-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 75, listopad 2017. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Koliko smo pismeni/nepismeni – digitalna pismenost našeg doba
Stručni skup povodom Međunarodnog dana pismenosti

Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna još od 1967. godine kada ga je utemeljio UNESCO s ciljem promoviranja važnosti pismenosti. Hrvatsko čitateljsko društvo svake se godine pridružuje obilježavanju ovog dana mnogim aktivnostima te tradicionalno organizira stručni skup naglašavajući važnost koju pismenost može i mora imati u društvu.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana pismenosti bila je „Pismenost u digitalnom svijetu“. Središnja je proslava organizirana u sjedištu UNESCO-a u Parizu s ciljem istraživanja koje su nove vrste pismenosti potrebne te modela opismenjavanja koji će biti učinkoviti u digitalnom svijetu.

Digitalne tehnologije u osnovi mijenjaju način rada, učenja, međusobne komunikacije. Omogućile su napredak na svim područjima uključujući pristup informacijama, upravljanje znanjem, lakše umrežavanje, bolje socijalne usluge, napredniju industriju. Međutim, oni koji nemaju pristup digitalnim tehnologijama te znanja, vještine i sposobnosti potrebne za njihovo korištenje, a pismenost je jedna od tih vještina, ostaju marginalizirani. Ovogodišnji Međunarodni dan pismenosti naglasio je izazove i mogućnosti za promicanje pismenosti u digitalnom svijetu, svijetu u kojem, unatoč napretku, najmanje 750 milijuna odraslih i 264 milijuna djece i dalje nemaju osnovne vještine pismenosti. Međunarodni dan pismenosti je prigoda za obilježavanje uspjeha i pronalaženja učinkovitih rješenja o načinima za borbu s preostalim izazovima za promicanje pismenosti. Prema riječima Irine Bokove, generalne sekretarice UNESCO-a, Globalni savez za pismenost – Global Alliance for Literacy (GAL) koji je na Međunarodni dan pismenosti 2016. počeo službeni 15-godišnji plan za razvoj pismenosti, model je suradnje među državama, organizacijama, pojedincima, koji će pomoći boljem razumijevanju različitih vrsta pismenosti potrebnih za izgradnju pravednijeg društva za sve. Jer svatko bi na svijetu morao biti u mogućnosti iskoristiti prednosti digitalnog doba.

 

Hrvatsko čitateljsko društvo stoga je posvetilo ovogodišnji stručni skup digitalnoj pismenosti i njezinom razvoju te poticanju čitatelja na aktivno i kritičko čitanje u duhu vremena. Moderatorica skupa je bila hrvatska književnica i novinarka Lada Žigo Španić, koja promovira u svom radu i tribinama koje vodi u Društvu hrvatskih književnika promicanje pismenosti te rad Hrvatskog čitateljskog društva. U svojem se uvodnom govoru osvrnula na dosadašnji rad društva, osobito na posljednja postignuća i projekte Hrvatskog čitateljskog društva te time najavila pozdravni govor predsjednice Snježane Berak.

Predsjednica je pozdravljajući posebne goste, predstavnicu Ministarstva kulture Dubravku Đurić Nemec, Antu Žužula vlasnika izdavačke kuće Školska knjiga kao domaćina skupa i sve ostale sudionike, naglasila kako se u mnogim ograncima društva provode brojne aktivnosti i time promiču aktivnosti čitanja. Na početku skupa s ponosom je istaknuto da je Društvo dobilo Nagradu za inovativnu promociju čitanja u Europi za 2017. godinu za Čitalački program za roditelje i djecu u kaznionicama kojeg provodi u partnerstvu s udrugom Roditelji u akciji – RODA. Nagradu dodjeljuje najveća svjetska organizacija za promicanje pismenosti ILA – International Literacy Association. Članice predsjedništva Hrvatskog čitateljskog društva Snježana Berak i Kristina Čunović predstavile su program i preuzele nagradu na 20. europskoj konferenciji o pismenosti koja je održana od 3. do 6. srpnja 2017. u Madridu.

Nakon pozdravnog govora predsjednice HČD-a, skup su pozdravili i Dubravka Đurić Nemec u ime Ministarstva kulture te Ante Žužul u ime Školske knjige, koja je drugu godinu partner skupa   i zagovaratelj promicanja pismenosti. Na skupu je sudjelovalo 9 izlagača, stručnjaka s područja digitalne, ali i opće pismenosti.

Izv.prof.dr.sc.Sonja Špiranec, s Odsjeka za Informacijske znanosti FF u Zagrebu, u svojem je izlaganju „Pismenost u digitalnom dobu: kritična, promišljena, transformativna…“ ukazala na potrebu odmaka od do sada dominantnog pristupa po kojem je pismenost popis vještina, odnosno ukazala je na potrebu da pismenost ne može biti svedena na kodiranje i dekodiranje sadržaja, nego mora biti proširena kritičkim refleksijama o društvenom, kulturnom, ideološkom i tehnološkom kontekstu u kojem se ostvaruje.

