-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 78, srpanj 2018. :: Tema broja: "Visokoškolske i specijalne knjižnice kao komunikacijsko središte u 21. stoljeću"


Possibilites and Chances of Opening up to Digital Technologies for Handling Texts and Sources

U petak, 9. ožujka 2018. u računalnoj učionici Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je radionica „Possibilities and Chances of Opening up to Digital Technologies for Handling Text and Sources.“ Radionicu je otvorio profesor Stephan Kurz, koji je uz profesora Nevena Jovanovića suorganizator radionice, a posjetitelje je uz nekoliko uvodnih riječi pozdravila i ravnateljica Knjižnice Višnja Novosel.

Sudionici radionice bili su zaposlenici i studenti Filozofskog fakulteta (Odsjeci za povijest, anglistiku, informacijske i komunikacijske znanosti, germanistiku, klasičnu filologiju), zaposlenici, demonstratori i praktikanti fakultetske Knjižnice te pojedinci iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Austrijske akademije znanosti (Österreichische Akademie der Wissenschaften / Austrian Academy of Sciences), odnosno istraživačkih instituta koji djeluju u sklopu nje – Austrijski centar za digitalnu humanistiku (Austrian Centre for Digital Humanities / Österreichisches Zentrum für Digitale Geisteswissenschaften) i INZ (Institute for Modern and Contemporary Historical Research / Insitut für Neuzeit- und Zeitgeschitsforschung).

Prvo izlaganje pod nazivom „Digital Humanities at FFZG and in Croatia: Current State of Affairs“ pripremile su zaposlenice knjižnice Iva Melinščak Zlodi, zadužena za elektroničke izvore, i Željka Salopek, voditeljica Zbirke za klasičnu filologiju, te Koraljka Kuzman Šlogar s Instituta za etnologiju i folkloristiku te nacionalna koordinatorica DARIAH-HR-a. U prvom dijelu izlaganja Željka Salopek predstavila je koncept digitalne humanistike na konkretnom primjeru Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Digitalna transformacija i digitalne humanističke znanosti istaknute su kao prioritetne interdisciplinarne teme istraživanja, koje su dio Strategije FFZG 2018.-2023. Očekivani ishodi navedene strategije su: povećan interdisciplinarni karakter znanstvenih istraživanja i publikacija, povećana međunarodna umreženost istraživača i međunarodna vidljivost znanstvenih istraživanja i publikacija te povećana društvena i znanstvena relevantnost znanstvenih istraživanja i publikacija. Sudionici su upoznati s DARIAH-om (Digital Research Infrastructure for Arts and Humanities / Digitalna istraživačka infrastruktura za umjetnost i humanistiku) te pozvani da se prijave na njegovu mailing-listu kako bi se povezali stručnjaci iz navedenih područja i olakšala dostupnost digitaliziranog materijala istraživačima. Više o DARIAH-ERIC-u (European Research Infrastructure Consortium) ispričala je Koraljka Kuzman Šlogar, koja je ujedno i nacionalna koordinatorica DARIAH-HR-a. Zanimljiva je činjenica kako je Hrvatska bila među 15 zemalja osnivačica DARIAH-a, a FFZG mu se priključio 2017. godine. DARIAH funkcionira kao konzorcij posvećen digitalno-humanističkim projektima. On potiče formiranje radnih skupina koje zajedničkim aktivnostima ili korištenjem zajedničkih resursa postižu neki zajednički cilj. Odlikuje ga operativni način funkcioniranja kroz rad četiri virtualna centra kompetencije: VCC1 – e-infrastuktura, VCC2 – veza između istraživanja i obrazovanja, VCC3 – upravljanje znanstvenim sadržajima te VCC4 – zagovaranje, procjena utjecaja i dosega DARIAH-a. Među partnerskim ustanovama DARIAH-HR-a jesu: Etnografski muzej Zagreb, Filozofski fakulteti u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Nacionalna i sveučilišna knjižnica te mnogi drugi. Kao prednosti članstva istaknute su povećana vidljivost i utjecaj nacionalnog istraživanja na europskoj i međunarodnoj razini, olakšavanje suradnje između istraživača na paneuropskoj razini, povećana dostupnost istraživačkih podataka, alata i usluga putem DARIAH infrastrukture, osiguranje dosljedno visoke razine kvalitete izvora podataka, povećan potencijal za održivost ishoda digitalnih istraživačkih projekata nakon završetka financiranja projekta (osiguranje održivosti alata i usluga), donošenje novih pristupa istraživanju te povećana mogućnost za financiranje znanstveno-istraživačkih i infrastrukturnih projekata. Na kraju izlaganja spomenuti su projekti Humanities at Scale, EGI-Engage, INDIGO-DataCloud i Open Licensing, Ethics and Scholarly Conduct in DH.

