-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 75, listopad 2017. :: Tema broja: "Suvremena knjižnica kao prostor društvenog života zajednice"


Suvremena knjižnica – mjesto za učenje, mjesto za druženje

Knjižnica je mjesno informacijsko središte koje daje slobodan pristup cjelokupnom znanju osiguravajući građu na svim medijima s ciljem ispunjenja obrazovnih i informacijskih potreba građana svoga grada i šire zajednice. Ona predstavlja mjesto cjeloživotnog učenja, mjesto razvoja svih vrsta pismenosti, kulturno središte i mjesto susretanja građana lokalne zajednice. Time se značajno poboljšava kvaliteta života pojedinaca, ali i društva u cijelosti. Imajući sve to na umu ne možemo pobjeći od činjenice da je za knjižnice, ali i knjižničarstvo nastupilo novo doba; i to prvenstveno razvojem i upotrebom novih tehnologija. Korisnicima su informacije dostupne putem Interneta zbog čega više nije nužno da posjećuju svoje lokalne knjižnice. Pa kako onda zaustaviti trend otuđivanja, kako knjižnice približiti javnosti kao mjesto drugog dnevnog boravka, mjesto gdje se obogaćuje društveni život i poboljšava kvaliteta života? Nažalost, velika prepreka tome su neadekvatni prostori u koje su knjižnice smještene, a većina njih ima problema s nedostatkom prostora.

Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” najveća je i najstarija ustanova u kulturi u Gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji te prva u Hrvatskoj namjenski građena za potrebe knjižnice. Bila je i nastavlja biti središte kulturnih zbivanja u gradu te mjesto koje promiče kulturu, povijest i pismenost već gotovo 180 godina. Godine 2007. svečano je i prigodno, početkom  Mjeseca hrvatske knjige, otvoren prošireni dio od dvije tisuće kvadrata, tako da knjižnica sada ukupno broji tri tisuće i šest stotina kvadrata. Proces osmišljavanja aktivnosti koje obogaćuju društveni život zajednice takav prostor uvelike čini lakšim, a svojim programima trudimo se obuhvatiti što širu zajednicu.

Sredstvima Ministarstva kulture i vlastitim ulaganjima Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” nabavila je računalnu opremu i programe za slijepe i slabovidne korisnike čime se osigurava bolja i ravnopravnija uključenost slijepih i slabovidnih osoba u djelatnosti Knjižnice, njene usluge i zbirke. Karlovačka knjižnica još je 2003. godine, prva u Hrvatskoj, nabavila računalo s govornom jedinicom “Jaws” za Knjižnicu za mlade koji i slijepim osobama omogućava pretraživanje izvora informacija na internetu. Povodom svjetskog dana Brailleovog pisma, 4. siječnja 2012. godine, Knjižnica  je na Odjelu audiovizualne građe otvorila kutak za slijepe i slabovidne osobe koji je opremljen  računalnom opremom i elektroničkim pomagalima. U ožujku 2015. godine u suradnji s Hrvatskim čitateljskim društvom i uz pomoć Hrvatskog saveza slijepih, osnovan je čitateljski klub za slijepe i slabovidne osobe “Bijela sova”. Članovi kluba izuzetno su zadovoljni samim prostorom knjižnice te stručnom pomoći koju nude educirani knjižničari kao i zavidnom zbirkom zvučnih knjiga koje knjižnica posjeduje u svom fondu.

Od 2009. godine svim bebama rođenim u karlovačkom rodilištu Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” i partner Grad Karlovac poklanjaju člansku iskaznicu i besplatno članstvo godinu dana. Roditelji dobivaju edukativni letak o važnosti čitanja bebama te informacije o druženjima obitelji s malom djecom. Organiziramo program za bebe i djecu do 3 godine starosti uz prisutnost roditelja pod nazivom “Bebe u knjižnici”. Uz vođenje knjižničara druženja se odvijaju u prostoru Odjela za djecu predškolskog uzrasta svake subote u mjesecu. Na druženjima bebe i djeca rane dobi mogu se slobodno kretati, birati igračke, listati slikovnice uz pomoć roditelja, crtati, sudjelovati u prigodnim programima u skladu s njihovim mogućnostima. Za čitanje postoje slikovnice za najmlađe od tvrdih listova izrađenih od čvrstih materijala, slikovnice-igračke, slikovnice od pliša i mekanih materijala i druge. Roditeljima ova druženja koriste za razmjenu iskustva i rješavanje nedoumica vezane uz odgoj vlastitog djeteta.

Na Dan hrvatske knjige, 22. 4. 2016., kad se prigodno i iznimno obilježavala i Noć knjige, osnovan je Čitateljski klub Cheeta(j)! Korisnici knjižnice pokazali su interes za tu vrstu aktivnosti tako da klub nakon samo nekoliko sastanka trenutačno broji desetak članova koji se sastaju jednom mjesečno popodne u čitaonici Informativno-posudbenog odjela Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" Karlovac. Druženje i rasprava su ležerni, zabavni, opušteni i glasni, a knjige su dosad birane tako da se između naslova koje je predložio moderator, odabere ona koja je članovima najzanimljivija ili članovi sami predlažu što bi mogli čitati za sljedeći put. Cilj kluba nije samo rasprava o pročitanim knjigama i poticanje čitanja već druženje, stvaranje opuštene atmosfere i razbijanje stereotipa o prostoru knjižnice u kojem mora vladati tišina, otkrivanje novih žanrova koje članovi obično ne čitaju te proširivanje okvira razmišljanja.

Godine 2015. na Informativno-posudbenom odjelu naše knjižnice, otvorena je Zelena knjižnica energetske efikasnosti (ZeeK). Zelena knjižnica je mjesto, odnosno, polica koja na jednom mjestu obuhvaća trenutno sve stručne publikacije i brošure objavljene u sklopu provedbe EE projekta (UNDP) te u manjoj mjeri one razvijene od strane Fonda, a čini ih dostupnima u fizičkom obliku, svim zainteresiranima za povećanje energetske efikasnosti kroz primjenu energetski efikasnih mjera kao i obnovljivih izvora energije. Tim povodom osmislili smo ciklus predavanja "Pričamo zeleno" koja se odvijaju na zelenom krovu naše knjižnice. Na taj način korisnici, ali i svi zainteresirani upoznaju prostor knjižnice van uobičajenih odjela.

Navedenim, ali i brojnim drugim aktivnostima i projektima, Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ svojim korisnicima nastoji omogućiti kvalitetno provođenje slobodnog vremena te istodobno pružiti priliku da nauče nešto novo uz druženje. Kao primjer valja istaknuti ciklus kreativnih radionica "Za odrasle koji još (uvijek) nisu odrasli" gdje su zainteresirani mogli naučiti kako se izrađuju snovolovke ili, primjerice, kako izraditi japanski uvez knjiga.

Društveni život zajednice uvelike ovisi o djelatnicima u kulturi, iskorištavanju ljudskih potencijala kao i praćenju trendova, a knjižnice u svojem radu s korisnicima u tome ne smiju zaostajati.

Lidija Šajatović
lidija@gkka.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-