-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 74, srpanj 2017. :: Iz knjižnica


Školske knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji

U Koprivničko-križevačkoj županiji u 2015./16. šk. godini djelovale su ukupno 34 škole koje imaju školske knjižnice - 26 osnovnih i 8 srednjih, s ukupno 13.500 učenika. Rad OŠ organiziran je u 26 matičnih škola koje u sastavu imaju ukupno 66 područnih škola (prosječno 2,5 po školi), dok srednje škole imaju ukupno 73 usmjerenja (prosječno 9 po školi).

POKRETNE KNJIŽNICE – BIBLIOBUSI znatno pridonose omogućavanju korištenja knjižničnih usluga u školama. Od ukupno 26 matičnih OŠ,  23 škole ili 85% uključeno je u mrežu stajališta jednog od dva županijska bibliobusa - koprivničkog ili križevačkog. Od ukupno 66 područnih škola u Županiji, njih 46 ili 70% uključeno je u mrežu bibliobusnih stajališta. Na taj način učenici područnih škola imaju mogućnost redovitog korištenja knjižničnih usluga od samog polaska u školu, a mnogi i ranije, jer bibliobusi redovito posjećuju i 16 dječjih vrtića širom Županije.

ŠKOLSKI KNJIŽNIČARI zaposleni su u svim školama osim u jednoj (novoosnovanoj) školi. U 13 OŠ ili u njih 50%  rade knjižničari s punom  satnicom od 40 sati tjedno, dok je u SŠ s punom satnicom zaposleno 7 knjižničara u 7 škola, od ukupno 8. U 12 OŠ te u jednoj SŠ knjižničari rade 20 sati tjedno. Svi šk. knjižničari imaju odgovarajuće formalno obrazovanje. Među šk. knjižničarima, jedna je stručna suradnica šk. knjižničarka-savjetnica i tri stručne suradnice šk. knjižničarke-mentorice. Knjižničari u OŠ u prosjeku imaju 13 godina radnog staža, a u SŠ 12 godina.

PROSTOR u knjižnicama OŠ iznosi 1.524 m2 ili prosječno 59 m2 po školi, a prostor u knjižnicama SŠ  iznosi 598 m2 ili prosječno 75 m2 po školi. Prema Državnom pedagoškom standardu za sustav OŠ obrazovanja i Državnom pedagoškom standardu za sustav SŠ obrazovanja (NN 63/08), minimalan prostor za školsku knjižnicu je 60 m2, plus dodatni prostor od prosječno 60 m2 za programske potrebe. No, samo 6 knjižnica u SŠ i 7 u OŠ raspolažu sa 80-100 m2 ili više, što znači da u tih 13 knjižnica  ili 38% postoji mogućnost rasporeda svih potrebnih sadržaja koje propisuje Državni standard. Jedna škola još nema svoju knjižnicu, a jedna dijeli prostor s drugom školom, dok 19 škola (56%) ima nedostatan ili neodgovarajući prostor.

OPREMA KNJIŽNICA, prema ocjenama samih knjižničara, većinom zadovoljava u ukupno 19 škola ili 56%. Prema stručnoj procjeni Matične službe, ukupno je svega 7 knjižnica za koje se može reći da su u potpunosti adekvatno opremljene.  Nasuprot tome, 5 je potpuno neodgovarajućih knjižnica, i to zbog nepostojećeg (2)  ili nedostatnog prostora (3) za knjižnice.

KNJIŽNIČNI FONDOVI školskih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji u 2015./16. brojili su ukupno 163.161 jedinicu knjižnične građe, od toga 124.028 ili prosječno 4.770 po školi u OŠ, i 39.133 ili prosječno 4.892 po školi u SŠ. Knjižna građa čini  97% od ukupnog fonda u OŠ, tj. iznosi 120.084 jedinica ili  prosječno 13 knjiga po učeniku (Standard propisuje minimalno 10 jedinica građe po učeniku). U SŠ knjižne građe je čak 99%, tj. 38.714 jedinica ili prosječno 9 jedinica građe po učeniku SŠ (Standard propisuje 12 jedinica po učeniku SŠ), što znači da minimum Standarda na prosječnoj županijskoj razini u SŠ nije ostvaren. Standard propisuje također kako najmanje škole moraju imati minimalno 2.500 knjiga u fondu, ali 7 škola - 6 osnovnih i jedna srednja - još uvijek nisu ispunile taj osnovni minimum.

