-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Školske knjižnice u teoriji


Knjižnica kao usluga, kao alat, kao izvor

„Školska knjižnica je prostor prilagođen potrebama učenika i omogućuje im učenje i samostalno istraživanje.“ Osnovna djelatnost usmjerena je na poticanje čitanja i razvoj informacijske pismenosti kroz ciljeve i zadatke nastavnog plana i programa škole.

Temeljno poslanje knjižnica koje govori u njihovoj ulozi u nabavi, obradi, zaštiti i davanju na korištenje, posljednjih desetljeća promijenila je i oplemenila suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija. Tradicionalna pismenost koja je uključivala čitanje, pisanje i računanje danas više nije dostatna za snalaženje u informacijskoj bujici u vremenu stalnog i brzog napretka tehnologije i društva.

Nove potrebe diktiraju nužne promjene u poimanju učenja i poučavanja tj. razvoja pismenosti, a pismenost 21. stoljeća je ona koja omogućuje usvajanje novih vještina, stavova i znanja koje će učenici koristiti tijekom svog cjeloživotnog učenja.

Sve to utječe na odgojno-obrazovni proces, nove metode i modele učenja i poučavanja, jer korištenje suvremene tehnologije ne mijenja samo način i stil učenja, nego način i stil života koji je ubrzan i traže se instant rješenja što je protuteža smislenom i kritičkom promišljanju u usvajanju informacija i znanja.

Timski rad učitelja i knjižničara, primjena tradicionalnih metoda u kombinaciji sa suvremenim pomagalima i alatima, korištenjem interdisciplinarnosti multimedijskih izvora, stvara učenika koji je naučio kako učiti, gdje se nalazi ono što mu treba i kako stvoriti novu bazu znanja koja će mu pomoći u usvajanju informacija na samo njemu svojstven i prihvatljiv način.

Da knjižnica nije samo prostor, oprema i građa, i da „dušu“ knjižnici daje knjižničar vidi se po onome što ta knjižnica živi, koje djelatnosti i aktivnosti provodi.

U knjižnici OŠ „Ljudevit Gaj“ Krapina ostvaruju se različite aktivnosti koje potiču učenikovu samostalnost u istraživanju i učenju, potrebu za čitanjem i programi koji omogućavaju učenicima doticaj s različitim idejama, iskustvima i stavovima čime razvijaju kompetencije i talente za cjeloviti rast i razvoj kako bi ostvarili sebe.

Prije nego li osmislim projekt i aktivnost, uvijek se pitam – hoće li im to približiti knjižnicu, učenje; vole li uopće učenici doći u knjižnicu i hoće li im nakon osnovnoškolskog obrazovanja nedostajati taj "prostor"?!

Svaka školska knjižnica promovira čitanje i susrete s književnicima, umjetnicima… no, ono po čemu je ova knjižnica posebna jesu projekti koji su ostvareni u suradnji s učiteljima i stručnim suradnicima, u različitim područjima znanosti. I prije nego li se počelo naglašenije govoriti o STEM području, naši projekti teoriju pretvaraju u praksu.

O samim aktivnostima više se može pročitati na mrežnim stranicama škole tj. knjižnice: https://bit.ly/2Hz0RWo , a u nastavku su neke osnovne informacije o svakoj aktivnosti:

Projekt "ISKRA ZNANJA U TREPTAJU ZVIJEZDA" osmišljen je i realiziran uz manifestaciju MHK koja je 2009. bila posvećena astronomiji (UNESCO-ova godina). To je bio istraživački projekt o astronomiji u koji su bili uključeni učenici 7. i 8. razreda koji su pohađali dodatnu nastavu iz fizike i izbornu nastavu iz informatike. Voditeljica projekta je bila učiteljica fizike Ružica Novak, a suradnice: učiteljica informatike Vlatka Matejaš i školska knjižničarka Suzana Pracaić.

