-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 75, listopad 2017. :: Iz rada HKD-a


13. okrugli stol o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 7. festival hrvatskih bibliobusa
Pula, 12. svibnja 2017. godine

"Pokrenimo bibliobus! Kako pokrenuti i održati službu?"

Ukratko o skupu i pokretnim knjižnicama u Hrvatskoj

Nacionalni skup s međunarodnim sudjelovanjem 13. okrugli stol o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 7. festival hrvatskih bibliobusa „Pokrenimo bibliobus! Kako pokrenuti i održati službu?“ održan je u Puli, 12. svibnja 2017. godine u organizaciji Komisije za pokretne knjižnice i Komisije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva, Gradske knjižnice i čitaonice Pula kao domaćina i Društva bibliotekara Istre.

U Hrvatskoj djeluje 9 bibliobusnih službi s ukupno 13 bibliobusa koji su u 2016. godini pružali knjižnične usluge na području 148 jedinica lokalne samouprave s ukupno 496 bibliobusnih stajališta. U 2016. godini bilo je aktivnih 14.693 članova (69% djece), posuđeno je 365.433 jedinica knjižnične građe, održano je 388 raznovrsnih programa. Pokretne knjižnice osiguravaju građanima pravo na jednakopravnost pristupa informacijama i cjeloživotnom obrazovanju te predstavljaju jedinu mogućnost za ostvarivanje dostupnosti znanja, kulture i informacija stanovništvu u perifernim i ruralnim područjima, poglavito u područjima bez stacioniranih knjižnica, odnosno u malim mjestima udaljenima od većih središta i slabo prometno povezanim s mjestima u kojima se knjižnice nalaze.

Posebno je važan podatak o ulozi pokretnih knjižnica u pružanju knjižničnih usluga najmlađim korisnicima. Od ukupnog broja bibliobusnih stajališta, 59% stajališta nalazi se pokraj škola, što je od izuzetnog značaja za dostupnost knjižničnih usluga djeci i učenicima, s obzirom na nedostatnost knjižničnog fonda u školskim knjižnicama, ali i činjenicu da područne škole, koje su najčešća odredišta bibliobusa kad govorimo o stajalištima uz škole, niti nemaju svoje knjižnice, kao što ih nemaju niti mjesta, a najčešće ni općine u kojima se te najmanje područne škole nalaze.

Glavna tema 13. okruglog stola o pokretnim knjižnicama u Hrvatskoj razmatrala je problematiku pokretanja i ustrojavanja novih pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj čime je istaknuta važnost širenja mreže bibliobusnih službi na cijelom području Hrvatske. Odabir glavne teme i mjesta održavanja skupa potaknut je kampanjom Pokrenimo bibliobus! Ostvarimo pravo na knjigu dostupnu svima koju je pokrenula Gradska knjižnica i čitaonica Pula u okviru djelatnosti Matične službe za narodne i školske knjižnice s ciljem osnivanja bibliobusne službe u Istarskoj županiji kako bi se knjižničnim uslugama pokrila područja bez stacioniranih knjižnica. Ova kampanja, koja se provodi uz financijsku podršku Ministarstva kulture RH, dobar je primjer i drugim županijama koje još nemaju bibliobusne službe, sustavnog pristupa zagovaranju pokretnih knjižnica s aktivnostima informiranja javnosti tj. svih skupina potencijalnih korisnika o pravu na knjižničnu uslugu u najbližem okruženju, a financijera o obavezi da ovo pravo građana ostvare.

Skup je okupio 105 prijavljenih sudionika, iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Srbije, a sastojao se od festivalskog dijela otvorenog javnosti te radnog dijela posvećenog edukaciji i stručnom usavršavanju knjižničara, poticanju suradnje i razmjeni dobre prakse u promociji i unaprjeđenju djelatnosti pokretnih knjižnica,  u kojem je održano desetak stručnih prezentacija i izložbi dvanaest posterskih izlaganja iz svih hrvatskih bibliobusnih službi te iz Novog mesta, Maribora i Kladova. Izlaganja i posteri dostupni su na  poveznici https://drive.google.com/drive/folders/0B7UvJ0Ps8K0wVU1PUE81eU5MNzA.

