-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 39, travanj 2008. :: Skupovi u inozemstvu


Međimurski knjižničari u posjetu Knjižnici Otona Župančiča u Ljubljani

Ljubljana je s 265 000 stanovnika jedna od najmanjih europskih metropola. "Džepni glavni grad" u kojem je sve blizu i dostupno pješice napravljen je po mjeri čovjeka. Brojne barokne, secesijske i Plečnikove građevine ocrtavaju vizuru grada: od Nacionalne i sveučilišne knjižnice do srca grada Tromostovja, pokraj kojeg je Prešerenov trg sa spomenikom tom najvećem slovenskom pjesniku.

Plečnikova Nacionalna i sveučilišna knjižnica, s pročeljem na kojem monotoniju crvene opeke razbijaju različito obrađeni kameni blokovi i izbočeni prozori, prepoznatljiva je u vizuri grada, za razliku od jedva zamjetne Centralne narodne Knjižnice Otona Župančiča koja je bila cilj našeg puta u Ljubljanu. No, njezina prostrana, prozračna i svijetla unutrašnjost u kojoj gotovo nema danjeg svijetla, s policama od izbijeljenog hrasta i paletom prirodnih, svijetlih i oku ugodnih boja, ostavila nas je bez daha, što je razumljivo s obzirom da su prostori naših knjižnica pretrpani i tijesni.

Budući da prepoznatljivost Knjižnice Otona Župančiča u gradskoj vizuri zbog smještaja unutar stare gradske jezgre nije bilo moguće riješiti, velika pozornost dana je uređenju udobne i prozračne unutrašnjosti te virtualnoj komunikaciji s korisnicima: putem mrežnih stranica knjižnice, informativnih letaka te LCD zaslona na kojima se vrte spotovi koji obavještavaju korisnike o događanjima u knjižnici. Prepoznatljiv vizualni identitet knjižnice čine tri boje: zelena, crvena i narančasta. Svaka boja ujedno označava tri dobne skupine kojima je knjižnica namijenjena: djeci, mladima i odraslima.


Novi prostor u Kersnikovoj 2, K2 = K² = Knjižnice na kvadrat, ima sve elemente suvremene narodne knjižnice: ona je kulturno, informacijsko i obrazovno središte (velik naglasak stavljen je na cjeloživotno učenje) sa socijalnim angažmanom, komunikacijsko središte, ugodan i prozračan prostor u kojem se ljudi rado susreću.

Građa je na policama podijeljena po UDK skupinama, a radi lakšeg snalaženja korisnika, svaka UDK skupina ima svoju boju koja je također istaknuta na policama. Knjižna i neknjižna građa iz određenog područja smještena je na istom mjestu: nema fizičkog odvajanja serijskih publikacija, knjiga i medija iz određenog područja. Takav raspored građe popraćen signalizacijom, kao i informacijske tehnologije, omogućuju korisnicima samostalno „konzumiranje“ knjižnice po načelu supermarketa.

Na svakoj etaži nalaze se infotočke s računalima gdje korisnici samostalno mogu pretraživati online katalog, predbilježiti se za korištenje interneta i samostalno fotokopiranje. Online referentnu uslugu Pitajte knjižničara mogu koristiti svi, bez obzira jesu li članovi knjižnice ili ne.
U ostakljenim prostorima opremljenim računalima nalazi se: prostor za samoučenje stranih jezika i organizaciju drugih oblika neformalnog obrazovanja; računalna učionica za informatičko opismenjivanje korisnika; burza rada u kojoj knjižničari na različite načine pomažu nezaposlenima u pronalaženju posla; burza znanja u kojoj se posreduju podaci o onima koji znanje traže ili ga nude; centar za mlade u kojem besplatno mogu dobiti pomoć kod učenja i pisanja seminara. Posebne pogodnosti koje knjižnica nudi su: dostava knjiga starijim i nemoćnim osobama na zahtjev, građa za slabovidne (knjige u većem tisku i zvučne knjige), artoteka s mogućnošću posudbe slike na dva mjeseca, antikvarna prodaja otpisanih knjiga, računala i pisači za korisnike na svakoj etaži.
Medioteka, koja se nalazi u podrumskom dijelu, funkcionalan je i višenamjenski prostor. Pomicanjem ormarića s multimedijom, Medioteka postaje mjesto susreta i događanja, koncerata i okruglih stolova te mjesto odmora - ako ste umorni, možete spavati u udobnim vrećastim foteljama a da to nikom ne smeta. U prizemlju se nalazi odjel beletristike s glavnim posudbenim pultom. Na prvom katu je odjel sa stručnom građom i studijskim čitaonicama, a na idućem odjel za djecu. Na zadnjem katu nalaze se multimedijalna dvorana, artoteka, razvojna služba, nabava i obrada građe.

Na nove izazove knjižnica nastoji kvalitetno odgovoriti educiranim knjižničarima. Dobrodošli su i volonteri koji knjižnicu koriste kao mjesto stjecanja korisnog radnog iskustva.

Osim Knjižnice Otona Župančiča, Ljubljana ima još četiri narodne knjižnice. Svaka od njih namijenjena je ciljanoj korisničkoj skupini koja je dominantna u dijelu grada u kojem se određena knjižnica nalazi. Tu je i veselo oslikan bibliobus opremljen prijenosnim računalima. Knjižnica na Kolodvoru virtualna je knjižnica bez klasične posudbe građe, a usmjerena je na promicanje novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Namijenjena je studentima, đacima putnicima i turistima koji ovdje mogu kvalitetno provesti vrijeme čekajući prijevoz. Knjižnica Nove Poljane mjesto je obiteljskog okupljanja, a Knjižnica Poljane kulturno je i informacijsko središte s bogatom zbirkom građe za ljubitelje putopisa i putovanja.

D. Kraljić
maticna@kcc.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-