-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Školske knjižnice u teoriji


Timskom nastavom do poučavanja knjižničnoga odgoja i obrazovanja

U srednjoškolskoj praksi poučavanje knjižničnoga odgoja i obrazovanja nema dugu tradiciju. Dugi niz godina školski knjižničari bavili su se pribavljanjem i posudbom građe, dok su segmenti poput odgojno-obrazovnoga rada ili kulturne i javne djelatnosti bili zanemareni. Društvene promjene te ekonomski i tehnološki razvoj utjecali su na promjene u cjelokupnom obrazovnom sustavu, a time i na promjenu percepcije uloge knjižnice i knjižničara. Informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućila je veću dostupnost informacija na različitim medijima, što dovodi do potrebe razvijanja informacijske pismenosti kod učenika. Stoga knjižnica prestaje biti mjesto pohrane informacija i postaje mjesto učenja s knjižničarom kao glavnim moderatorom. Glavni ishod postaje poučavanje učenika za ciljano i kritičko korištenje informacija, odnosno do razvoja kompetencija potrebnih za cjeloživotno učenje.

Prijelomni trenutak označilo je implementiranje knjižničnoga odgoja i obrazovanja u Nastavni plan i program RH u osnovnim školama 2006. godine. Nasuprot tome za srednjoškolsku razinu još uvijek ne postoji kurikulum knjižničnoga odgoja i obrazovanja (KIOO) ili, prema drugoj inačici, kurikulum knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja (KIMOO). Školski knjižničari, pod savjetodavnim utjecajem Agencije za odgoj i obrazovanje, dobivaju usmene naputke o potrebi implementiranja sadržaja knjižničnog odgoja i obrazovanja u redovnu nastavu. S obzirom na to da ne postoji kurikulum niti potrebni priručnici, knjižničari samostalno planiraju, iniciraju, organiziraju i provode različite oblike poučavanja. Ključni segment postaje uspostavljanje suradnje knjižničara i predmetnih nastavnika i usklađivanje vrlo različitih osobnosti. Drugi i ne manje značajan segment je planiranje i provedba zbog knjižničarova rada u smjenama i nastavnikova rasporeda.

U Komercijalnoj i trgovačkoj školi Bjelovar knjižnični odgoj i obrazovanje provodi se redovito od školske godine 2010./2011. i to pod nazivom suradnički sat, suradnička nastava, a od 2015./2016. kao timska nastava. Termin pretpostavlja zajedničko planiranje i izvođenje nastavnoga sata, gdje predmetni nastavnik poučava stručne sadržaje u okviru određene teme, a knjižničar ostvaruje korelaciju sadržajima iz knjižničnog odgoja i obrazovanja. Neovisno o tome inicira li ih predmetni nastavnik ili knjižničar, teme se planiraju školskim kurikulumom i redovito se provode na nastavi Računovodstva,  Poznavanja robe, Informatike, Ekologije i održivog razvoja, a često i u suradnji s nastavnicima općeobrazovnih predmeta (Hrvatski jezik, Povijest). Ciljevi i ishodi ovakvih oblika poučavanja izravno su povezani s razvojem različitih vještina kod učenika, kritičkoga mišljenja, informacijske i medijske pismenosti, a naročito poticanjem čitanja i dolaska u knjižnicu.

Poučavanje knjižničnoga odgoja i obrazovanja ostvaruje se na nastavi  Računovodstva u prvom razredu zanimanja komercijalist i teme Povijest računovodstva: od glinenih pločica do računala. Budući da se povijest vođenja računovodstvenih bilježaka može povezivati s poviješću knjige i pisama, ova tema pruža mogućnost poučavanja povijesti knjige, konkretno materijala na kojima su oblikovane knjige kroz povijest. Radeći u skupinama učenici imaju zadatak proučiti osobitosti pojedinoga razdoblja, definirati materijale i pismo za bilježenje te stupanj složenosti računovodstvenoga sustava. Nakon izlaganja svih skupina oblikuje se vremenska lenta, a učenici donose zaključke o međusobnoj uvjetovanosti materijala za pisanje te složenosti računovodstvenoga sustava i stupnja ekonomskog i tehnološkog razvoja društva.