Festival bibliobusa, posebno atraktivan i za zagovaranje knjižnica u javnosti, najvažniji dio skupa, okupio je ukupno 11  bibliobusa, 9 hrvatskih pokretnih knjižnica iz Bjelovara, Karlovca, Koprivnice, Križevaca, Rijeke (gradski i županijski), Vinkovaca i Zagreba te 3 inozemna bibliobusa iz Maribora, Novog mesta i Pečuha.

Na početku skupa prikazan je promotivni video pod nazivom Pokretne knjižnice u RH: cjeloživotna avantura kroz bogatstvo druženja i znanja: https://drive.google.com/file/d/0B7UvJ0Ps8K0wLTctTlhZdmFNTzA/view, snimljen kao potpora osnivanju nove službe pokretne knjižnice u Istarskoj županiji. Video oslikava značaj dostupnosti knjižničnih usluga iz perspektive korisnika bibliobusa iz cijele Hrvatske, a završava porukom pulske djece „I mi imamo pravo na bibliobus“.

ZAKLJUČCI SKUPA

  1. Imajući u vidu IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za Narodne knjižnice, možemo reći da pokretne knjižnice pružaju svojim korisnicima pravo na jednakopravnost pristupa informacijama i cijeloživotnom obrazovanju. Pokretne knjižnice nezamjenjiv su dio nacionalne mreže narodnih knjižnica te je nužno njihovo moderniziranje kao i daljnje širenje na općine i naselja čiji stanovnici nemaju dostupnu knjižničnu uslugu. Informacijska, obrazovna i kulturna djelatnost pokretnih knjižnica značajno podiže kvalitetu života korisnika koji ne mogu doći u stacioniranu knjižnicu.
  2. Istaknuta je važnost misije pokretnih knjižnica u poticanju čitanja i razvoja svih oblika pismenosti pogotovo u mjestima bez stacioniranih knjižnica. Pokretne knjižnice važan su čimbenik u decentralizaciji učenja, kulture i pismenosti, posebice u hrvatskim društveno-političkim okolnostima usitnjenosti općina, raštrkanih i slabo napučenih naselja u kojima ne može postojati stacionarni oblik knjižnice i građani ne mogu ostvarivati temeljna ustavna prava dostupnosti informacijama i publikacijama za svekoliki svoj rast i rast zajednice.
  3. Bibliobusi su najpovoljnije/najpraktičnije rješenje u izgradnji mreže suvremenih narodnih knjižnica zbog ekonomičnosti i mobilnosti. U skladu s tim iznalaziti pravce i rješenja za poboljšanje postojećih i uvođenje novih usluga temeljenih na zahtjevima i potrebama korisnika – osluškivati potrebe, „vidjeti“ potencijalne korisnike.
  4. Potrebno je i dalje senzibilizirati javnost o važnosti pokretnih knjižnica: promovirati njihovu djelatnost i dobrobiti koje donosi krajnjem korisniku = osobna dobrobit = pravo na informaciju = cjeloživotno učenje i vlastito ostvarenje ... Knjižnice trebaju angažirano i aktivistički djelovati u zastupanju prava korisnika na usluge pokretne knjižnice kroz zagovaračke aktivnosti i javno artikuliranje problema u medijskom prostoru.
  5. Iznimno  je bitna podrška javnosti/šire društvene zajednice jer je pokretanje i opstanak bibliobusne službe vrlo opsežan i zahtjevan posao – potrebna je čvrsta i nedvosmislena zakonska potpora osnivanju i djelovanju službi pokretnih knjižnica. Sudionici skupa stoga izražavaju zadovoljstvo zastupljenošću pokretnih knjižnica u aktualnim prijedlozima nacionalnih strateških i zakonskih dokumenata: Strategiji hrvatskog knjižničarstva 2017.-2021. i Prijedlogu zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji su u fazi pripreme i donošenja na nacionalnom nivou te se zalažu da se predložena rješenja, temeljena na sveobuhvatnoj analizi stanja i akcijskom planu razvoja pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, zaista i donesu i potvrde spomenutim dokumentima.