Izv.prof.dr.sc. Ivanka Stričević, pročelnica Odjela za informacijske i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, izlaganjem „Razvoj digitalne pismenosti – nove obrazovne paradigme za novu pismenost“ istaknula je potrebu mijenjanja učiteljske uloge u obrazovnom procesu. Učitelj više nije samo prenositelj znanja. Nova uloga poučavatelja je stvaranje aktivnog učenja kroz vođeni istraživački proces.

Izlaganje „Kakve digitalne kompetencije nam trebaju“, Lidije Kralj, u skladu s njezinim područjem rada pokazalo je da pristup Internetu donosi ne samo pogodnosti nego i zamke. Lidija Kralj je kao profesorica matematike i informatike uvrštena na listu najinovativnijih nastavnika, autorica je kurikuluma informatike napisanog u doba prvog voditelja Ekspertne radne skupine Borisa Jokića, a sada je pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja. Od 2008. Lidija Kralj je voditeljica nacionalne kampanje za podizanje razine svijesti o sigurnijem Internetu.

U svojem izlaganju „Sedam leća za čitanje u digitalno doba“ Dinka Juričić, savjetnica za cijeloživotno obrazovanje u Izdavačkoj kući Školska knjiga, nadovezala se na prethodna izlaganja. Uspoređujući fizički i virtualni život djeteta ukazala je na sve veće probleme koje je donijela digitalna tehnologija. Znati koristiti računalnu tehnologiju, što je funkcionalna vještina, ne znači i digitalnu pismenost, naglasila je Juričić u izlaganju.

Drugi dio skupa počeo je s vrlo osjetljivom temom, izlaganjem „Prava djece u digitalno doba“, pravobraniteljice za djecu, dr.sc. Ivane Milas Klarić. Izlaganje se temelji na mišljenju da djecu ne treba „spašavati“ od medija koji ih navodno „kvare“, nego ih se mora osnažiti za kompetentno i sigurno korištenje medijima.

Dr.sc. Marina Kotrla Topić, viša asistentica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar Osijek u izlaganju „Digitalna pismenost djece predškolske dobi“ pokazala je rezultate kvalitativnog istraživanja koje je provela s Marinom Perković Kovačević o ulozi digitalne tehnologije u životu djece u dobi do 8 godina i njihovih obitelji pod nazivom Djeca (0-8) i digitalna tehnologija. Istraživanje je provedeno putem dubinskih intervjua s djecom i njihovim roditeljima u 10 obitelji s područja Osijeka. Rezultati navedenog istraživanja pokazuju kako su djeca od najranije dobi okružena brojnim digitalnim uređajima, a njihovu digitalnu pismenost oblikuju roditelji, obitelj i odgajatelji.

 Ivanica Beg, dipl. knjižničarka, mr.sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka, suradnica za školske knjižnice u Matičnoj službi Knjižnica grada Zagreba te Ana Sudarević, dipl. knjižničarka, u svojem izlaganju „Školske knjižnice u promicanju digitalne pismenosti: mogućnosti i potrebe“, ukazale su na važnost uloge školskih knjižnica, odnosno knjižničarki u poučavanju digitalnih kompetencija. Kako bi knjižničarke mogle i morale biti dobri poučavatelji i same moraju usavršavati svoje digitalne kompetencije.

Dr.sc. Dejana Golenko, viša knjižničarka, voditeljica knjižnice Pravnog fakulteta u Rijeci, provela je istraživanje o iskustvima studenata u korištenju izvora u svakodnevnom radu te mišljenja nastavnika o potrebnim informacijskim kompetencijama studenata. Njezino izlaganje pod naslovom „Digitalna pismenost studenata: izazovi za visokoškolsko obrazovanje“, analizom rezultata pokazuje važnost digitalne pismenosti studenata i na žalost njezinu slabu razinu.Posljednje izlaganje „Demokratski simptom – Aaron Swartz“, Katarine Peović Vuković s Odsjeka za kulturalne studije FF u Rijeci, posvećeno je slučaju Aarona Swartza kao jednoj točki kontradikcije i nerazmjera između kršenja autorskih prava i načela provođenja egalitarnosti u demokratskim društvima.

Na kraju skupa proglašeni su pobjednici 12. foto-natječaja Smiješak...čitajte! koji ima za cilj istaknuti važnost te pozitivnu i zabavnu stranu čitanja i pismenosti. Kriteriji za natječaj bili su maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost. Natječaj je proveden, kao i zadnje četiri godine u suradnji s Hrvatskim fotosavezom.

Hrvatsko čitateljsko društvo ponosno je što je i ovim skupom otvorilo značajna kulturološka pitanja društva u cjelini i izazvalo veliki interes od preko 220 sudionika. Zagovaranjem svih vrsta pismenosti, a osobito digitalne, stvaramo jednake mogućnosti za sve u novom dobu i novom okruženju.

Davorka Semenić Premec

davorka.semenic.premec@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-