-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Školske knjižnice u teoriji


„Homo volans“
povezivanje odgojno-obrazovne, kulturne i javne djelatnosti školskoga knjižničara

Školska knjižnica u našem odgojno-obrazovnom sustavu nema zaseban predmet s određenom satnicom,  ali je svojom djelatnošću neizostavna poveznica u poučavanju učenika za samostalni istraživački rad i cjeloživotno učenje. Od osam kompetencija koje propisuje Nacionalni okvirni kurikulum, a koje su preuzete iz preporuka Europskog parlamenta o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, školska knjižnica je podrška razvoju nekoliko generičkih kompetencija budućih članova društva znanja. Upravo zbog različitih oblika djelatnosti školskoga knjižničara: odgojno-obrazovni rad, kulturna i javna djelatnost i stručni rad, knjižničar svojim aktivnostima potiče razvoj učeničkih jezičnih kompetencija, digitalne kompetencije koja uključuje informacijsku i medijsku pismenost, kompetencije učiti kako učiti, građansku i socijalnu kompetenciju i kulturnu svijest i izražavanje. Da bi knjižničar bio dobra podrška kurikulumu, mora dobro poznavati programe svih predmeta koji se uče u školi kako bi sadržaje svoga rada mogao prilagoditi pojedinoj dobi učenika.

Na primjeru projekta koji se u našoj školi provodio tijekom 2016. i 2017. godine, a povodom obilježavanja 400. obljetnice izlaska knjige „Machinae novae“ Fausta Vrančića (Venecija, 1615. ili 1616. g.), te 400. obljetnice njegove smrti (1617.), prikazat ću kako smo obilježavanjem te godišnjice povezali odgojno-obrazovni rad i kulturnu i javnu djelatnost školskoga knjižničara u suradnji s učiteljima razredne nastave, učiteljima povijesti,  fizike i tehničke kulture, hrvatskog jezika i s dr. sc. Marijanom Borić iz Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

S učenicima 8. razreda koji pohađaju dodatnu nastavu iz fizike posjetili smo Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti povodom Dana otvorenih vrata u travnju 2016. godine. Nakon uvodnog predavanja o radu HAZU, učenici su u predvorju mogli vidjeti najvrjedniji eksponat ove ustanove - originalnu Bašćansku ploču, a zatim su u Knjižnici HAZU posjetili izložbu „Gutenbergova galaksija“ na kojoj je izložena replika Gutenbergova tiskarskog stroja i faksimilno izdanje njegove Biblije u 42 retka iz 1961. godine. U knjižnici su se učenici upoznali i s digitalnom zbirkom HAZU koja uključuje stare i vrijedne knjige, a među prvima smo posjetili i Memorijalnu sobu posvećenu našim Nobelovcima, Vladimiru Prelogu i Lavoslavu Ružički o kojima je učenicima vrlo zanimljivo govorio akademik Vitomir Runjić. Uslijedio je obilazak izložbe posvećene Faustu Vrančiću koja je postavljena u sklopu projekta „Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu“, a ostvarena je u suradnji s Memorijalnim centrom Fausta Vrančića na otoku Prviću čiji je dio postava prikazan na ovoj izložbi. Uz gledanje biografskog filma o Vrančiću, učenici su mogli igrati igre na temu Vrančićevih izuma, a naročito ih se dojmila maketa mlina koji radi uz pomoć vjetra, a koji je prema Vrančićevom originalnom nacrtu uz pomoć 3D printera izradio mr. sci. Ivan Reljić. Ovom prilikom mogli su vidjeti jednu od mnogobrojnih mogućnosti primjene nove tehnologije u izradi različitih trodimenzionalnih predmeta i maketa.

Za učenike trećih i četvrtih razreda sve je započelo predstavljanjem knjige o Faustu Vrančiću autorice Marijane Borić i ilustratorice Dijane Kočice. Ova edukativna slikovnica na pristupačan način djeci prikazuje život i djelo hrvatskog polihistora, izumitelja, inženjera, filozofa, teologa i jezikoslovca. Učenici su se upoznali s izumiteljem padobrana (Vrančić je prvi objavio svoj izum, a navodno padobranom i skakao s crkvenih tornjeva u Mađarskoj i Italiji) te Vrančićevim konstrukcijama mostova – visećih drvenih, kamenih i na kraju metalnih. Konstrukcijom mlinova i brodova s pogonom na vjetar, morske struje, plimu i oseku, Vrančić je bio daleko ispred svoga vremena, a možemo reći da je bio preteča naše današnje težnje za korištenjem obnovljivih izvora energije.

Nedugo nakon predstavljanja knjige učenici četvrtih razreda povodom Noći knjige (21. 5. 2016.) ponovno su se susreli s Vrančićevim izumima i u filmu „Sanjam“ i „San o strojevima“ mogli vidjeti kako su oni primijenjeni i funkcioniraju u našem vremenu. Naročito su ih se dojmili „Homines volantes“ – leteći ljudi koje je za izložbu izradila prof. Zdenka Bilušić iz Šibenika.

Slijedila je likovna radionica u školi inspirirana posjetom izložbi. Učenici su u skupinama oslikavali platnene zastavice s Vrančićevim izumima i to je opet rezultiralo razrednom izložbom, a radovi su izloženi i tijekom Dječjeg festivala u Šibeniku u lipnju 2016. godine.