  6. Financijska podrška nabavi vozila temeljni je uvjet za postojanje i održanje službi pokretnih knjižnica, stoga je pozdravljena najava iz Ministarstva kulture RH kako u neposrednom sljedećem razdoblju namjerava pružiti značajniju podršku pri nabavi novih bibliobusa za potrebe osnivanja novih službi i zamjene dotrajalih vozila u postojećim bibliobusnim službama.
  7. Pri planiranju bibliobusne službe jedna od najvažnijih stavki je nabavka bibliobusnog vozila, zbog  specifičnosti izrade i opremanja specijaliziranih vozila koji se koriste za pružanje knjižničnih usluga. Akcijski plan razvoja pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, kao temelj obnove bibliobusnog voznog  parka te nabave novih vozila, izradili su temeljem aktualnih pokazatelja i analize stanja Hrvatski zavod za knjižničarstvo NSK-a i Stručno vijeće voditelja županijskih matičnih službi u suradnji s Komisijom za pokretne knjižnice HKD-a kao okvirni plan razvoja bibliobusnih službi za sve županije. Akcijski plan dostavljen je Ministarstvu kulture i Hrvatskom knjižničnom vijeću i ažurirat će se prema potrebi.
  8. Kad je u pitanju model financiranja službi, pri izradi dugoročnog modela financiranja nabavke bibliobusnih vozila i djelovanja službi u Hrvatskoj koristan je i u praksi dokazan kao vrlo učinkovit primjer strateškog planiranja razvoja pokretnih knjižnica u Sloveniji koji uključuje izradu plana potreba zamjene starog ili nabavke novog vozila u suradnji jedinica lokalne samouprave i narodnih knjižnica. Sukladno unaprijed utvrđenom planu na razini cijele države, kojeg koordiniraju stručna tijela Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Sekcija za pokretne knjižnice ZBDS-a, na poseban natječaj Ministarstva za kulturu Republike Slovenije koji se svake godine raspisuje upravo za nabavu novih bibliobusnih vozila, prijavljuje se po jedna knjižnica koja ostvaruje sva godišnja sredstva Ministarstva namijenjena obnovi bibliobusnog voznog parka. U nabavi bibliobusnog vozila najvećim dijelom sudjeluje Ministarstvo - do 70% cijene vozila, dok se preostala sredstva osiguravaju iz lokalnog proračuna. Projekti nabave vozila ostvaruju se kroz dva fiskalna razdoblja - u prvom se nabavlja samo vozilo, a u drugom se financira unutarnje uređenje i oprema. Plan financiranja izgradnje novih vozila izrađuje se za najmanje tri godine unaprijed.
  9. Za nabavu novih bibliobusnih vozila, kao i u radu postojećih pokretnih knjižnica, osobito je važno da omogućuju nivo i kvalitetu pružanja knjižničnih usluga na jednak način kao što to čine i stacionirane knjižnice. To znači da vozila trebaju biti izvrsno tehnološki opremljena najsuvremenijom opremom kako bi omogućila ne samo automatiziranu posudba i internet za korisnike, već i pružanje drugih knjižničnih usluga s atraktivnim programima povezanim s novim tehnologijama, kao i edukaciju za njihovo korištenje.
  10. Usluge se trebaju planirati i prilagođavati prema potrebama ciljanih skupina pokrivenih bibliobusnom mrežom, a to su: stanovništvo u ruralnim područjima, posebno djeca i adolescenti, obitelji s malom djecom, starije i teže pokretne osobe, osobe s invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina, osobe ograničenog kretanja kao što su djeca u vrtićima i u domovima, štićenici u domovima umirovljenika, zatvorenici, potom pacijenti u bolnicama i sl.
