-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 78, srpanj 2018. :: Iz knjižnica


Dan bajki i priča u prijestolnici Bajke na dlanu

Krapinsko-zagorska županija diljem Hrvatske poznata je po sloganu Zagorje-bajka na dlanu. Zato nije nikakvo čudo da se prvi Dan bajki održao upravo u Krapini u subotu 24. ožujka, nekoliko dana iza Međunarodnog dana pripovijedanja. Radilo se o stručnom skupu za odgajatelje, učitelje i knjižničare kombiniranom s kulturnim događanjem za djecu i odrasle. Bez pretjerivanja može se reći da je ovaj događaj u Krapini okupio preko 150 sudionika, što odraslih, što djece.

Idejna začetnica Dana bajki je Danica Pelko, školska knjižničarka iz OŠ Donja Stubica, a organizatori su bili Hrvatsko knjižničarsko društvo, Knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije, Srednja škola Krapina i Gradska knjižnica Krapina. Cijelo događanje poduprli su Ministarstvo kulture RH, Grad Krapina i Krapinsko-zagorska županija, Gradska knjižnica Zagreb, Školska knjiga i Katarina Zrinski iz Varaždina.

Polazište i cilj događanja

Zajednička težnja i zadatak knjižničara, učitelja i odgajatelja je motivirati djecu za čitanje. Ovim događanjem pokušali smo to učiniti pod sloganom: Pripovijedanjem do čitanja! Pokazalo se da djeca kojoj se u ranoj školskoj dobi pripovijedaju bajke i priče imaju pozitivniji odnos prema knjizi i čitanju. Ako ih se u toj dobi pripovijedanjem privuče u knjižnicu, bit će privrženi i odani čitatelji kroz cijeli život. Pored toga, poznato je da bajke potiču intelektualni razvoj djece, na što je upozorio i Einstein: Ako želite da vam djeca budu pametna pričajte im bajke, ako želite da budu još pametnija pričajte im još više bajki. Treba naglasiti da pričanje bajki, priča i legendi nipošto nije namijenjeno samo djeci, kao što se obično misli. U većini europskih zemalja, posebno anglosaksonskim zemljama, uobičajeno je da se bajke, priče i legende pričaju odraslima, a sve popularniji su i festivali pripovijedanja. Na tragu toga je i splitski Pričigin, međutim on nije posvećen bajkama nego životnim pričama. Namjera organizatora je da ova manifestacija postane tradicionalna i da se održava u Krapini svake godine u ožujku uz Svjetski dan pripovijedanja 20. ožujka. Naziv projekta bio je: Baj(kaj)mo i pri(ča)jmo s ma(što)m, čime se htjelo naglasiti da će se u budućnosti više pažnje posvetiti legendama na dijalektima, posebno na kajkavskom dijalektu. Namjera je da se u dogledno vrijeme zabilježe legende na nestandardnim oblicima hrvatskog jezika i izda zbornik. Pored toga skupu ćemo pokušati dati međunarodnu notu pozivanjem pripovjedača iz susjednih zemalja.