Projekt u 2009. "TRAGOM LJUDEVITA GAJA, VELIKANA ZAGORSKOGA KRAJA"  je film o životu i djelu Ljudevita Gaja te njegovom značaju za našu školu. Povodom 200-te obljetnice rođenja dr. Ljudevita Gaja, 14 učenika 8. razreda, koji su pohađali dodatnu grupu iz povijesti, sudjelovali su u projektu istraživanja o životu i radu osobe čije ime nosi naša škola, kao jedna od 6 škola u Hrvatskoj, i to od 1965. godine. Voditelj projekta bila je knjižničarka Suzana Pracaić. Za nastanak filma zaslužan je g. Mario Krog i njegov studio „Multimedia Krog“. Njegova profesionalna pomoć i stručni rad (profesionalni snimatelj i montažer) uobličili su želje i ideje koje su nastale kao djelo učenika i njihove knjižničarke. Rezultat istraživanja je film: https://vimeo.com/18544768 koji je premijerno prikazan na Dan škole 2009.  

Međunarodnu godinu šišmiša 2011. obilježili smo projektom "ŠIŠMIŠEKI" (https://prezi.com/gzn5ntukgdte/sismiseki/). Iako je svrha školskih projekata ostvariti obrazovne ciljeve kroz projektni i timski način rada, no u našem slučaju željeli smo osvijestiti i razviti kompetencije potrebne za rad i život, poput spremnosti na suradničke aktivnosti, razumijevanje (empatija) za osobine suradnika (sporost, brzina, spretnost, snaga, ideje, skromnost..) i razumijevanje za ostale različitosti i posebnosti među učenicima koji imaju poteškoće u učenju (učenici po prilagođenom programu). Zato smo osmislili i realizirali poseban projekt „Šišmišeki“ za učenike 5. – 8. razreda kojima je potrebna pomoć u učenju, njih 12. Voditeljice projekta bile su knjižničarka Suzana Pracaić i defektologinja Aleksandra Podsečki. U sklopu projekta organizirana je i terenska nastava - posjetili smo špilju Veternica, obitavalište šišmiša gdje smo imali prilike vidjeti šišmiše uživo.  

Projekt "GDE SU SE VUČILI NAŠI KRAPINEKI" nastao je uz obilježavanje 115. godišnjice otkrića krapinskog pračovjeka. U projektu su sudjelovali učenici 7. i 8. razreda uključeni u dodatnu grupu iz geografije, biologije i ekološke skupine,  a vodile su ih mentorice Miljenka Hršak, Tanja Dunaj i Suzana Pracaić te vanjski suradnici - djelatnici Muzeja krapinskog pračovjeka. Cilj projekta je bilo učenje u izvornoj stvarnosti i primjena naučenog, istraživanje, proširivanje znanja o otkriću i životu krapinskog pračovjeka, razvijanje sposobnosti korištenja različitih izvora znanja na različitim medijima, razvijanje sposobnosti timskog rada, poticanje ljubavi prema kulturnoj i povijesnoj baštini rodnoga kraja... kroz radionice, predavanja, istraživanje, razgledavanje, promocije... Projekt je, osim u školi, prezentiran i lokalnoj zajednici Krapine u Muzeju krapinskog pračovjeka kao sastavnica gradskog programa aktivnosti "Prosinac u Krapini 2014." https://bit.ly/2HC1iPF  

Projektom „100 GODINA PRIČA IZ DAVNINE“ u tjednu obilježavanja 105. obljetnice Škole, proslavili smo 142. rođendan Ivane Brlić-Mažuranić (https://bit.ly/2J8lFks). U projekt smo uključili učenike 4. i 6. razreda matične i područnih škola, jer je djelo "Priče iz davnine" obavezna lektira za njihov uzrast. U projektu je sudjelovalo oko 150 učenika. Voditelji projekta su bile učiteljice hrvatskog jezika: Đurđa Kolak, Jasna Matijević i Andreja Klasić, te učiteljice razredne nastave: Vesna Križanić, Tatjana Horvat, Štefica Tepuš i Ksenija Cesarec, a koordinator i idejni kreator bila je školska knjižničarka Suzana Pracaić. Etape projekta su bile: čitanje lektirnog djela Priče iz davnine i obrada na satu hrvatskog jezika (obavezna lektira za 4. i 6. razred), upoznavanje s CARNetovim projektom „e-lektire“ te čitanje i slušanje "Priča" na tom online-izvoru u informatičkoj učionici na integriranom blok-satu hrvatskog jezika i knjižnice za učenike 6. r, a za učenike 4. r u sklopu Školskog preventivnog programa (obrazovni sadržaj petzanet.hr); gledanje interaktivnih animiranih filmova Bulaja Naklade – Priče iz davnine 1 i 2, koji su dobili brojne međunarodne nagrade te izrada plakata s karakterizacijama likova iz Priča (korištene su ilustracije iz animiranih filmova Bulaja naklade), nakon odgledanog filma na satovima likovne kulture razredne nastave kreativno su se izrazili kroz  "kadar", a šestaši su izrađivali strip pomoću online-alata Pixton. Za potrebe javne prezentacije projekta osmišljen je dramsko-scenski prikaz pojedinih likova Priče iz davnine (u čemu je pomogla dramska skupina škole), izrađen je kviza o poznavanju djela Priče iz davnine u web-alatu Kahoot koji su igrali učenici 6. razreda, a četvrtaši su se natjecali u igranju igre memorije korištenjem CD ROM-a Bulaja naklade za 4. razreda (https://bit.ly/2qJnais)

