-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 78, srpanj 2018. :: Predstavljamo knjižnice


“Hrvatska čitaonica sela Kuti” - od tradicije do suvremenosti

Osnivanje i povijest Čitaonice        

Selo Gornji Kuti, smješteno u općini Brod Moravice, na sjeveru Gorskoga kotara, datira još iz 15. stoljeća pa ga smatramo jednim od najstarijih goranskih naselja. Danas ima trideset kuća i samo četrdesetak stanovnika starije životne dobi, a pred stotinjak godina vrvjelo je životom. Početkom prošlog stoljeća, prije masovnog iseljavanja uzrokovanog ekonomskom krizom, selo je imalo oko 250 žitelja. Bilo je mnogo mladih jer su obitelji imale i po dvanaestero djece.

Život je u to doba bio iznimno težak jer je preživjeti od ratarstva i stočarstva uvijek bilo teško, osobito na škrtoj goranskoj zemlji. Pa ipak, društveni je život bio razvijen, selo je bilo povezana i samodostatna zajednica, uvijek spremna na suradnju i pomoć.

Vrsni učitelji pučke škole u obližnjim Brod Moravicama gotovo su posve iskorijenili nepismenost te su Kuti tridesetih godina 20. st. imali samo 3% nepismenih stanovnika. K tome su stanovništvo, i mlado i staro, ustrajno poticali na čitanje. U ovako povoljnoj klimi stasalo je nekoliko znamenitih Gorana koji su zadužili i svoj kraj i Hrvatsku. Ovdje mislim na književnika, prevoditelja i sineasta Ivana Brajdića, skladatelja, tamburaša i proizvođača tamburica Rudolfa Crnkovića, filmskog amatera Ivana Delača te kulturnog animatora i inicijatora osnivanja Čitaonice Antuna Burića.

Ovaj potonji se, po povratku s rada u Francuskoj, a želeći mještanima olakšati tešku svakodnevnicu, založio da se u Gornjim Kutima osnuje knjižnica i čitaonica. Uspio je oko sebe okupiti 14 muškaraca i jednu ženu te je njih šesnaestero 22. studenog 1936. osnovalo “Hrvatsku čitaonicu sela Kuti – Gorski kotar”. Burić i njegovi sumišljenici na daleko su i široko agitirali za Čitaonicu, prikupljali, knjige, novine, novčana sredstva, namještaj – sve kako bi Čitaonica zaživjela i postala kulturnim središtem sela.

Čitaonica je knjige i periodiku nabavljala donacijama i kupnjom. S knjižničarskog je gledišta zanimljivo da je od početka poslovala po pravilima struke te je imala svoja pisana Pravila (danas ima Statut), Kućni red, ažurirani popis članova, inventarnu knjigu, knjižne i čitalačke kartone, posebno tiskane članske iskaznice, čak i popis deziderata. Uloga knjižničara je od početka bila suvremeno zamišljena te on nikad nije bio samo čuvar, već više prijatelj knjiga i knjižnice. Do danas se u tom poslu okušalo 24 volontera, od kojih je nekoliko pokazalo upravo nevjerojatne sposobnosti, pravi knjižničarski talent.

Uprava Čitaonice se oduvijek borila s različitim poslovnim poteškoćama, koje je sve redom nadjačala, pokazujući pri tom začudnu inventivnost. Primjerice, Antun Burić je, otkrivši da niti jedna poznata klasifikacija ne odgovara potrebama Čitaonice, za nju izradio posve nove klasifikacijske tablice koje su se pokazale toliko dobrima da su korištene šezdesetak godina, sve do reklasifikacije fonda na UDK klasifikaciju.

Unatoč otporu onodobnih vlasti – Čitaonica je preživjela nekoliko rigidnih državnih režima – rad se u Čitaonici razvijao i napredovao iz dana u dan. Čitaonica je brzo prerasla prvotnu ulogu čitaonice s posudbenom knjižnicom. Postala je okupljalište mještana, mjesto gdje se slušao radio program, gdje se učio šah i sviranje tamburica, gdje su organizirane izložbe, predavanja, igrokazi…

Uvijek je bila otvorena i posvećena svojim članovima te spremna pomoći u životnim nedaćama. S druge strane, i sami su mještani volontiranjem pomagali Čitaonici i održali ju živom do danas, kad o Čitaonici skrbi već četvrta generacija volontera.