  11. U Hrvatskoj i dalje tek polovica županija ima uspostavljenu bibliobusnu službu stoga je od primarnog značaja poticati osnivanje novih službi u svim županijama koje ih još nemaju. U zakonskim dokumentima koji su u pripremi stoga je potrebno predvidjeti model financiranja rada pokretnih knjižnica s jasnim obvezama gradova kao osnivača knjižnica, općina kao korisnika usluga, županija kao regionalne samouprave na čijem području djeluju i Ministarstva kulture kao izvršne i nadređene vlasti koja skrbi o jednakopravnosti svih građana i poštivanju zakona i standarda.
  12. Kako bi se iskoristili potencijali postojećih bibliobusnih službi potrebno je uvođenje druge smjene  rada postojećih bibliobusa čime bi se značajno obuhvatilo veće područje na kojem nema knjižnica i produžilo vrijeme stajanja bibliobusa na stajalištima gdje za tim postoji potreba (u većim naseljima… ). Bez jasne financijske potpore županija to je neostvarivo.
  13. Znatan broj bibliobusnih službi nema garaže za bibliobuse što je uzrok njihova bržeg propadanja te se predlaže da za ta vozila lokalne vlasti osiguraju adekvatno garažiranje. Ukoliko bi knjižnice koje imaju bibliobuse gradile garaže predlaže se uključivanje Ministarstva kulture RH sa sufinanciranjem kapitalnog ulaganja, jednako kao što se uključuje i kod gradnje knjižnica te bi se ta financijska sredstva mogla prijavljivati na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi.
  14. Planiranje i osnivanje pokretnih knjižnica kao i uspješan opstanak službi zahtjeva i dodatni angažman knjižničarske zajednice u vidu jače promocije i provođenju zagovaračkih aktivnosti. Vrlo je važno provoditi javna zagovaranja za knjižnicu kako bi građani i zajednica osvijestili  svoje pravo na pristup informacijama i percipirali dobrobiti koje im pokretna knjižnica donosi kao krajnjem korisniku.
  15. Organiziranjem stručnih skupova i festivala bibliobusa na nacionalnoj razini te prikupljanjem i razmjenom pozitivnih iskustava s drugim zemljama kontinuirano se razvija i unapređuje djelatnost pokretnih knjižnica. Potrebno je nastaviti s održavanjem specijaliziranih stručnih skupova na teme pokretnih knjižnica koji će pružati uvid u stanje hrvatskog pokretnog knjižničarstva, primjere inozemne i domaće afirmativne prakse u radu pokretnih knjižnica, a s druge strane davati priliku za druženje i učvršćivanje profesionalnih i prijateljskih veza te iniciranje novih suradnji u promociji i boljoj vidljivosti pokretnih knjižnica u društvenoj zajednici. Nužno je aktivnije uključivanje tema iz pokretnoga knjižničarstva i u druge stručne skupove u zemlji s ciljem zagovaranja ove specifične problematike u knjižničarskoj zajednici i u cjelokupnoj javnosti.
  16. Nastaviti sustavnu edukaciju o pokretnim knjižnicama, osnivanju i održavanju službi, pružanju usluga i sl. kroz programe Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u svrhu stalnog stručnog usavršavanja knjižničnog osoblja pokretnih knjižnica, kao i informiranja i edukacije o pokretnim knjižnicama knjižničarske zajednice, osnivača i financijera knjižnica i javnosti općenito.
  17. Nastaviti razvijati suradnju pokretnih knjižnica sa srodnim ustanovama ili srodnim službama u ostvarenju animacijskih i sličnih programa pokretnih knjižnica (obrazovne, kulturne i druge ustanove) s naglaskom na poticanju čitanja i razvoj informacijske i informatičke pismenosti. Suradnjom Ministarstva kulture RH s drugim ministarstvima poticati razvoj pokretnog knjižničarstva: s Ministarstvom znanosti i obrazovanja ostvariti suradnju u pružanju knjižničnih usluga školama u manjim naseljima, Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvom poljoprivrede. Zajedničkim nastupom više ministarstava aplicirati na sredstva EU fondova i u nabavi bibliobusnih vozila u postojećim kao i vozila za nove bibliobusne službe.

