-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 76, siječanj 2018. :: Tema broja: „Nabava knjižnične građe: interakcija između mogućnosti knjižnica i potreba korisnika“


Međuknjižnična posudba

Niti jedna knjižnica, bez obzira na svoju veličinu i sredstva koja ima na raspolaganju za nabavu građe, ne može udovoljiti svim potrebama svojih korisnika, stoga su knjižnice uspostavile suradnju vezanu uz razmjenu građe, te korisnicima nude uslugu međuknjižnične posudbe. Prve indikacije o suradnji između knjižnica sežu još u 13. stoljeće i pojavu prvih skupnih kataloga, gdje je uz opis građe navedeno i koja knjižnica posjeduje građu. U 18. stoljeću sveučilišne knjižnice Lund, Abo, i Greifswald potpisuju sporazum o razmjeni građe, dok knjižnice sveučilišta Wolfenbuttel i Gbttingen koordiniraju nabavu grđe. Tijekom francuske revolucije nastala je i prva depozitarna knjižnica.

U Velikoj Britaniji, u mjestu Boston Spa 1961. godine osnovana je depozitarna knjižnica National Lending Library for Science and Technology (NLL) koja se 1973.godine spaja s National Central Library u British Library Lending Division (BLLD), danas British Library Document Supply Service (BLDSS) čija je zadaća posudba i dostava građe knjižnicama diljem svijeta uz naplatu usluge. Ulaskom fotokopirnog stroja u knjižnice mijenja se i međuknjižnična posudba, pa se umjesto same građe dostavljaju fotokopije radova. Devedesetih godina usluga je suočena s brojnim promjenama pojavom online kataloga i online servisa za međuknjižničnu posudbu, sve većeg broja e-izvora, komunikacija se odvija putem elektroničke pošte, a umjesto fotokopija koriste se e-dokumenti, uglavnom skenirani kako se ne bi narušila autorska prava. Umjesto dosadašnjeg termina međuknjižnična posudba sve više se koristi termin „Dostava dokumenata i zajedničko korištenje izvora“ (Document Delivery and Resource Sharing).

Do 1991. godine za Hrvatsku međuknjižničnu posudbu koordinira Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu, koja je posrednik između hrvatskih knjižnica i knjižnica iz drugih republika bivše države i/ili inozemstva. Devedesetih godina većina hrvatskih knjižnica su u procesu automatizacije poslovanja, pojavljuju se prvi online katalozi, te dolazi do decentralizacije poslovanja i ove usluge. Za automatizaciju poslovanja koristila su se i koriste se različita programska rješenja, ne postoji jedinstveni nacionalni katalog ili pretraživač kataloga što donekle otežava lociranje građe.

Većina hrvatskih knjižnica nabavlja građu putem međuknjižnične posudbe samo za svoje korisnike, djelatnike određene institucije ukoliko je knjižnica u sastavu, dok se drugim knjižnicama omogućuje posudba knjiga i kopiranje/skeniranje članaka iz fondova Knjižnice dobavljača. Građa iz inozemstva za sve vrste knjižnica dobavlja se najčešće posredovanjem NSK te ostalih sveučilišnih knjižnica.

Između velikog broja hrvatskih knjižnica postoji neformalni dogovor o besplatnoj međuknjižničnoj posudbi ili naplati samo manipulativnih troškova na osnovu reciprociteta, dok manji broj knjižnica uslugu naplaćuje (HAZU i dr.). Ukoliko građa nije dostupna u Hrvatskoj naručuje se iz inozemstva pri čemu su najpoznatiji i najkorišteniji servisi Subito, British Library Document Supply Centre  (BLDSC), COBISS i Servizio Bibliotecario Nazionale (SBN). Inozemne knjižnice naplaćuju uslugu dostavljanjem računa (pojedinačno ili mjesečno), ili plaćanjem unaprijed (depozit). Kako bi olakšala knjižničarima nabavu i plaćanje građe knjižničarska krovna organizacija IFLA je 1995. godine uvela je vouchere za potrebe međuknjižnične posudbe. Postoje zeleni i crveni voucheri koji odgovaraju vrijednosti od 8 i 4 EUR-a, korištenje im je neograničeno te na taj način knjižnice ne moraju voditi računa o tečajnoj listi, pretvorbi valuta, a izbjegnuto je i plaćanje bankovnih provizija. I neki drugi sustavi koji nisu našli primjenu u Hrvatskoj nude mogućnost plaćanja poput OCLC IFM (Interlibrary Loan Fee Management) koji naplaćuje na osnovu mjesečnih obračuna.

