-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 76, siječanj 2018. :: Tema broja: „Nabava knjižnične građe: interakcija između mogućnosti knjižnica i potreba korisnika“


Nabava elektroničkih izvora informacija

Stalan porast broja i cijena elektroničkih izvora znanstvenih informacija te prateći porast informacijskih potreba korisnika, primorali su knjižnice na pronalaženje novih odgovarajućih rješenja. Internet i nove informacijske tehnologije ne samo da mijenjaju načine znanstvene komunikacije i usvajanja znanja (pre-print arhivi znanstvenih radova, učenje na daljinu, besplatan pristup izvorima na mreži/open access – OA), nego se mijenja i način nabave (licenčni konzorciji), te način izgradnje zbirki.  Jedno od mogućih rješenja i pokušaja rješavanja tog stanja jest udruživanje knjižnica u konzorcije.

U hrvatskom znanstvenom i sveučilišnom knjižničnom sustavu jedino iskustvo koordinacije stečeno je na planu nabave stranih znanstvenih časopisa koje se financiralo iz državnog proračuna. S koordinacijom nabave stranih znanstvenih časopisa započelo se 1982. godine u tri faze koordinacije. Značajka sve tri faze jest racionalno korištenje sredstava za nabavu inozemnih časopisa i baza podataka izbjegavanjem pretplate istih naslova na pojedinim sveučilištima te poštivanje kontinuiteta pretplate naslova pojedine ustanove. Za odabir naslova bilo je zaduženo Povjerenstvo za nabavu pri tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije čija je zadaća bila povećanje broja novih naslova, ali smanjenje broja tiskanih primjeraka istog naslova časopisa. Postojale su tzv. “ključne knjižnice” po znanstvenim područjima koje su bile nositelji koordinacijskog popisa naslova, te odgovorne za usklađivanje naslova i broja primjeraka u pojedinim knjižnicama. Osnutkom Centra za online baze podataka pokrenuta je nabava elektroničkih inačica znanstvenih časopisa izravno od izdavača. Prva nabavljena baza podataka bila je Current Contents, a prvi ugovori za pretplatu e-časopisa potpisani su s nakladnicima Elsevier, Wiley, Springer i Kluwer. Poseban je bio ugovor s američkim agregatorom EBSCO-m (predstavništvo za Hrvatsku) za nabavu časopisa 26 izdavača.

Poticaj za osnivanjem minikonzorcija za slabije zastupljena znanstvena područja potekla je iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je organizirala konzorcijski pristup bazama podataka u dogovoru s ostalim sveučilišnim i fakultetskim knjižnicama. Tako su pretplaćene baze podataka Emerald MCB s cjelovitim tekstovima članaka, Proquestova bibliografska baza podataka ABI/Inform Global za područje ekonomije i upravljanja, te zbirka časopisa SAGE Full text Collection.

Sporazumom o suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Ministarstva znanosti i obrazovanja sklopljenim u travnju 2015. godine poslovi nabave e-izvora preneseni su na Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu. Sporazumom se utvrđuje suradnja između NSK i MZO pri nabavi i osiguranju dostupnosti i korištenja elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija u okviru zajedničkih interesa potpisnica Sporazuma i u okviru interesa javnih znanstvenih organizacija upisanih u Upisnik znanstvenih organizacija pri MZO. Tako je NSK u studenom 2016. godine potpisala ugovor za  projekt „Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija - e-izvori” iz Europskog socijalnog fonda s kojim se osiguralo financiranje nabave e-izvora u petogodišnjem razdoblju od 2016. do 2020. godine. Za nabavu e-izvora važne su prve dvije aktivnosti na Projektu. U aktivnosti Analiza korištenosti i izradba potreba e-izvora znanstvenih i stručnih informacija Savjetodavno povjerenstvo donosi prioritetnu listu nabave e-izvora. Prema toj listi Pregovarački tim nastoji osigurati najpovoljnije cijene i uvjete korištenja baza podataka. Sastav pregovaračkoga tima dostupan je na mrežnoj stranici projekta e-Izvori.

Pregovarački tim održava sastanke s izdavačima kako bi se utvrdile cijene za sljedeću godinu. Pregovara se o zbirkama e-izvora kod pojedinih izdavača, uvjetima pristupa, te ustanovama uključenima u licencu. Za svaki novi izvor se osigurao probni pristup kojim smo željeli utvrditi stvaran interes krajnjih korisnika. Rad Pregovaračkog tima karakterizira otvorenost, dostupnost za pregovore s izdavačima, proizvođačima baza podataka, katkada s distributerima, dosljednost u opisu konzorcija i sustava. Nadasve se pazi na racionalno korištenje sredstava. Primjerice objedinjenom pretplatom na JSTOR se izbjeglo multipliciranje nabave određenih JSTORovih zbirki čije se stanje zateklo u analizi pretplate individualnih ustanova u 2015. godini.

Svi pretplaćeni izvori dostupni su na Portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu. Svi dostupni izvori su detaljno opisani te su navedeni uvjeti korištenja i trajanje licence. U 2017. godini nabavljeni su sljedeći izvori:

  • 3 citatne baze podataka: Web of Science, Journal of Highly Cited Data i Scopus
  • 13 baza podataka s cjelovitim tekstom: Academic Search Complete, AHFS Consumer Medication Information, Business Source Complete, Evidence-Based Medicine Reviews, CINAHL with Full Text, EconLit with Full Text, Health Source – Consumer Edition, Health Source: Nursing/Academic Edition, JSTOR, MasterFILE Premier, Newspaper Source, PsycARTICLES i SocINDEX with Full Text
  • 8 bibliografskih baza podataka: CAB Abstracts, Food Science and Technology Abstracts (FSTA), GeoRef, GreenFile, Inspec, Library, Information Science & Technology Abstracts (LISTA), MathSciNet i PsycINFO
  • 3 zbirke elektroničkih časopisa (Springer Journals, Nature.com complete, IOP science extra

Početna stranica Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu

Osim citatnih, bibliografskih, baza podataka s cjelovitim tekstom i zbirki elektroničkih časopisa, u 2016. godini pretplaćen je i EBSCO Discovery Service (EDS). EDS je sučelje za objedinjeno pretraživanje svih pretplaćenih e-izvora koji su dostupni na pojedinim sveučilištima i ustanovama, kao i drugih mrežnih izvora u otvorenom pristupu. Pretraživanje je ovim putem znatno brže i jednostavnije budući da se korištenjem samo jednog polja dobivaju relevantni rezultati dostupni u raznim izvorima na mreži i bazama podataka.

Tražilica EDS-a dostupan na početnoj stranici Portala e-izvora

Objedinjeno pretraživanje, EDS, mogu koristiti svi pripadnici pojedine sveučilišne zajednice i ustanove: studenti, nastavnici i zaposlenici. Korištenje je omogućeno direktno s računala u ustanovama, te logiranjem AAI@EduHr identitetom za pretraživanje izvan sustava.

Putem Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, moguće je u padajućem izborniku odabrati jedno od 8 sveučilišta (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Puli, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Zadru, Sveučilište Sjever) ili Institut Ruđer Bošković.

Na svakom od navedenih korisničkih računa je, osim bazama podataka u sklopu nacionalne licence, omogućen pristup i bazama podataka koje pretplaćuje samo pojedino sveučilište, odnosno Institut.

Alisa Martek

 amartek@nsk.hr

Sonja Borake

sborak@nsk.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-