Zanimljivosti iz povijesti knjige također se poučavaju u drugim razredima zanimanja prodavač i trećim razredima zanimanja komercijalist na nastavi Poznavanja robe i nastavne cjeline Knjiga. Ovaj su sat potaknuli predmetni nastavnici, a održava se u knjižnici. U interaktivnom predavanju popraćenom prezentacijom ponavlja se gradivo o materijalima za pisanje putem brojnih slikovnih priloga i primjera te zanimljivosti o knjizi kroz povijest. Učenici imaju mogućnost uspoređivati, komentirati, preispitivati i kritički prosuđivati činjenice o knjizi i pismenosti kroz povijest, čitalačkim potrebama i navikama, ekonomskom i tehnološkom razvoju te njegovu utjecaju na širenje pismenosti i drugim aktualnim temama.

Brojne vještine mogu se razvijati kod učenika obuhvaćenih predmetom Informatika. Među njima su vještine korištenja različitih izvora informacija, tiskanih i mrežnih. Kad se tome dodaju i pametni telefoni, dobiva se mogućnost nešto zanimljivije nastave. U prvom razredu zanimanja komercijalist jedan sat Informatike učenici provode u knjižnici koristeći referentnu zbirku. Tijekom prakse uočeno je da učenici nemaju razvijene vještine korištenja tiskanih enciklopedija i rječnika jer su većinom orijentirani na mrežne izvore. Pritom nekritički koriste informacije s interneta, iz neprovjerenih ili nepouzdanih izvora. Stoga u prvom dijelu sata radeći u skupinama traže različite informatičke pojmove u Hrvatskoj enciklopediji, pojašnjava im se leksikografska jedinica (natuknica, odrednice, definicija) i orijentacija u knjizi. U drugom dijelu sata imaju „detektivski“ zadatak: proučiti naslovnice triju najstarijih hrvatskih rječnika i odgonetnuti naslov ili dio naslova, autora, mjesto i godinu izdanja (rimski brojevi). U zadnjem dijelu sata radeći na pametnim telefonima traže informacije o autorima tih rječnika u mrežnom izdanju Hrvatske odnosno Proleksis enciklopedije, na koje ih se upućuje kao na relevantne i pouzdane izvore na internetu.

Vrednovanje informacija na internetu vještina je kojom se poučava učenike drugih razreda zanimanja komercijalist. Ovaj sat izvodi se u učionici Informatike, gdje svaki učenik samostalno pretražuje internet rješavajući nastavni listić. Učenici imaju zadatke vezane uz određenu mrežnu stranicu koji im trebaju pomoći u zaključku što stranicu čini pouzdanom, koje kriterije treba zadovoljiti da bi bila pouzdana za korištenje.

Vještine pretraživanja knjižničnih kataloga na internetu predviđene su u trećem razredu zanimanja komercijalist u okviru cjeline posvećene bazama podataka. Kao konkretne baze podataka učenici pretražuju knjižnični katalog školske knjižnice, a potom Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Poučava ih se kako funkcionira katalog, što se i kako upisuje u tražilicu te kako što prije doći do željenih podataka koje će kasnije vrednovati, obrađivati, transformirati i stvarati nova znanja.

Postoje različiti oblici implementacije knjižničnoga odgoja i obrazovanja u srednjoj strukovnoj školi. U ovom radu naveden je i opisan dio nastavnih jedinica koje se u Komercijalnoj i trgovačkoj školi Bjelovar pod nazivom timska nastava organiziraju i provode u suradnji predmetnih nastavnika i knjižničara i planiraju školskim kurikulumom. Višegodišnja praksa održavanja ovakvih oblika nastavnih sati govori o uspješnoj suradnji knjižničara i nastavnika. Dodana vrijednost za učenike ogleda se u razvoju njihovih vještina kao preduvjetu cjeloživotnoga učenja te kreativnom i zanimljivom pristupu nastavi. Knjižničaru je glavni cilj potaknuti učenike da češće posjećuju knjižnicu i prate njene programe, stvaraju i oblikuju čitateljske navike i potrebe ili pak pamte knjižnicu kao mjesto gdje su se lijepo osjećali.

Tatjana Kreštan,

tatjana71@yahoo.com

Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-