Uz Svjetski tjedan svemira, 4. - 11. 10. 2017. u našoj knjižnici ostvarili smo aktivnost "ŠTO JE SVE MOJ SVIJET?!" Oko 25 učenika pokazalo je čime su se bavili i što su istraživali, a to su bili učenici 5. r (redovna nastava geografije) i 6. r (Globe i dodatna nastava geografije, astronomija) pod vodstvom učiteljice Miljenke Hršak i učenici 8. r (dodatna nastava iz fizike) pod vodstvom učiteljice Ružice Novak. U školskoj knjižnici prezentirali su što su sve istražili o svemiru, i na taj način pokušali "odgonetnuti svoj svijet" što je bila tema Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica 2017. Aktivnost je prijavljena i na World Space Week - Croatia (event) i u facebook grupi - World Space Week Croatia te smo bili jedina škola u županiji koja je popratila tu manifestaciju (https://bit.ly/2HpoMHJ).

DANI NSK“ je integrirana nastava hrvatskog jezika, fizike i KIOO uz MHK 2016. (400 godina Fausta Vrančića i Machina Novae - digitalna NSK) - https://bit.ly/2HwDext

Aktivnosti su bile vezane uz pismenost, povijest i značaj hrvatskoga jezika. Učenici 8. razreda su na integriranom blok-satu hrvatskog jezika i knjižnice (KIOO), koji je ostvaren u suradnji s učiteljicama hrvatskog jezika (Mira Benc, Đurđa Kolak, Jasna Matijević, Andreja Klasić), upoznali i virtualno šetali Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom te pretraživali njen online katalog, kao i katalog svoje knjižnice. Na integriranom satu fizike i timskom radu s učiteljima fizike: Ružicom Novak i Veselkom Čotićem, upoznali su, uz zakone gibanja i slobodnog pada, hrvatskog velikana Fausta Vrančića i njegov izum padobran, ali su i na portalu "Digitalne zbirke NSK" pretraživali njegovo najpoznatije djelo Machinae Novae (1615./16.). https://bit.ly/2JUcXHE

Kao primjer dobre prakse, koji svake godine ostvarujemo je integrirani blok-sat biologije i knjižnice na kojem učenici 8. razreda upoznaju različite časopise na različitim medijima i načine njihove uporabe u svrhu proširivanja znanja, kao izvore znanja iz kojih trebaju izabrati i upotrijebiti podatke iz tiskanih i elektroničkih časopisa pri oblikovanju informacije. Tema tj. sadržaj istraživanja je Poremećaji u prehrani (uloga i bolesti probavnih organa: anoreksija, bulimija, pretilost, debljina) što je itekako aktualna tema i problem mladih, a ujedno i dio Zdravstvenog odgoja.

Međunarodni mjesec školskih knjižnica 2017. obilježili smo projektom "POVEZIVANJE KROZ ČITANJE" koji je nastavak prošlogodišnjeg projekta poticanja čitanja „Čitam sto na sat“ i uključili u međunarodni projekt razmjene straničnika  "Bookmark Exchange Project". Naglasak je bio na očuvanju kulturne baštine (2018. Europska godina kulturne baštine) i osvješćivanju nacionalnog i zavičajnog identiteta u svijetu te razvoj međukulturalizma. Dodijeljene su nam sljedeće zemlje, škole partneri, s kojima smo prekrasno surađivali putem e-maila i Google-disca prije samog slanja straničnika poštom. To su: 4. a – Pakistan, 4. b – Kina, 4. l - Ruska Federacija i 4. s – Litva. Straničnici koje smo izradili, a meni jedan ljepši od drugoga, poslani su na određene destinacije. Sa straničnicima su poslani i prospekti o Hrvatskoj, a posebno o Hrvatskom zagorju i Krapini, tako da smo promovirali i našu kulturu, baštinu i znamenitosti...