Kako se bajkalo i pričalo u Krapini

U jutarnjem dijelu programa u Gradskoj knjižnici okupilo se 70-tak djece, roditelja i učitelja koji su slušali bajke i priče koje su im pričale knjižničarke Tina i Rajna Gatalica iz Bjelovara te Danica Pelko iz Donje Stubice. Nakon toga pred Gradskom knjižnicom ih je dočekao bibliobus Knjižnica grada Zagreba. To je za djecu bila atrakcija jer još nikad nisu vidjeli bibliobus, a knjižničarke iz bibliobusne službe pripremile su kratki program za djecu u samom bibliobusu. U središnjem dijelu programa koji se održavao u prostoru Srednje škole Krapina okupilo se stotinjak knjižničara, učitelja i odgajatelja iz cijele Hrvatske, a najviše ih je bilo iz Zagorja i Zagreba. Imali smo i posebne gošće iz Subotice, Beograda i Lazarevca. Dan bajki je bajkovito otvorila svestrana umjetnica Margareta Peršić koja je izvela židovsku narodnu priču Gola istina i neodoljiva priča. Sudionike je pozdravio ravnatelj Srednje škole Ivica Rozijan, izaslanica župana Martina Gregurović Šanjug i predstavnica Hrvatskog knjižničarskog društva te predsjednica Komisije za knjižnične usluge za djecu i mlade mr. sc. Alka Stropnik. U plenarnom dijelu skupa dr. sc. Marijana Hameršak s Instituta za etnologiju i folkloristiku govorila je o bajci u njenom povijesnom i teorijskom smislu osvrnuvši se na bajku i povijest pojave bajke u svjetskoj i hrvatskoj književnosti. Naglasila je da bajka nikako nije književni oblik koji bi se prvenstveno smatrao štivom za djecu. Čuli smo i snimke nekih izvornih pripovjedača iz Dalmacije. Dr. sc. Diana Zalar s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu vrlo je nadahnuto govorila o mitološkim bićima u hrvatskoj umjetničkoj prozi za mlade. Iz njezinog izlaganja moglo se vidjeti koliko je nadnaravno interesantno današnjoj djeci što se ionako već dokazalo pomamom za Tolkienovim djelima ili Harry Potterom. Popodnevni dio programa bio je posvećen radionicama vezanim za bajku i pripovijedanje.  Zbog velikog broja sudionika bilo je organizirano 5 paralelnih radionica: Margareta Peršić vodila je dramsku radionicu pod intrigantnim nazivom: Tko se nije skrio…, poznata ilustratorica Sanja Pribić vodila je radionicu izrade slikovnice pod nazivom: I pišem i rišem, knjižničar i glazbenik Željko Vrbanc vodio je glazbenu radionicu s ciljem dočaravanja glazbene podloge priči: Priča o glazbi i glazba u priči, umjetnički par Nena i Marijan Lončar iz Krapine vodili su radionicu pod imenom: Bajka o šeširu koji je imao čovjeka, a Ivana Bašić vodila je biblioterapijsku radionicu: Stablo snage – terapijska snaga priče. Cilj ovih radionica bio je osvijetliti bajku sa svih strana i ohrabriti ljude da počnu pričati, svaki na svoj način.

Večernji dio programa

Ovo je u svakom pogledu bio najinteresantniji dio programa, namijenjen sudionicima skupa, ali i građanstvu. U Gradskoj knjižnici okupilo se 50-tak slušača koji su u pravom smislu riječi mogli doživjeti umjetnost pripovijedanja. Najpoznatija hrvatska pripovjedačica narodnih bajki i priča Jasna Held iz Dubrovnika okupljenima je ispričala narodnu bajku Bahtijar iz Azerbejđana koja nas je potpuno zaokupila. Margareta Peršić izvela je pravi performans uključivši u pričanje bosanske priče Usud publiku što je izazvalo veliko veselje. Do izražaja su došle njezine velike glumačke i komičarske vještine, kreativno udruživši riječ, mimiku, gestu i pokret čime je postigla kompletan dojam. Dvosatno pripovijedanje zaključile su Tina i Rajna Gatalica podsjetivši nas svojim pričama s religioznim prizvukom na nadolazeće vrijeme najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa.

Sa zadovoljstvom se može reći da je prvi Dan bajke u potpunosti uspio, privukao je iznenađujuće velik broj ljudi koji se bave odgojem djece, većinom iz sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Namjera nam je na Dan bajke iduće godine privući više sudionika iz ostalih naših krajeva te na večernjem dijelu više građana Krapine i okolnih mjesta. U Krapini će se i nagodinu bajkati  i pričati, a svima koji nam se pridruže pružit ćemo bajku na dlanu.

Danica Pelko

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-