Zanimljiva povijest Čitaonice detaljno je istražena i publicirana – napisano je mnoštvo članaka u stručnom i dnevnom tisku te čak tri knjige prilagođene različitim interesima čitatelja od dječje do odrasle dobi – pa ju stoga ovdje neću detaljno opisivati. Ovaj vid aktivnosti omogućuje članovima Čitaonice da javnost i knjižničarska struka uvijek budu detaljno upoznate s njihovim radom i postignućima.

Razumljivo je da je tijekom osamdesetogodišnjeg rada bilo i lošijih razdoblja uzrokovanih ratovima, cenzurom od strane vlasti, smještajnim i financijskim nedaćama. Međutim, Čitaonica nikada nije ugašena već je prerasla u svojevrstan hrvatski kulturološki fenomen.

Starenje pučanstva također je uzrokovalo velike poteškoće. Kad je, početkom 21. stoljeća, trebalo uključiti mlade u rad Čitaonice, to se nije moglo učiniti jer mladih u selu više nije bilo. Tada su se angažirali raseljeni mještani, koji su ionako oduvijek pomagali Čitaonicu, te su uveli promjene koje su, doslovno, spasile Čitaonicu.

Čitaonica danas

Na izbornoj skupštini 2013. godine za Čitaonicu je izabran novi Upravni i Nadzorni odbor. Novo je vodstvo shvatilo da se Čitaonica, želi li opstati, mora okrenuti posve novim oblicima rada jer danas posuđivanje knjiga ne smije biti jedina aktivnosti u knjižnicama. Stoga su se članovi Uprave maksimalno angažirali u svim aktivnostima koje su mogle povezati Čitaonicu s potencijalnim novim članovima.

Uprava Čitaonice najprije je sanirala očite nedostatke dotrajalog montažnog objekta u kojemu Čitaonica posluje, osposobila čajnu kuhinju i sanitarni čvor, asfaltirala prilaz i uredila okoliš. Iako Čitaonica trenutno ima premalo spremišnog i čitaoničkog prostora (fond je narastao na 10.000 knjiga), sada je moguće, kad to vremenske prilike dopuštaju, za projekte koristiti i okoliš Čitaonice.

Ovim je zajedničkim radovima aktivirano staro članstvo, ali se Uprava prvenstveno okrenula djeci te je za njih organiziran čitav niz aktivnosti u Čitaonici. Oživljene su veze Čitaonice s OŠ Brod Moravice, a pokrenuta su i prijateljstva s brojnim riječkim vrtićima. Članovi Čitaonice obišli su velik broj škola predstavljajući slikovnicu “Sretna kućica” (povijest Čitaonice pretočena u slikovnicu) koja je na Interliberu 2014. dobila nagradu dječjeg žirija za najbolju slikovnicu. Ovakav uspjeh doveo je u Kute brojne male posjetitelje za koje uprava Čitaonice uvijek nađe vremena.

Čitaonica je iznova počela organizirati predstavljanja knjiga i pisaca, književne susrete, radionice za djecu i odrasle, predavanja, izložbe i druženja. Revitalizirana je i izdavačka djelatnost. Uprava nastoji njegovati goransku tradiciju i baštinu te oživjeti lijepe običaje koje je Čitaonica nekoć održavala. Odaziv mještana je iznad očekivanog te je Čitaonica ponovo postala kulturnim središtem čitavog kraja.

Novo se vodstvo okrenulo i medijima te su sve aktivnosti Čitaonice na vrijeme najavljene, a kasnije popraćene vijestima u tisku te radio i televizijskim emisijama. Čitaonica se pojavila na webu, a ima i svoj Facebook profil. Za stariju populaciju, koja ne koristi elektroničke medije, Čitaonica ima svoje ostakljene oglasne ormariće koji se redovno pune novim, zanimljivim sadržajima.

Za promidžbu Čitaonica koristi i neuobičajene metode poput pokretanja sportske manifestacije Sretna trka,sudjelovanja na brojnim sajmovima regionalnog karaktera, kao što je manifestacija Gorski kotar u metropoli, gdje je, za svoj zapaženi nastup, dobila prvu nagradu. Čitaonica i njezini članovi primili su, također, čitav niz drugih nagrada – od lokalnih do državnih – za knjižničarski, humanitarni i volonterski rad.