NABAVA KNJIŽNIČNE GRAĐE na razini Županije trebala bi prema Standardu za šk.knjižnice  (0,5 – 2 knjige po učeniku godišnje) ukupno iznositi minimalno 7.464 knjiga ili prosječno 219 primjeraka po školi (s obzirom na ukupan broj učenika i nastavnika koji iznosi 14.928). U stvarnosti,  nabava građe za  2015./16. šk. g. iznosila je 50% manje od minimuma propisanog Standardom.  Nabavljeno je ukupno 3.499 jedinica knjižnične građe, od čega knjiga ukupno 3.177 jedinica - 2.318 u osnovnim i 859 u srednjim školama. Prosječno, po školi je nabavljeno 103 jedinice građe - 101 primjerak prosječno u OŠ, a 109 primjeraka prosječno u SŠ. Uz to, kod velikog dijela građe prinovljene u 2015./16. godini radi se o darovanoj građi - tj. u OŠ blizu 50% prinovljene građe su pokloni, a u SŠ čak 60%. To znači da na veliki dio prinova knjižničari uopće nisu mogli utjecati

Iz podataka o izvorima financiranja nabave knjižnične građe u 2015./16. šk. godini može se zorno vidjeti tko financira nabavu u školskim knjižnicama. U OŠ u ukupnom iznosu vrijednosti nabave od 136.261 kn najviše su sudjelovali gradovi i općine i to sa 40%  (55.180 kn), a u SŠ u ukupnom iznosu nabave u vrijednosti od 101.772 kn najviše su sudjelovali sponzori i donacije - s 52% (68.632 kn).

KNJIŽNIČNO POSLOVANJE u svim školama odvija se računalno, u programu METEL.win koji je nabavljen sredstvima osnivača škola, tj. Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice,  šk. godine 2005./06. za većinu šk. knjižnica, a  od 2014. godine sve knjižnice koriste METEl.win. U 2015./16. šk. godini u računalnu bazu programa METEL.win uneseno je 63.555 ID-ova, odnosno upisano je ukupno 139.644 jedinica građe, od toga 103.517 jedinica u OŠ i 36.127 jedinica u SŠ. Prema procjenama školskih knjižničara, računalno je obrađeno 94% građe u SŠ i 83% građe u OŠ. U 16 OŠ i 7 SŠ  (ukupno 68% škola) baze podataka o građi školskih knjižnica dostupne su online.

TEHNIČKA OPREMLJENOST u šk. knjižnicama vrlo je različita od škole do škole. Školske knjižnice u Županiji raspolažu s ukupno 112 računala, od čega je učenicima namijenjeno njih 75. Prosječno na svaku školu dolaze samo po 3 računala, tj. prosječno su po 2 namijenjena učenicima. Nešto je bolja situacija u SŠ, koje imaju prosječno 5 računala po knjižnici, dok ih u OŠ ima prosječno samo 2,6 po knjižnici. Od ostale opreme, u šk.knjižnicama nalazi se ukupno 34 pisača, 12 skenera, 7 fotokopirnih aparata, 14 LCD projektora, 22 TV prijemnika, 20 foto-aparata. Odgovarajućom svoju tehničku opremu smatraju knjižničari u 24 škole (71%),  a među njima 100%  knjižničara u SŠ, dok u 10 OŠ (38%) knjižničari smatraju da im je oprema zastarjela ili loša. Ukupno 15 knjižničara u OŠ (58%) smatra da im nešto od opreme nedostaje, ili da je oprema količinski nedostatna.

Sve knjižnice imaju pristup internetu, ali ima škola  - njih ukupno 10  ili 29% - gdje internet nije dostupan učenicima u knjižnicama. Stav je pojedinih škola (uglavnom ravnatelja) da internet za učenike ne treba biti dostupan u knjižnici, jer ga za potrebe nastave mogu koristiti npr. u informatičkoj učionici. Većina knjižnica (85%) - 22 OŠ i 7 SŠ -  imaju svoje  podstranice na web stranicama škola. Ukupno 6 knjižnica koristi za komunikaciju s korisnicima društvenu mrežu Facebook.

INFORMACIJSKA EDUKACIJA u osnovnim školama, odvija se kroz aktivnosti Knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja kao dijela godišnjeg plana i programa rada u 16 škola ili 62%.  Ostale knjižnice ove  aktivnosti provode kroz redovni program rada šk. knjižničara. Iako kod srednjih škola ne postoji obavezan KIO, on se kroz redovni rad knjižničara ipak provodi u svih 8 škola. Informacijska edukacija provodi se većinom kombinacijom različitih oblika rada -  individualno, organiziranim grupnim posjetima učenika, kroz povremene grupne edukacije te edukacijom kroz projektnu nastavu. Pri tome su u 19 škola (56%) ovim aktivnostima obuhvaćeni svi razredi, dok su u 9 škola (26%) uz učenike obuhvaćeni i svi nastavnici.

PODACI O KORIŠTENJU pokazuju da je u šk.knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji u 2015./16. bilo upisano ukupno 12.726 korisnika - od toga 11.235 ili 83% učenika, 1.162 nastavnika i 329 ostalih korisnika. Knjižnice su zabilježile 51.831 posjetu, od toga u SŠ 42.015 ili dnevno prosječno 29 i 104.493 posjeta u OŠ ili 28 prosječno dnevno.  Ukupno je posuđeno 87.333 jedinica građe, od toga 16.481 u SŠ ili 13 prosječno dnevno, te u OŠ 70.852 ili 20 prosječno dnevno.