U ostvarenju zaključaka sudjeluju:

  • županijske matične knjižnice / knjižnice koje imaju ili planiraju službe pokretnih knjižnica izradit će konkretne planove osnivanja novih ili unapređenje postojećih bibliobusnih službi; u kandidiranju na projekte EU radi nabave novih bibliobusa sudjelovat će kao partneri zajedno s drugim knjižnicama te aplicirati istovremeno i u suradnji radi nabave vozila za više službi;
  • NSK - Hrvatski zavod za knjižničarstvo stručno će koordinirati izradu planova razvoja pokretnih knjižnica po županijama te u suradnji s predstavnicima knjižnica i HKD-om predlagati optimalna stručna rješenja za osnivanje, unapređenje i financiranje pokretnih knjižnica;
  • HKD - Komisija za pokretne knjižnice te predstavnici županijskih matičnih knjižnica koordinirat će izradu jedinstvenog akcijskog plana za unapređenje pokretnih knjižnica kao dijela mreže narodnih knjižnica na nivou zemlje; članovi Komisije sudjelovat će u izradi novih Standarda za pokretne knjižnice; sudjelovat će u organizaciji skupova za pokretne knjižnice imajući u vidu potrebu stalnog stručnog usavršavanja knjižničara u pokretnim knjižnicama; Komisija će nadležnim tijelima prezentirati rad pokretnih knjižnica, predlagat će unapređenje njihova rada i u njihovim stručnim interesima zastupat će ih pred Ministarstvom kulture, županijama, gradovima i općinama; Komisija za pokretne knjižnice HKD-a u suradnji s Hrvatskim zavodom za knjižničarstvo NSK izradila je 2015. godine Programsku podlogu za planiranje razvoja i unapređenja djelatnosti pokretnih knjižnica RH Pokretne knjižnice RH - stanje i potrebe,  koja je  ažurirana 2016. godine zajedno s akcijskim planom potreba za nabavom novih bibliobusa te je upućena Hrvatskom knjižničnom vijeću na čijoj je sjednici usvojena i upućena Ministrici;
  • Ministarstvo kulture RH financijski će podržavati i poticati projekte osnivanja i unapređenja pokretnih knjižnica kao dijela temeljne mreže pružanja usluga u kulturi stanovništvu na najširem području zemlje;  osigurati inicijalna sredstva za nabavu novih ili obnovu postojećih vozila pokretnih knjižnica; osigurati i distribuirati informacije o fondovima EU te pružiti logističku podršku edukacije i tehničke pomoći za sudjelovanje u EU projektima, podržati knjižnice u kandidiranju na projekte EU kako u samostalnim tako i u zajedničkim aplikacijama radi istovremene nabave većeg broja vozila za pokretne knjižnice…;
  • županije, gradovi - osnivači knjižnica sudjelovat će u osiguranju sredstava za nabavu vozila. Radi trajne opstojnosti usluge pokretnih knjižnica sredstva za redovitu djelatnost dužni su osigurati: županija za plaće djelatnika, gradovi i općine na čijem području djeluje pokretna knjižnica za materijalne troškove i troškove održavanja i garažiranja vozila, a Ministarstvo kulture RH za obnovu knjižnične građe.

Ministarstvo kulture, županije i gradovi/općine mogu sudjelovati i u financiranju drugih troškova pokretnih knjižnica kao što su programi poticanja čitanja i slični kulturni programi.

Županije, gradovi i općine podržat će knjižnice u kandidiranju na projekte EU i u projektima sudjelovati kao partneri knjižnicama i kao partneri s drugim gradovima/županijama pritom surađujući s Ministarstvom kulture i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU.

Zaključci se dostavljaju:

  • Ministarstvu kulture RH
  • Hrvatskom knjižničnom vijeću
  • NSK (glavnoj ravnateljici, Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo)
  • Hrvatskom knjižničarskom društvu (predsjednici HKD, Stručnom odboru, Sekciji za narodne knjižnice)
  • županijskim matičnim knjižnicama (svima)
  • sudionicima skupa (svima)

te su objavljeni na mrežnim stranicama HKD-a, Komisije za pokretne knjižnice: http://www.hkdrustvo.hr/hr/strucna_tijela/37/publikacije/

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-