U programu hrvatskog jezika i knjižničnog odgoja i obrazovanja u 3. razredu obrađujemo temu „Dječje enciklopedije“. Učenici uče koristiti ovu vrstu enciklopedije za istraživački rad služeći se sadržajem i kazalom, a ovom prilikom smo koristeći enciklopediju „Dokeo“ istraživali temu „Hrvatski izumi“. Naravno da nam je kao motivacija poslužio izumitelj kojeg su već prije poznavali, prisjetili su se i opisali njegove izume, a zatim po grupama istraživali izume Slavoljuba Penkale, Ivana Vučetića, Nikole Tesle, ali i to kako je nastala kravata i kako je u tvornici Pliva izumljen antibiotik Sumamed. Ujedno sam ih upoznala i s činjenicom da je riječ „enciklopedija“ u današnjem značenju prvi puta upotrijebio Hrvat Pavao Skalić, Vrančićev suvremenik.

Članovi povijesne grupe – učenici šestih razreda dobili su zadatak istražiti život i djelo Fausta Vrančića na četiri razine. Prva razina odnosila se na biografiju Fausta Vrančića – najvažnije činjenice vezane uz njegov život i rad s posebnim osvrtom na njegov petojezični rječnik koji je izdao 1595. godine. Ovo Vrančićevo djelo za učenike naše škole posebno je zanimljivo jer je u „Rječniku pet najuglednijih europskih jezika“ uz latinski, talijanski, njemački i mađarski jezik uvrstio i „dalmatinski“ s 3800 riječi u kojima pretežno ima čakavskih uz nešto štokavskih i kajkavskih. Taj se rječnik smatra i prvim rječnikom hrvatskoga jezika. Već 1599. godine Bartol Kašić, čije ime nosi naša škola, sastavio je svoj rječnik koji je ostao u rukopisu i čiji pretisak imamo u školskoj knjižnici. Kašiću je 3800 Vrančićevih riječi poslužilo kao osnova na temelju koje je gradio svoj rječnik. Taj rukopisni rječnik poslužio je Kašiću za pisanje prve gramatike hrvatskoga jezika iz 1604. godine: „Institutiones lingue illyricae, libri duo“.

Druga razina istraživanja učenika 6. razreda bili su Vrančićevi suvremenici i njihova djela: Pavao Skalić, Giordano Bruno, Bartol Kašić, Johannes Kepler i Galileo Galilei. Učenici su već na primjeru Vrančićeva djela mogli uočiti bavljenje mnogim područjima ljudskoga znanja, a takvi su bili i njegovi suvremenici.

Treća razina istraživanja bili su neki važni događaji u Hrvatskoj u razdoblju od 1551.-1517. godine, tj. za Vrančićeva života. Učenici su doznali da je 1551. godine po prvi puta izvedena Držićeva komedija „Dundo Maroje“ i završena gradnja kule Nehaj kod Senja. Ubitci kod Sigeta, 1566. poginuo je Nikola Šubić Zrinski, 1573. odigrala se Seljačka buna, 1593. bila je bitka protiv Turaka kod Siska. Godine 1607. isusovci su na Gradecu osnovali prvu klasičnu gimnaziju koja djeluje i danas, a njezina knjižnica temelj je današnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Markantun de Dominis 1611. objavio je svoje djelo o lećama, a 1612. otvoreno je kazalište na Hvaru.

Tema četvrte razine bili su važni događaji u Europi u Vrančićevo doba. Doznali smo da je 1559. godine započela gradnja dvorca Escorial u Madridu, 1566. sagrađen je jednolučni kameni most u Mostaru, 1582. papa Grgur je reformirao kalendar i on se u Hrvatskoj primjenjuje od 1587. godine. Nizozemci - braća Jensen otkrili su 1590. mikroskop, 1601. umro je Tycho Brache s kojim je Vrančić dosta surađivao, a poznat je po težnji da pomiri teoriju geocentričnog i heliocentričnog sustava. Godine 1602. Galileo Galilei je otkrio zakon slobodnoga pada.

U istraživačkom radu učenici su se poslužili enciklopedijom „Kronologija : Hrvatska, Europa, svijet“ koja se pokazala vrlo prikladnom za temu kojom su se bavili.

I na kraju, završetak svih događanja u projektu objedinjeni su velikom izložbom u predvorju naše škole. Na otvorenju je prikazan film u programu Photostory koji je kronološki popratio sva događanja u projektu, a održan je i kratki kviz znanja o životu i djelu Fausta Vrančića. Zadovoljstvo su pokazali i učenici i učitelji jer su na ovaj način naučili puno o hrvatskoj povijesti i shvatili da smo i mi kroz povijest imali znanstvenike, umjetnike i izumitelje koji su puno doprinijeli svjetskoj kulturi i znanosti.

Kao knjižničarka bila sam zadovoljna provedbom projekta jer sam mogla objediniti više segmenata svoga rada, ali i u timski rad uključiti učitelje različitih predmeta. Upravo su teme vezane uz rad i djelovanje „svestranih“ znanstvenika i umjetnika poput Vrančića, Da Vincija, Držića i sl. vrlo pogodne za provedbu projekata. Trenutno nam je u tijeku projekt vezan uz istraživanje zavičajne kulturne baštine povodom Europske godine kulturne baštine i nadamo se da će nam i on biti uspješan poput opisanoga.

Korišteni izvori:

  1. Borić, Marijana. 2015.  Faust Vrančić. Gradska knjižnica Juraj Šižgorić. Šibenik.
  2. Kronologija : Hrvatska, Europa, Svijet. 2002. Uredio Ivo Goldstein. Novi Liber. Zagreb.
  3. Nacionalni okvirni kurikulum http://mzos.hr/datoteke/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf (pristupljeno 12.3.2018.) str. 17.
  4. Vrančić, Faust. Machinae novaehttp://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=878 (pristupljeno 12.3.2018.)

Evica Tihomirović,

O.Š. Bartola Kašića, Zagreb

evica.tihomirovic@skole.hr

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-