozara Markovića. Ponose se digitalizacijom i posjedovanjem Magic Box-a (u svijetu su svega 4 takva uređaja – osim ovoga, još na Harvardu, Oxfordu i u Australiji) koji omogućuje virtualnu promociju digitalnih sadržaja.

Periodiku su preselili u podzemna spremišta, a na njihovu su mjestu uredi i čitaonice. Najstariji je rukopis iz 1206. godine. Zanimljivo je da ova biblioteka nije stradala u Drugom svjetskom ratu jer su tu bili Nijemci. Biblioteka ima Profesorsku čitaonicu i Studentsku čitaonicu, a izložbeni se prostor mijenja mjesečno. Izlažu i studenti i profesori. Tu je i Austrijska biblioteka, kao i Francuski kulturni centar.

Drugi je dan bio rezerviran za obilazak dvorskog kompleksa Dedinje koji se sastoji od Kraljevskog i Belog dvora. Kako Karađorđevići i danas tamo žive, razgled je moguć isključivo uz ovlaštenog vodiča i pod pratnjom. Tijekom obilaska vidjeli smo i originalno djelo Ivana Meštrovića Povijest Hrvata čiji se brončani odljev nalazi ispred Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon obilaska kompleksa, nastavljamo vožnju kroz rezidencijalnu četvrt u kojoj je smješteno mnoštvo stranih ambasada i dolazimo do kompleksa Muzeja Istorije Jugoslavije koji se sastoji iz tri muzeja – Kuća cveća, Stari muzej i Muzej 25. maj s više od 75.000 eksponata vezanih za narode Jugoslavije i Josipa Broza Tita.

Nastavkom panoramske vožnje (stadioni, autokomanda…) uslijedio je kratak odlazak do Tašmajdana gdje je Crkva svetog Marka i grob cara Dušana. Ispred zgrade Narodne Skupštine skulptura je Tome Rosandića „Igrali se konji vrani. Kalemegdan je najveći beogradski park, a istovremeno i najznačajniji kulturno-povijesni kompleks gdje dominira tvrđava sa Zindan-kapijom i spomenik Pobjedniku.    

Posjetili smo i Sabornu crkvu s grobnicom Obrenovića, a vani su grobovi Vuka Stefanovića Karadžića i Dositeja Obradovića. Preko puta je i kavana zanimljiva imena: „?“ (Znak pitanja), a ispred Narodnog muzeja na Trgu republike spomenik Milošu Obrenoviću. Naučili smo nešto o konjanicima: ako su konju obje noge u zraku, konjanik je stradao u bitci, ako je samo jedna gore, na konjanika je izvršen atentat, a ukoliko su obje dolje, umro je prirodnom smrću. Spustili smo se do Skadarlije, boemske četvrti te se uputili natrag u Osijek.

Zahvalnost za posjet knjižnicama u Beogradu dugujemo kolegi Mirku Markoviću, bibliotekarskom savjetniku iz Sektora za biblioteke, arhive i muzeje, Internet kluba iz Ljiga (25 godina radio u  Biblioteci grada Beograda) koji je izdvojio slobodno vrijeme kako bi nas odveo do željenih destinacija i bio nam sjajan domaćin, kao i sve kolege iz knjižnica koje smo posjetili. Nažalost, zbog brojnih radova na prometnicama grada Beograda, u predviđenom vremenu nismo uspjeli posjetiti i Gradsku biblioteku, ali ćemo taj nedostatak iskoristiti kao motivaciju za ponovno putovanje u Beograd.

Marija Čačić

knjiznica@czk-cepin.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-