-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Projekti školskih knjižnica


Školski vrt-Knjižnica za učenje na otvorenom

U godini u kojoj Europska unija u svrhu razumijevanja, slavljenja i zaštite  želi potaknuti svoje građane na istraživanje vlastitih kulturnih baština u školskoj knjižnici krećemo u  planiranje multifunkcionalnog školskog vrta u duhu moslavačke tradicijske, etno i hortikulturne baštine.  

Jedna od čovjekovih prvih kreativnih aktivnosti bilo je graditeljstvo. Od zaklona preko utočišta do doma prošla su stoljeća. Baštinici smo tisućljetne kulture gradnje koja je temeljena na izravnom prenošenju iskustava, na predaji i dužni smo taj plamen, svu zamrznutu kreativnost, strast i trud proteklih generacija sačuvati i prenijeti dalje. Moslavački čardak, jedan od najviših dosega hrvatskog tradicijskog graditeljstva dio je našeg lokalnog identiteta, naša povijest, baština i ljepota koja uvijek može biti inspiracija za novo stvaralaštvo. Sam ukrasni vrt u današnjem smislu u Moslavini je u svom začetku bio samo mali prostor, cvjetnjak između ograde i uličnog zabata. Onaj drugi vrt koji je hranio obitelj nalazio se iza kuće i bio je visoko utilitaran, pun korisnih biljaka s malo ukrasnih elemenata. Taj vrt nije se puno razlikovao od  prirodnih staništa koja su ga okruživala. Seljak je iz prirode učio pa je svoj vrt oblikovao prema lokalnom reljefu i klimatskim prilikama te ga nasađivao   autohtonim otpornim  biljnim vrstama  prilagođenim tlu i podneblju. Mješovitim kulturama po uzoru na prirodu je suzbijao štetnike, a zastiranjem, kompostiranjem i prirodnim gnojivima obogaćivao svoje vrtno tlo. Ta su saznanja vitalna i danas i u budućnosti jer su sastavni element svakog održivog, biološkog i ekološkog obrađivanja tla.

Kako unutar škole postoji ograđena zelena površina koja nema određenu namjenu znanja o moslavačkom graditeljstvu, ekološke mudrosti naših baka i djedova uz modernu tehnologiju i materijale želimo spojiti te utkati u jedan multifunkcionalan vrtni prostor.

Iz jednostavnih, prirodnih i praktičnih elemenata želimo stvoriti mješavinu cvijeća, voća, povrća i začinskog bilja. Kao i stare vrtove naših baka ukrašavat će ga jednostavne, izdržljive i korisne biljne vrste. Ukrasni sljez, srdašce, uresnice, ljiljani, lijepe kate, zvjezdani, božuri koji su ukrašavali stare moslavačke okućnice, rast će i u  našem modernom, gradskom, ekologijom nadahnutom školskom vrtu.

Moslavina je  poznati vinogradarski kraj u kojem je uzgoj vinove loze započeo još u rimsko doba. Uz vinovu lozu biljni simboli Moslavine su i dunja (voćka po kojem je sjedište Moslavine, grad Kutina dobio ime) te hrast lužnjak, visokokvalitetni građevinski materijal koji može preživjeti stoljeća (neki moslavački čardaci stariji su i od 200 godina). Tako će dunja i vinova loza dobiti počasno mjesto u našem vrtu, a hrastovina koja je i inače najčešći materijal za konstrukcije i namještaj u seoskim vrtovima, bit će i konstruktivna osnova za građevne elemente našeg vrta kao što su pergole, plotovi, klupice i sl.

Iako će osnovu vrta činiti tradicijske biljne vrste starih moslavačkih vrtova u njega bi  uključili  i  tradicionalne vrste ostalih dijelova Hrvatske te udomaćene kultivirane vrste drugih podneblja koje uspješno rastu u našim krajevima. Zbog samog položaja terena, cjelodnevne osunčanosti, odlučili smo stvoriti i mediteransku gredicu te gredicu za privlačenje kukaca i ptica, formalnu gredicu za rez i suhe aranžmane, vrt lončanica te gredicu sukulenata sve uklopljeno u tradiciju i izgled naših prirodnih prostora.

Za svoje otporne i ne toliko zahtjevne biljne vrste brinut ćemo se na ekološki način, uz minimalnu potrošnju vode, zaštitnih sredstava i gnojiva. Nametnika i biljnih bolesti rješavat ćemo se biljnim ekološkim preparatima i pravilnim rasporedom biljaka.

Kao partneri u ovom projektu nastavnici, učenici i knjižničarka proći će sve faze stvaranja jednog multifunkcionalnog vrtnog prostora. Započeli smo zajedničkom izradom nacrta koji sadrži temeljne elemente prostora: staze, gredice, pozornicu, pergolu, tradicijske stalke za cvijeće, klupice.

Iako želimo što prije doći do konačno oblikovanog vrta to nam nije jedini cilj, već i samo oblikovanje, od planiranja do realizacije smatramo vrlo važnim i poučnim, kako za učenike tako i za nastavno osoblje.

Školski vrt je malo drugačija knjižnica u kojoj ćemo se ekološki opismenjavati, upoznavati lokalno prirodno-geografsko podneblje, upoznavati uvjete rasta, prehrambene vrijednosti i ljekovitosti pojedinih biljnih vrsta, razvijati interes za estetsko oblikovanje prostora, oživljavati etnološku i hortikulturnu baštinu i na kraju ali i jednako važno opuštati se i uživati u prirodi.

Stvaranje vrta je kontakt sa zelenilom, interakcija s prirodom, iskustveno poučavanje i odgajanje za odgovornost i suživot.

Jer riječima jednog od pripadnika naroda čija je baština neiscrpan izvor ekoloških mudrosti,

Luthera Medvjeda koji stoji iz plemena Oglala Siouxa:

„Stari Lakota čovjek bio je mudar. Znao je da ljudsko srce daleko od prirode postaje kamen. Znao je da nedostatak poštovanja za rastuće, žive stvari ubrzo dovodi i do nepoštivanja ljudi također.“

Tlocrt vrta

3D projekcija budućeg školskog vrta

Gordana Rešicki Degoricija

gordana.tsk@gmail.com

Tehnička škola Kutina

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-