-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 76, siječanj 2018. :: Tema broja: „Nabava knjižnične građe: interakcija između mogućnosti knjižnica i potreba korisnika“


Nabava knjižnične građe u školskoj knjižnici

Školska knjižnica koja je u svom radu prije svega okrenuta odgojno-obrazovnom radu s učenicima, obavlja i ostale knjižničarske poslove između ostalog i nezaobilaznu nabavu knjižnične građe. U drugim vrstama knjižnica postoje posebni odjeli koji se bave isključivo nabavom knjižnične građe. U školskim knjižnicama nabavu radi školski knjižničar. Nabava u školskoj knjižnici ima određena pravila, odnosno pravila u kojem omjeru nabavljamo određenu vrstu knjižnične građe. Prema navedenom najviše knjižnične građe treba biti iz područja učeničke lektire, potom knjižnična građa koja je potrebna učiteljima, stručnim suradnicima u školi.

Knjižničnim fondom podrazumijeva se sva građa koju knjižnica posjeduje i daje na korištenje.

Zbog svoje promjenjivosti, posebice pojavom novih medija, knjižnični fond se izgradnjom stalno nadopunjuje.

Nabava knjižnične građe jedna je od osnovnih zadaća svake knjižnice. Pravilan odabir knjižnične građe i stvaranje zbirki preduvjet su za uspješno poslovanje knjižnice i zadovoljstvo njezinih korisnika. Budući da su školske knjižnice dio informacijske pismenosti, trebaju osigurati knjižničnu građu na svim medijima kako bi zadovoljile obrazovne i informacijske potrebe svojih korisnika (učenika, učitelja, stručnih suradnika, roditelja) jer na taj način doprinosi razvoju svih vrsta pismenosti. Kako bi školski knjižničar ostvario navedene ciljeve potreban je stalni razvoj lektirnih i nelektirnih naslova ali i naslova koji su potrebni za unaprjeđenje odgojno-obrazovnog procesa učiteljima, stručnim suradnicima. Nabava se vrši prema Standardima, i to postupkom kupnje, darom (donacijama) i zamjenom. Pri odabiru knjižnične građe treba se pridržavati kriterija:
- kriterij kvalitete (sadržajno primjereno)

- kriterij potražnje (kojim se zadovoljava potreba i zahtjevi korisnika).

Kupnja kao jedan od oblika nabave najpovoljniji je jer omogućava sustavnost i dosljednost u pribavljanju knjižnične građe. Različite vrste nabave pokazuju nam kako je izgradnja knjižničnog fonda jedan od važnijih poslova svake knjižnice. Kako bismo u školskoj knjižnici pravilno odradili nabavu trebamo prethodno istražiti korisničke potrebe. U školskoj knjižnici, kako sam već navela, najvažniji korisnici su učenici, pa stoga i lektira. Knjižničar je u stalnom dogovoru s učiteljima i predmetnim nastavnicima kako bi utvrdio potrebe za određenim lektirnim naslovima. Slijedi razgovor s ravnateljem i računovođom kako bi se vidjelo postoje li financijske mogućnosti za nabavu tražene knjižnične građe. Ukoliko je odgovor potvrdan, slijedi pregledavanje ponuda različitih nakladnika i odabir najbolje ponude koja zadovoljava kvalitetu knjižnične građe. Svakako treba naglasiti kako u odabiru knjižnične građe knjižničari ne smiju postati cenzori. Kada tražena knjižnična građa stigne u knjižnicu, uspoređuje se s popisom koji je u narudžbenici, gdje se označava da je određena knjižnična građa stigla. Nakon provjere potpisuje se primitak knjižnične građe. Potom slijedi pregledavanje pristigle knjižnične građe te se ustanovljava njezina ispravnost. Ukoliko je sve uredu, ovaj dio posla je završen i knjižnična građa spremna je za inventarizaciju, klasifikaciju i katalogizaciju. Tijekom postupka nabave školski knjižničari trebaju biti i menadžeri, znati pronaći način kako bi nabava uspjela i zadovoljila potrebe svojih korisnika. Najčešći problem svih školskih knjižničara su nedostatna financijska sredstva, stoga školski knjižničari trebaju pronalaziti i druge mogućnosti u svojoj nabavnoj politici.

Vrednovanje knjižničnog fonda važna je povratna informacija knjižničaru kako bi poboljšao nabavu, a može i poslužiti kao pokazatelj za nabavu nove knjižnične građe, te može biti pokazatelj uspješnosti nabavne politike knjižnice.

Jelena Cvrković

jcvrkovic@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-