Prateći automatizaciju knjižničnog poslovanja javljaju se globalni, kao i nacionalni servisi za automatizaciju međuknjižnične posudbe: ILLAid, RapidILL, Relais, CLIO System, Kits, Academica, Tipasa, Worldshare. Worldshare povezuje tisuće knjižnica diljem svijeta okupljenih unutar OCLC sustava, Tipasa je sustav u oblaku (cloud based) koji omogućuje interoperabilnost između različitih sustava, a neki poput Relaisa su pogodni za konzorcije. Osim zasebnih programa za međuknjižničnu posudbu javljaju se i platforme za dijeljenje resursa (resource sharing platforms) koje u sebi objedinjuju knjižnične kataloge i uslugu međuknjižnične posudbe (VPN The Virtual Polytechnic Library; CALIS -China Academic Library & Information System; NEOS -Canadian cooperative library consortium i druge.)

Za vođenje statistike i obradu podataka brojne knjižnice koriste Word, Excell, Access. Knjižnica Instituta Ruđer Bošković IRB prva je u Hrvatskoj 2003. godine automatizirala međuknjižničnu posudbu uvođenjem sustava SEND (Sustav Elektroničke Nabave Dokumenata). Prva verzija programa bila je namijenjena samo djelatnicima Instituta koji su putem sustava naručivali građu koje nije bilo u fondu Knjižnice IRB-a, dok su druge hrvatske knjižnice putem sustava mogle naručivati samo građu od Knjižnice IRB-a, no nisu ga mogli koristiti za vlastite potrebe. To je izmijenjeno u drugoj inačici programa SEND koja omogućava registriranim knjižnicama da koriste sustav i za svoje potrebe. Prema dostupnim podacima danas 19 knjižnica program koristi SEND za svoje potrebe. Istovremeno kad i SEND 2.0, 2014. godine program MKP osmislili su tada student Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i knjižničarka iz Gradske knjižnice i čitaonice Pula. Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu bilježila je međuknjižničnu posudbu putem integriranog knjižničnog sustava Koha u kombinaciji sa programom Request Tracker. Osim ovih Knjižnica Pravnog fakulteta koristi program filesender, Knjižnica Filozofskog fakulteta u Osijeku program SPSS, a Biblioteka Instituta za turizam koristi program Lteko. Zapravo većina današnjih integriranih knjižničnih sustava uključuje i modul međuknjižnične posudbe, što skraćuje vrijeme od slanja zahtjeva do njegovog rješavanja, olakšava praćenje posudbe, te unaprjeđuje uslugu međuknjižnične posudbe.

Gotovo sve hrvatske knjižnice nude uslugu međuknjižnične posudbe i dostave dokumenata, a zamjetan je i povećan broj zahtjeva, te broj posredovane građe što je u korelaciji s podacima inozemnih knjižnica iz 2015. godine o povećanju porasta zahtjeva za međuknjižničnom posudbom, osobito za posudbom građe. Najčešći načini plaćanja usluge su putem OCLC IFM sustava i IFLA voucherima, a kao poteškoće istaknuta je nabava stare i rijetke građe, disertacija, e-knjiga. Pitanje autorskih prava u licenčnim ugovorima su i dalje problem za uspješniju i kvalitetniju međuknjižničnu posudbu i dostavu dokumenata. Unatoč velikom broju tiskane građe i sve većem broju e-građe koja je knjižnicama na raspolaganju podaci o posudbi građe među knjižnicama pokazuju da je ova usluga još uvijek značajna.

Sofija Konjević

sofija@irb.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-