Projekt je produkt  integriracijskog planiranja s učiteljicama 4. razreda (4. a - Dušanka Jakopović, 4. b - Anica Poslon, 4. l - Lidija Gorup Kunštek i 4. s - Kornelija Hršak) i učiteljicama engleskog jezika: redovna nastava 4. b - Lidija Ranogajec i izborna nastava 4. a, 4. l, 4. s - Ružica Bubanj. Odrađen je kroz nastavu hrvatskog jezika, prirode i društva ili sata razrednika, sata likovne kulture i sata engleskog jezika (ovisno o preklapanju sadržaja). Koordinator i voditelj projekta je bila knjižničarka Suzana Pracaić, no, da bi projekt bio multidisciplinaran, odrađen je i u suradnji sa stručnim suradnicama pedagoginjom Božicom Horvat i defektologinjom Aleksandrom Podsečki. Više na:  https://bit.ly/2qDrrDe 

Kao što se može vidjeti, svaku aktivnost, svaki projekt prati neka obljetnica ili manifestacija. Na njoj se i temelji integracijsko i  međupredmetno planiranje, određuju se ciljevi i zadaci odnosno ishodi učenja.

„Knjižnica je potpora odgojno-obrazovnom procesu“, a on sve više podrazumijeva razvoj vještina i sposobnosti kod učenika, a ne samo stjecanje znanja. Svako dijete ima svoje misli, osjećaje, svoj način reagiranja, izražavanja, govora i djelovanja. Pravi odgoj otkriva talente u djetetu te mu pomaže da ih ono samo otkrije, razvija i dovede do punine (T. Ivančić). Mi ne možemo naučiti učenike sve i o svemu što će im trebati u životu, ali ih možemo naučiti kako učiti i svladati nova saznanja iz određenih područja znanosti. A još važnije – kako to znanje prezentirati i primijeniti u životu.

Najznačajnije je učenje kroz osobno iskustvo kada učenik aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. Projektno učenje je odgovor na potrebe suvremenog učenja i nastave usmjerene na učenika gdje se određuju ciljevi koje ostvarujemo razvijanjem kompetencija, a neke od njih su: naučiti kako učiti, naučiti istraživati, naučiti tražiti i odabirati informacije, naučiti koristiti se informacijama, metodama i teorijama, stjecati socijalne vještine, učiti živjeti zajedno (suradnja i snošljivost), stjecati praktične vještine i stjecati pozitivnu sliku o sebi (sigurnost, osviještenost vlastitih kvaliteta i prednosti).

Ja kao knjižničarka i kemičarka, u svom radu povezujem kulturu i znanost, prošlost i sadašnjost, papir s internetom. Samo timskim radom učitelja i knjižničara, korelacijskim pristupom u planiranju i programiranju rada, međupredmetnom suodnosu, usporedbi sadržaja, ukazivanju na sličnostima i razlikama unutar određenog područja znanosti stvaramo i dajemo kvalitetno i primjenjivo znanje. Uspijevam li u tome, prosudite sami?!

LITERATURA:

  1. Nastavni plan i program https://bit.ly/2JUjNx8 (26.5.2014.)
  2. Lau, J. Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju : završna verzija. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011
  3. Informacijska pismenost. // Časopis Edupoint 17/3, 9(2003), str.  5-38
  4. Prikaz Smjernica za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju : završna verzija / Jesús Lau. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, 2(2012),  str. 171-178
  5. Izgubljeni u novim obrazovnim okruženjima – pronađeni u informacijskom opismenjivanju. // Medijska istraživanja 1/18, 1(2012), str. 125-142
  6. Nacionalni okvirni kurikulum https://bit.ly/1uTcpnb (26.5.2014.)
  7. Informacijska pismenost i poticanje čitanja https://bit.ly/2HdCWwp (26.5.2014.)

Suzana Pracaić,

suzana.pracaic@skole.hr

pracaic.suzana@gmail.com

O.Š. „Ljudevit Gaj“ Krapina

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-