Čitaonica je uvijek otvorena za nove ideje i projekte te se rado uključila u projekt 27 susjedstava, vezan uz Europsku prijestolnicu kulture 2020. Sve to, naravno, traži mnogo truda i rada članova, a traži i financijska sredstva kojih Čitaonica nema jer se financira iz članarine i povremenih donacija Općine i Županije.

Iako je registrirana kao udruga građana, Čitaonica u stvarnosti obnaša ulogu narodne knjižnice koja nedostaje brodmoravičkom kraju. Tamošnju osnovnoškolsku knjižnicu i bibliobusnu službu Čitaonica ne doživljava kao konkurenciju već kao potencijalne suradnike. Dobra je i suradnja s lokalnom upravom, obližnjim goranskim osnovnim školama i narodnim knjižnicama, pogotovo onima u Delnicama i Rijeci.      

Planovi za budućnost

Sada Čitaonicu vode volonteri srednje i starije dobi. Stoga Uprava, svojim aktivnostima, nastoji u Čitaonicu privući djecu, školarce te mlade entuzijaste i bibliofile kako bi oni, za desetak godina, nastavili brinuti o Čitaonici. To ne znači da se odustalo od skrbi za prevladavajuće starije stanovništvo kojemu je dobra knjiga često jedina razbibriga.

Osnovni je cilj pribaviti Čitaonici novi, zidani objekt za smještaj rastućeg broja knjiga, a,  prije toga, primjereno održavati postojeći. Uprava, također, želi popuniti zavičajnu zbirku i osnovati mali zavičajni muzej s etnografskom zbirkom te oformiti dječji kutić, donosno – kad se nađe novi prostor – dječji odjel. U tu su svrhu već obavljena istraživanja života i djelovanja tamošnjih znamenitih Gorana – u sklopu projekta Leksikon znamenitih Gorana, odnosno nabavljeno je mnogo kvalitetnih slikovnica i igračaka.

Uprava je zadržala uhodane aktivnosti, ali se okrenula i novim projektima na lokalnoj, državnoj pa i europskoj razini. Svojim stalnim nastojanjem da postigne trajno zadovoljstvo korisnika Čitaonica se maksimalno otvorila prema široj javnosti i odavna nadišla prvotnu namjenu da bude “ne samo obično prosvjetno društvo nego dom za odgoj i stjecište mladeži” namijenjen “širenju prosvjete i znanja u selu Kuti i okolici”, kako je to zapisao A. Burić.

Bude li se Čitaonici osigurao još i priključak na internet (Internet kutić) te računalna obrada i posudba knjižne i neknjižne građe, moći će stati uz bok “pravih” hrvatskih knjižnica.        

Zaključak

Danas, kad smo probili medijsku blokadu, za Čitaonicu zna čitava država. Ona sada djeluje na razini Hrvatske, a ide i tragom goranskih prekomorskih iseljenika. Stoga se smijemo nadati da će se kvalitetan rad “Hrvatske čitaonice sela Kuti” nastaviti i ubuduće.

Tijekom znanstvenih istraživanja u svrhu magisterija i doktorata, detaljno sam proučila povijest Čitaonice, kao i povijest srodnih goranskih i hrvatskih ustanova, ali nisam naišla na sličan primjer ljubavi i zalaganja za pisanu riječ. Čitaonica, doista, predstavlja iznimnu materijalnu i duhovnu baštinu koja zavređuje veću brigu kulturne javnosti.

Literatura:

  1. Delač-Petković, K. Hrvatska čitaonica sela Kuti – bibliografija. Gornji Kuti: “Hrvatska čitaonica sela Kuti”, 2016.
  2. Delač-Petković, K. 70 godina “Hrvatske čitaonice sela Kuti”, Brod Moravice: Općina Brod Moravice i “Hrvatska čitaonica sela Kuti”, 2006.
  3. Delač-Petković, K. Selo Gornji Kuti i njegova “Hrvatska čitaonica”, Brod Moravice: “Hrvatska čitaonica sela Kuti”, Općina Brod Moravice i Matica hrvatska Viškovo, 2009.
  4. Delač-Petković, K., Arbanas, D. i Macan, D. “Sretna kućica”, Brod Moravice: “Hrvatska čitaonica sela Kuti” i Matica hrvatska – ogranak Viškovo, 2014.

dr. sc. Karmen Delač-Petković

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-