-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: In memoriam


Alemka Belan-Simić (1953. – 2018.)

Dana 21. ožujka 2018. napustila nas je naša draga kolegica Alemka Belan-Simić, dugogodišnja članica Hrvatskog knjižničarskog društva, predsjednica Društva u dva mandata, dobitnica Kukuljevićeve povelje, istaknuta stručnjakinja, draga i dobra kolegica. Alemka je ostavila poseban pečat u hrvatskom knjižničarstvu, ne samo zbog visoko postavljenih profesionalnih standarda po kojima je radila i kojima je težila, već iznad svega zbog ljudskih i moralnih kvaliteta, etičnosti i predanosti prema poslu i kolegama. Svojim ukupnim stručnim radom nastojala je unaprijediti knjižničarstvo, zalagala se za slobodan pristup informacijama, javno je zagovarala vrijednosti knjižničarske profesije i promovirala važnost knjižnica za razvoj modernog demokratskog društva.

Alemka Belan-Simić, knjižničarska savjetnica, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1978. godine, a dvogodišnji dodiplomski studij knjižničarstava završila je 1990. Od 1979. bila je zaposlena u Knjižnicama grada Zagreba gdje je obavljala najsloženije stručne poslove: u Knjižnici August Cesarec kao knjižničarka-informatorica i klasifikatorica, u Knjižnici Božidar Adžija kao informatorica i suradnica na predmetnoj obradi članaka iz časopisa, a dugi niz godina radila je u Matičnoj službi kao voditeljica Zbirke BDI. Dobitnica je dvaju priznanja Knjižnica grada Zagreba. Alemka Belan-Simić dala je izuzetan doprinos radu Hrvatskog knjižničarskog društva. Bila je članica više stručnih tijela HKD-a, predsjednica Komisije za javno zagovaranje i Komisije za slobodan pristup informacijama (2000. do 2002.), članica uredništva Novosti HKD-a i uredništva Vjesnika bibliotekara Hrvatske (1996.-2004.) i članica Povjerenstva za izradu Statuta Društva. Društvo je vodila od 2002. do 2004. te od 2004. do 2006. U stalnim nastojanjima da unaprijedi status struke Alemka Belan-Simić radila je u više radnih skupina za izradu pravnih propisa, a kao članica Povjerenstva Ministarstva kulture dala je poseban stručni doprinos u izradi Nacrta prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničarstvu. Napisala je veliki broj stručnih radova, članaka, referata, bibliografija i bila je suradnica Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“. Izlagala je na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, predavala je u Centru za stalno stručno usavršavanje i učila mnoge kolegice i kolege kako zagovarati knjižnice i raditi u službi javnog dobra. Poštovala je tradiciju, rado je prihvaćala suvremena kretanja u knjižničarstvu, a u svom radu uživala je veliko povjerenje cijele knjižničarske zajednice.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-