-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Školske knjižnice u teoriji


Važnost školskog knjižničara u 21. stoljeću

Digitalno doba koje je obuhvatilo sva područja naših života u velikoj je mjeri dodatno istaknulo važnost školske knjižnice koja slovi kao „mjesto suradnje, djelovanja, kreativnosti, interaktivnosti i istraživanja, online i offline” prema Schibstedu, 2005. Školska knjižnica iznimno je važna kao izdvojeno mjesto u odgojno-obrazovnoj ustanovi,  jer učenici pozitivno doživljavaju promjenu prostora za učenje i stvaranje, ali ključni naglasak je na važnosti  školskog knjižničara bez kojeg se navedene interakcije ne bi mogle odvijati.

Školski knjižničar u suvremenoj školskoj knjižnici ostvaruje svoj rad kroz neposredni odgojno-obrazovni rad sa učenicima, stručni rad i kroz kulturnu i javnu djelatnost škole. Također je naglašena i projektna nastava u kojoj školski knjižničar ima ulogu posredovanja između informacija i korisnika, te osmišljava, vodi projekt i u konačnici evaluira i implementira rezultate projekta u školski kurikulum. Najveći izazov za obrazovni sustav današnjice je upravo informacijska tehnologija i informacijska pismenost, a u tom kontekstu vrlo važnu ulogu u procesu formalnog obrazovanja imaju školski knjižničari od kojih se očekuje osposobljavanje učenika za daljnje nošenje s naglim porastom informacija, te da ih znaju kritički obraditi i vrednovati. No razvoj informacijske pismenosti mladih ovisi i o tehničkoj opremljenosti školskih prostora kao i o volji, znanju i vještinama koje posjeduje školski knjižničar. Zadaća suvremenog školskog knjižničara u formalnom obrazovanju je poticanje na usvajanje znanja i vještina, kako informacijske pismenosti, tako i novih pismenosti 21. stoljeća: knjižnične, računalne, medijske, digitalne i vizualne pismenosti.

U školskoj knjižnici osnovne škole Dragutina Lermana u Brestovcu, kao što je većini školskih knjižnica Planom i programom propisano, provodi se kontinurani odgojno-obrazovni rad s učenicima svih dobnih skupina. Uključeni smo u projekte koji potiču učenike na čitanje i stvaralaštvo, te time potičemo kreativnost učenika. Smatram da je potrebno istaknuti upravo kreativni rad s učenicima koji je prepušten odluci školskog knjižničara hoće li ga raditi ili neće. Većina učenika sate u školskoj knjižnici ne doživljava kao obavezu i slobodni su izraziti svoje mišljenje; ne stvara im se pritisak u radu i stvaralaštvu. Kreativnim aktivnostima školski knjižničar doprinosi poticanju samopoštovanja i toleranciji među učenicima, te jačanju duhovnog ozračja škole.  Školski knjižničar učenicima daje ideje koju oni mogu realizirati kako god žele, dok ih redovna nastava guši, sputava i najčešće opterećuje informacijama. Učenici nižih intelektualnih sposobnosti ili smanjenih radnih navika odlično se uklapaju u programe i aktivnosti školske knjižnice, dok na redovnoj nastavi kasne u gradivu ili imaju druge probleme sa savladavanjem istog. Školski knjižničar ključan je i u odgoju učenika, jer potiče toleranciju i uvažavanje tuđih mišljenja i upravo na satima slobodnog vremena s kreativnim pristupom možete najbolje upoznati i uvidjeti ima li učenik kakve poteškoće ili probleme bilo u školi ili privatno, te mu individualno pomoći.

Školski je knjižničar najčešće koordinator svih većih događanja u školi, stoga ne možemo govoriti samo o kulturnoj i javnoj djelatnosti knjižnice. Kroz kulturnu i javnu djelatnost škole školski knjižničar obilježava razne nadnevke koje učenici lako pamte i vole raditi na projektima koji se temelje na istraživačkom radu.

Zadaće školske knjižnice prema IFLA-inim smjernicama su: pružati informacije i spoznaje neophodne za uspješno djelovanje u današnjem društvu; omogućiti učenicima stjecanje vještina za cjeloživotno učenje, razvijati njihovu maštu i tako pomagati da postanu odgovorni građani, a Standard za školske knjižnice propisuje: promicanje i unaprjeđivanje svih oblika odgojno-obrazovnog rada;  stvaranje uvjeta za učenje; mogućnost prilagodbe prema različitim oblicima učenja;- pomoć učenicima u učenju, poticanje istraživačkog duha i osobnog prosuđivanja; poticanje odgoja za demokraciju; razvijanje svijesti o vrijednostima nacionalne kulture, posebno jezika, umjetnosti i znanosti, te vrijednosti multikulturalnosti; stvaranje uvjeta za interdisciplinarni pristup nastavi i poticanje duhovnog ozračja škole. Kvalitetna školska knjižnica 21. stoljeća počiva na tim temeljima, a školski knjižničar slovi kao kreativni partner u nastavnom procesu, te potiče, surađuje, posreduje, traži i nudi partnerstvo u školi kako učenicima tako i učiteljima.

Ivana Rakonić Leskovar, mag. bibl. i prof.

Stručna suradnica- školska knjižničarka mentorica

OŠ Dragutina Lermana, Brestovac

ivana.rakonic@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-