Slijedilo je izlaganje Daniela Schoppera iz Austrijskog centra za digitalnu humanistiku, u kojem je sudionicima približio rad i područje djelovanja spomenute institucije. Zaposlenici institucije organizirani su u pet radnih grupa (Core Units) s različitim područjima djelovanja: mrežama radnih skupina, prijenosom i dometom znanja; alatima, servisima i sistemima; podacima, izvorima i standardima; metodama i inovacijama te varijacijama i promjenama njemačkog jezika u Austriji. Među ciljevima Centra jest uporaba digitalnih metoda u različitim područjima humanističkih znanosti, odnosno povezivanje istraživanja s uslugama. Izlagač je naglasio kako se zapravo radi o dva zasebna područja koja se spajaju u jednom institutu. Radi se o CLARIN.AT-u (European Research Infrastructure for Language Resources and Technology) i DARIAH.AT-u, čija je hrvatska inačica spomenuta u prethodnom izlaganju, koji zajedno čine CLARIAH.AT. Među projektima kojima se bavi Centar valja istaknuti PARTHENOS, dariahTech, ELEXIC i KONDE a trenutno se radi na projektima Wiennerisches Darium Digital  i HistoGIS – A Geographical Information System, workbench and repository to retrieve, collect, enrich and preserve historical temporalized spatial data sets.

Profesor Stephan Kurz predstavio je INZ u čijem se žarištu zanimanja nalazi Habsburška Monarhija, balkanske studije (Balkanforschung) i kulturna ostavština (biografije i publikacije). Institut je osnovan 2013. godine kao krovna organizacija različitih istraživačkih projekata i instituta. Dugoročni projekti INZ-a jesu objavljivanje i uređivanje Vladinih dokumenata (protokoli Vijeća ministara Habsburške monarhije 1848.-1918. i dokumenti Republike Austrije koji se bave vanjskom politikom 1918.-1938. i 1945.-1970.) te rad na Austrijskom biografskom leksikonu (Österreichisches Biografisches Lexikon), koji će biti dostupan u tiskanoj i digitalnoj verziji.

U popodnevnom dijelu radionice u sklopu izlaganja „TEI-XML für Digitale Editionen“ Daniel Schopper je istaknuo važnost primjene otvorenih standarda poput Open Data, Open Access, XML i TEI kako bi se stvorio program koji može biti ponovno upotrijebljen, kako bi tekstovi bili razmjenjivi i kako bi se digitalni izvori mogli arhivirati. Označivanje tekstova, bilo da se radi o tiskovinama ili rukopisima, ključan je korak u digitalizaciji. Prvi korak je proceduralni markup koji povezujemo s pitanjem kako dokument treba preraditi. Slijedi pitanje prikaza dokumenta, odnosno prezentacijski markup te na kraju pitanje sadržaja dokumenta kojem služi deskriptivni markup. Među XML tehnologijama treba spomenuti Hypertext Markup Language HTML i Extensible Markup Language XML. Sljedeća tema bila je inicijativa za kodiranje teksta TEI (Text Encoding Initiative) koja je ujedno i alat i zajednica, čiji je cilj učiniti nešto čitljivo i čovjeku i računalu, odnosno izjednačiti tekst koji razumije čovjek s podacima koji su čitljivi računalu. U tu svrhu razvijaju se standardi za kodiranje teksta i jezičnih informacija – smjernice i XML vokabular. Također se razvijaju modeli za generiranje shema, smjernice za prilagodbu shema te integrirani standardni obrasci za sheme i dokumente različitih jezika i formata. Sudionicima je objašnjena makrostruktura TEI-a, a napravljena je i usporedba sa sintaktičkim pravilima HTML-a. Vrste markupa koje se povezuju s TEI-om jesu strukturalni, logički, semantički, „prijevodni“, „genetski“, tekstualno-kritički, markup specifičan za određenu tekstnu vrstu i analitički markup. Strukturalni markup tekst dijeli na poglavlja unutar kojih razlikuje početak (naslov, uvod, predstavljanje, datum, pozdrav), ostale strukturalne jedinice (odlomci, citati, popisi, tablice, slike) i kraj poglavlja (postscriptum, pozdrav i sl.). Logični markup prepoznaje kratice, naglašene riječi, strane riječi, reference i upravni govor, dok semantički služi označavanju imena mjesta, osoba i organizacija, naslova djela, datuma i sličnih podataka. Tekstualno-kritički markup označava greške, preinake i varijante. Markup specifičan za određenu tekstnu vrstu razlikuje npr. poeziju, dramske tekstove i rječnike, koji se razlikuju po strukturi i traže specifične načine označavanja.

Završni dio radionice sastojao se od rasprave o primjerima iz prakse poput AbaC:us, Mecmua, Travel!Digital, VICAV, TuniCo, Thun-Hohenstein Correspondence te o konkretnim projektima na kojima rade sudionici radionice – digitalizacija ostavštine Camille Lucerne, digitalizacija Hrvatske tehničke enciklopedije, digitalizacija dijalektalnih rječnika te o mnogim drugim projektima, a predstavljeni su i pojedini alati koji bi sudionicima mogli pomoći u tom pothvatu – Tesseract, (OCR), Transkribus (HTR), OXGarage (konvertiranje), Jedit, Notepad++, Atom Editor, Viennese Lexicographic Editor, Oxygen XML Editor (uređivanje), TEI Boilerplate, CETEIcean, TEI Publisher, TAPAS (prikaz i objavljivanje), XQuery, eXist-db, BaseX (XML baze podataka).

Sudionici su međusobno razmijenili kontaktne informacije te se potencijalno stvorio i temelj nekih budućih suradnji.

Lorena Martinić

lmartini@ffzg.hr

Blaženka Klemar Bubić

bklemar@ffzg.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-