-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Međunarodna konferencija SLAMIT 7 u Zagrebu

Erasmus plus kao najveći program Europske unije za obrazovanje i osposobljavanje koji je usmjeren jačanju znanja i vještina europskih građana kao i činjenica da taj program nudi mogućnosti međunarodne mobilnosti za pojedince u okviru Ključne aktivnosti 1 (KA1) već su dobro poznati našoj obrazovnoj javnosti. No, takva se aktivnost može organizirati i u Hrvatskoj kako bi se ovdje okupili zainteresirani učitelji i stručni suradnici iz drugih europskih zemalja. Tu je mogućnost iskoristila OŠ Matije Gupca Gornja Stubica koja je u suradnji s Edukacijskim i kulturnim odjelom komune Karmoy u Norveškoj i komunom Albertslund iz Danske u Zagrebu organizirala SLAMIT 7, međunarodnu konferenciju za školske knjižničare. SLAMIT je akronim za School Libraries As Multimedia centre In-service Training.

U hotelu Panorama od 29. 10. do 3. 11. 2017. održana je konferencija kojom se školske knjižnice i edukacijski centri (kako se u nekim zemljama te institucije nazivaju) promoviraju kao važni katalizatori uvođenja suvremenih tehnologija i metoda učenja u svakoj školi. U šest prijašnjih SLAMIT konferencija na kojima je od 1999. sudjelovalo preko 250 sudionika iz više od 18 zemalja također se vrlo uspješno pokazivalo kako školske knjižnice ekipirane educiranim školskim knjižničarima, medijskim i ICT stručnjacima postaju nezaobilazne u svakom planiranju kurikuluma svojih matičnih institucija.

Od svojih početaka SLAMIT konferencije imale su namjeru inspirirati, motivirati pa čak i  inicirati uspostavljanje i razvoj centara učenja u osnovnim i srednjim školama, osigurati mogućnosti za izgradnju profesionalne mreže stručnjaka iz raznih europskih zemalja, osnažiti sudionike konferencije da uključe europsku i međunarodnu dimenziju u svoje buduće projekte i akcijske planove svojih škola, knjižnica, edukacijskih centara sa svrhom razmjene kulturnih i profesionalnih iskustava.

Vrlo važan cilj cijelog SLAMIT projekta bio je usredotočiti se na razvoj i kvalificirati ICT vještine osoblja centara za učenje zajedno s razvijanjem prihvaćanja e-učenja kao vitalnog alata za poticanje cjeloživotnog učenja.

Konferencija SLAMIT kao oblik stručnog usavršavanja među školskim knjižničarima zauzima važno mjesto jer se ne radi o masovnom okupljanju već je to prilika da se tijekom jednog tjedna 40-ak knjižničara iz različitih europskih zemalja zbliži do te mjere da se otvore mogućnosti i za daljnju suradnju, a također je pružena mogućnost da u prisnom kontaktu sa svjetski poznatim stručnjacima kao što su dr. Ross Todd i dr. Kari Smith prodiskutiraju svima zanimljivu temu o budućnosti školskih knjižnica.

Osobito danas, kada su ogromne količine informacija dostupne putem interneta, važno je odgovoriti na pitanja: kako se definicija školskih knjižnica mijenja u digitalnom svijetu i kakvi sve servisi postaju dostupni u digitaliziranim školskim knjižnicama.

U Zagrebu su u radu konferencije sudjelovali knjižničari iz Danske, Norveške, Finske, Portugala, Islanda i, naravno, zemlje domaćina: ukupno 46 sudionika. Hrvatski organizacijski tim pobrinuo se da gostima prikaže što detaljniju sliku trenutne situacije u hrvatskom školstvu, u školskom knjižničarstvu s osobitim naglaskom na korištenje nove tehnologije, društvenih mreža i čitanje digitalnih knjiga u procesu učenja. Bilo je prilike da i sami sudionici pokažu čime se u svojim knjižnicama bave u okviru teme: My school library – what makes me proud and what is my biggest challenge. Sudionici su se upoznali s različitim projektima za poticanje čitanja na Islandu ili u Norveškoj, s norveškim kulturnim ruksakom koji spaja film i knjigu te danskim koncipiranjem školske knjižnice u edukacijski centar.

Glavni govornici konferencije fokusirali su se na dvije važne teme: o izazovima u budućnosti za školske knjižnice govorio je dr. Ross Todd, a na temu što je učenje i kako ga u knjižnici podupirati govorila je dr. Kari Smith. Potaknuti njihovim nadahnutim predavanjima, sudionici su u radionici sami pokušali oblikovati odgovor na pitanje: Kako će izgledati školska knjižnica u budućnosti i kako ćemo tamo stići? Generalni zaključak jest da će u budućnosti, bez obzira na to kako se sam prostor zove -knjižnica, centar za učenje, radionica ili laboratorij znanja, i dalje najvažniju ulogu imati poticanje čitalačkih vještina (na svim mogućim izvorima)- jer čitanje je temelj svakog osobnog napredovanja, da će se taj prostor razvijati u instituciju koja okuplja stručnjake raznih profila kojima će zajednički cilj biti pomoć učenicima u razvoju najrazličitijih strategija učenja, te da sam prostor mora biti funkcionalno oblikovan tako da privlači korisnike, da je otvoren i multifunkcionalan jer jedino će na taj način biti moguće ponuditi raznovrsne sadržaje koje će u budućnosti nuditi suvremena školska knjižnica.

Ines Krušelj-Vidas

ikvidas@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-