-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 78, srpanj 2018. :: Tema broja: "Visokoškolske i specijalne knjižnice kao komunikacijsko središte u 21. stoljeću"


Ah, to nazivlje - visokoškolske, akademske i sveučilišne knjižnice

Neposredan povod za ovaj članak dolazi iz prakse, pobliže iz usputne rasprave sa stručnog kolegija u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, kada se pokazalo da ni u relativno uskom dijelu knjižničarske zajednice ne postoji potpuna suglasnost o uporabi stručnog nazivlja. Spominjale su se tako i akademske i visokoškolske knjižnice, a o sveučilišnim i visokoškolskim knjižnicama govorilo se kao o posebnoj vrsti knjižnica i kao podvrsti visokoškolskih knjižnica.

Iako interna komunikacija sama po sebi nije problem, s obzirom na to da je usklađenost i jednoznačnost nazivlja osnovni preduvjet uspješne komunikacije, korisno je provjeriti stručnu literaturu. Ponajprije, utvrđeno je kako je izvorima moguće potkrijepiti i tvrdnju da je sveučilišna knjižnica samostalna vrsta knjižnice i podvrsta visokoškolskih knjižnica. Naime, članak 8. Zakona o knjižnicama (NN 105/97, 05/98, 104/00, 69/09) eksplicitno navodi: Prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda vrste knjižnica su: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, općeznanstvena te specijalna, iz čega nedvosmisleno proizlazi da bi sveučilišne i visokoškolske knjižnice doista bile posebne vrste knjižnica. S druge pak strane, prema UNESCO-voj tipologiji, sveučilišne knjižnice nisu izdvojene kao posebna vrsta knjižnica (Tadić 1994: 15), a u istom je smislu formuliran i članak 5 prijedloga nacionalnog standarda za visokoškolske knjižnice iz 2008.: Javna i privatna visoka učilišta osnivaju visokoškolske knjižnice (sveučilišne, veleučilišne, fakultetske), što bi značilo da je sveučilišna knjižnica hiponim visokoškolske knjižnice, odnosno da je visokoškolska knjižnica hiperonim i  sveučilišnoj i fakultetskoj knjižnici. Budući da je u struci općeprihvaćena UNESCO-va tipologija, bilo bi poželjno da se ista odredba inkorporira i u buduće zakonodavne akte kojima se regulira knjižnična djelatnost, kako bi nazivlje bilo jednoobrazno određeno.  

S obzirom na to da u terminološkom sustavu istoznačnice nisu dobrodošle, terminološku dvojbu visokoškolska ili akademska knjižnica valjalo bi razriješiti u korist visokoškolske knjižnice i tom obliku dati prednost u svim oblicima stručne javne komunikacije. Naime, visokoškolska knjižnica u struci je definitivno rašireniji naziv, zabilježen već 1965. godine u prijevodu Thompsonova Rječnika bibliotekarskih stručnih izraza, gdje je ponuđen kao prijevodna istovrijednica engleskog naziva college library. U novijem terminološkom dvojezičniku Knjižničarstvo i srodna područja iz2010. godine college library prevodi se oblikom "visokoškolska knjižnica", dok se za engleski naziv academic library nude oba oblika – "visokoškolska, akademska knjižnica". Ipak, kao što se moglo vidjeti i iz primjera citiranih u prethodnom ulomku, struka uglavnom govori o visokoškolskim knjižnicama, a HKD godinama organizira i skup Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica i sl. Čini se da je oblik akademska knjižnica iznenadno i nepotrebno uveden tek na prijelazu iz prvog u drugo desetljeće 21. stoljeća, i to projektom Vrednovanje knjižničnih službi i usluga: akademske i narodne knjižnice, te ga nalazimo ponajprije u nizu članaka vezanih za taj projekt, da bi potom zaživio i nastavio supostojati uz stariji i ujedno bolji oblik.

No zašto bi naziv visokoškolska knjižnica bio bolji i prikladniji? Osim proširenosti u dosadašnjoj stručnoj literaturi (čime je zadovoljeno 3. terminološko načelo), naziv visokoškolska knjižnica bolji je i s jezičnog stajališta. Riječ je o domaćem nazivu, a sukladno 1. terminološkom načelu, domaći nazivi imaju prednost. Nadalje, domaći je naziv usklađen sa sustavom hrvatskog standardnog jezika (čime je zadovoljeno i 4. terminološko načelo) i  jasno odražava svoje mjesto u pojmovnom sustavu (zadovoljeno 9. načelo). Naime, usporede li se definicije pridjeva akademski i visokoškolski u općem rječniku (npr. HER), lako je uočiti da nije riječ o pravim istoznačnicama te da se pridjevom visokoškolski preciznije može odrediti odgovarajuća vrsta knjižnice.

U ovom članku iznesene ilustracije tek su skroman prilog razjašnjavanju nejasnoća koje postoje u knjižničarskom nazivlju. Kao što se moglo vidjeti, prvi se primjer visokoškolska/sveučilišna knjižnica tiče definicije naziva, odnosno određivanja pojma i njegova mjesta u pojmovnom sustavu, dok se dvojba visokoškolska/akademska knjižnica odnosi na sam izbor naziva. No oba slučaja upućuju na potrebu normiranja knjižničarskog nazivlja te u konačnici izrade suvremenog terminološkog rječnika.

Izvori:

  1. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb : Novi Liber, 2002.
  2. Hudeček, L.; Mihaljević, M. Hrvatski terminološki priručnik. Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2012.
  3. Knjižničarstvo i srodna područja : izbor englesko-hrvatskih stručnih naziva / prir. J. Leščić.Zagreb : Naklada Nediljko Dominović, 2010.
  4. Standard i smjernice razvoja i uvođenja najbolje prakse u visokoškolskim knjižnicama u Republici Hrvatskoj: prijedlog. Listopad 2008. Dostupno na: http://www.knjiznice.info/index.php/knjiznice/informacije/699-standard-i-smjernice-razvoja-i-uvoenja-najbolje-prakse-u-visokokolskim-knjinicama-u-rh  (20. 1. 2018.)
  5. Tadić, K. Rad u knjižnici. Opatija : Naklada Benja, 1994.
  6. Thompson, A. Rječnik bibliotekarskih stručnih izraza. Zagreb : Školska knjiga, 1965.
  7. Zakon o knjižnicama (NN 105/97, 05/98, 104/00, 69/09). Na: https://www.zakon.hr/z/745/Zakon-o-knji%C5%BEnicama (20. 2. 2018.)

Sanja Brbora

sanja@svkst.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-