-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 76, siječanj 2018. :: Iz rada HKD-a


Školska knjižnica: pogled unazad – korak unaprijed
8. okrugli stol Sekcije za školske knjižnice i dviju komisija HKD-a

U organizaciji Sekcije za školske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva te suorganizaciji Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja i Matične službe Virovitičko-podravske županije i Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica 5. listopada 2017. godine održan je 8. okrugli stol za školske knjižnice na temu Školska knjižnica: pogled unazad – korak unaprijed.

Pozdravne govore prisutnima uputili su ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica, Višnja Romaj, matičarka Matične službe Virovitičko-podravske županije, Silvija Perić, zamjenik gradonačelnika Grada Virovitice Damir Marenić, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer i viša stručna savjetnica za školske knjižnice Mira Zovko.

Nakon uvodnih riječi moderatorice prvoga dijela skupa Ane Saulačić, prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić govorila je o doprinosu školskih knjižničara provedbi Strategije hrvatskog knjižničarstva, istaknuvši kako su najvažniji ciljevi unaprjeđenje slobodnog pristupa informacijskim izvorima i korištenja knjižnični digitalnih izvora te nove usluge kao potpora cjeloživotnom učenju, sustavno mjerenje i analiza ishoda učenja. Savjetnica za školske knjižnice pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Frida Bišćan i savjetnica za školske knjižnice MZO-a, Mira Zovko govorile su o sustavu obrazovanja kojemu je cilj osposobiti učenike za cjeloživotno učenje i rad u čemu veliku ulogu ima MZO, a kroz kvalitetan i dostupan sustav cjeloživotnog obrazovanja. Robert Posavec i Draženka Stančić predstavili su rezultate svojevrsne SWOT analize unutar struke školskih knjižničara koja je pokazala na koji način školski knjižničari vide svoje probleme, probleme svoje struke i na koji način bi ih riješili. Mr. sc. Zorka Renić i Danica Pelko predstavile su teme i izlagače dosadašnjih Okruglih stolova, od početka 2009. godine do danas. Prenijele su svoja vlastita iskustva u organizaciji skupova, probleme na koje su nailazile, zaključke i predavače koji su na skupovima gostovali, ali i konkretne uspjehe koji su ostvareni zahvaljujući Okruglim stolovima Sekcije za školske knjižnice HKD-a.

Danica Pelko moderirala je drugi dio skupa. Đurđica Krčmar Zalar svojim je izlaganjem prisutne upoznala s radom Franje Fanceva, filologa, književnog povjesničara te ravnatelja Sveučilišne knjižnice. Ljiljana Vugrinec u svom je izlaganju prikazala dvadesetogodišnju suradnju Matične službe Koprivničko-križevačke županije i školskih knjižnica iste županije kroz povratak u prošlost, na sami početak te suradnje i usporedila s trenutnim stanjem koje je prikazala na temelju statističkih podataka o stanju knjižnica. Ilija Pejić govorio je o oblicima sufinanciranja nabave u školskim knjižnicama Bjelovarsko-bilogorske županije te pokazao modele nabave u školskim knjižicama grada Bjelovara te Bjelovarsko-bilogorske županije. O školskom projektu „Čitajmo zajedno – čitajmo naglas: zaboravljene knjige“ govorio je Denis Vincek. Predstavivši projekt, njegov razvojni put od školskog do nacionalnog projekta te probleme na koje je nailazio, istaknuo je najveći razlog uspješnosti projekta – kolegijalnost i veliki entuzijazam kolega knjižničara, a zbog 1023 učenika i 44 škole koje su u projektu sudjelovale. Dejana Bedeković u svojem je izlaganju ponudila i odgovore na pitanja gdje je točno mjesto školskoga knjižničara u odnosu na nastavu, suradnje nastavnika i knjižničara te pitanje važnosti odgojno-obrazovne djelatnosti knjižničara u informacijskom opismenjavanju učenika za cjeloživotno učenje. Iznoseći prednosti i mane digitalnih knjiga i medija na kojima se čita te obje strane vezane uz tradicionalne knjige, Mira Matan prisutne je upoznala s razvojem i novim mogućnostima čitanja.

Završni dio skupa moderirala je mr. sc. Alka Stropnik, a stručni je skup završio raspravom i zaključcima koje prenosimo u skraćenom obliku:

  • pozivaju se svi školski knjižničari da se aktivno uključe u javnu raspravu pri donošenju zakonskih i podzakonskih akata
  • potrebno je dostatno i sustavno financiranje Ministarstva znanosti i obrazovanja te sufinanciranje osnivača za nabavu građe u školskim knjižnicama do ispunjenja Standarda za školske knjižnice, čime bi se osiguralo jednako pravo na obrazovanje i na pristup informacijama svakom učeniku. Model financiranja i sufinanciranja predložit će organizatori okruglog stola, a temeljit će se na broju učenika koji pohađaju školu. Dopis s modelom, uz podršku Zavoda za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice, uputit će se Ministarstvu znanosti i obrazovanja te osnivačima škola
  • predlaže se od sljedećeg okruglog stola započeti s izdavanjem zbornika u digitalnom obliku
  • potrebno je jače djelovati u poboljšanju percepcije javnosti, vidljivosti struke te školskog knjižničara kao stručnog suradnika i neizostavnog čimbenika u odgojno-obrazovnom procesu. To je moguće postići edukacijom školskih knjižničara o pozitivnoj komunikaciji s užom javnošću (ravnateljima, kolegama i učenicima), kao i ciljanim zagovaranjem pri stručnoj javnosti (MK, MZO, AZOO i dr.)
  • potrebno je bolje usustaviti KIO program u Nastavni plan i program u smislu važnosti suradnje knjižničara i učitelja pri obradi područja iz informacijske i čitalačke pismenosti.

Josip Strija

 josip.strija@knjiznicari.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-