U šk. knjižnicama ili u njenoj organizaciji održano je ukupno 2.085 programa - 365 u SŠ i 1.720 u OŠ, a odgovoreno je na ukupno 1.736 informacijska upita na različite teme. Računala su korištena u knjižnicama ukupno 12.508 puta, 4.187 u SŠ i 8.321 u OŠ, a internet se koristio ukupno 11.833 puta, od toga 4.396 u SŠ i 7.437 u OŠ.

ZAKLJUČAK

Sve osnovne i srednje škole u Koprivničko-križevačkoj županiji koje imaju knjižnice, ostvarile su mogućnost zapošljavanja knjižničara na 20 ili 40 sati, osim jedne novoosnovane škole gdje je postupak pribavljanja suglasnosti u tijeku. Standardi su, međutim, puno lošije ostvareni u pogledu ostvarivanja materijalnih uvjeta za rad školskih knjižnica: svega 38% knjižnica u Županiji raspolaže dovoljnom kvadraturom prostora prema Državnom pedagoškom standardu  iz 2008. Kod projekata dogradnje ili izgradnje novih školskih zgrada vrlo je izražen problem „zaboravljanja“ na knjižnice – naime, i financijeri i projektanti - arhitekti često kod gradnje i uređenja škola uopće ne uvažavaju postojeće propise, kao ni preporuke Matične službe vezane za školske knjižnice. Tako dobivamo nove zgrade s neprimjerenim knjižnicama koje nisu u skladu ni sa Standardima, a ni sa stvarnim  potrebama. Oprema u šk. knjižnicama obnavlja se također nesustavno, nedovoljno i presporo. Razlog tome sigurno je je nedostatak sredstava, ali i manjak razumijevanja za potrebe ulaganja u svrhe proširenja i obnavljanja te opremanja prostora školskih knjižnica, od strane osnivača, Županije i gradova, kao i MZO. Osim što su neke knjižnice opremane namještajem još 70-ih godina prošloga stoljeća, koji je nefunkcionalan za današnje potrebe, još  uvijek ima knjižnica gdje učenici uopće nemaju pristup računalima ili internetu.

NOVE TEHNOLOGIJE ipak dolaze u škole, iako se nedostatno ulaže u opremanje šk. knjižnica, i škola općenito. Pojedine škole omogućuju učenicima npr. korištenje tableta, uglavnom nabavljenih preko sponzora ili projekata. Raduje i činjenica da su se čak 22 škole (65%)  u Koprivničko-križevačkoj županiji u veljači 2017. godine uključile u projekt „BBC micro: bit- STEM revolucija“,  kojeg je pokrenula organizacija Croatian Makers – Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM).

Konstantan trend pada ukupnog broja knjiga u fondovima šk. knjižnica u Kopriv.-križevačkoj županiji bilježi se  od 2012. Smanjivanje fondova direktna je posljedica premalog priljeva građe, s obzirom da se revizije i otpisi kontinuirano moraju provoditi, jer se građa troši i otpisuje, a nabavlja se premalo građe, otkako su škole 2008.  ostale bez namjenskih sredstava za nabavu iz Državnog, a za 2011. i iz Županijskog Proračuna. U odnosu npr. na prethodnu, 2014. g. (158.650 knjiga), broj knjiga  u fondovima tijekom 2015./16. smanjen je ponovo za 1.509 jedinica ili za 1% te iznosi 157.141 jedinica. Višegodišnje nefinanciranje sustavne nabave građe za šk. knjižnice vrlo je ozbiljan problem koji znatno opterećuje i otežava funkcioniranje šk. knjižnica. Svoju obavezu financiranja nabave građe za školske knjižnice ispunjavaju jedino gradovi kao osnivači škola, a i pojedine općine uključuju se u financiranje škola, dok MZO i Županija kao osnivač većine škola, koji su po zakonu obavezni financirati školske knjižnice, to uopće ne čine, ili je njihov doprinos nedovoljan i nesustavan.

Jedini način da se šk. knjižnicama osiguraju uvjeti za kvalitetan rad i pruži trajna podrška u smislu osiguravanja osnovnih materijalnih sredstava za rad jest namjensko i dugoročno planirano proračunsko financiranje svih potreba šk. knjižnica, kao organizacijskih i funkcionalnih cjelina unutar škola koje su od posebnog značaja za funkcioniranje škola i provođenje nastavnog programa te svih odgojno-obrazovnih zadataka u svakoj školi. Osim plaće knjižničara i sredstava za nabavu knjižnične građe, šk. knjižnice trebaju planska i redovita sredstva za obnavljanje računalne opreme, a također i za uređenje prostora, odnosno povremenu zamjenu namještaja i druge opreme novom i funkcionalnijom, koja će služiti aktualnim potrebama. Prikupljanjem novca za rad knjižnica kroz povremene projekte i aktivnosti mogu se ostvariti samo neka segmentarna i privremena poboljšanja, ali projektna i sponzorska sredstva ne mogu nikako biti osnovni i jedini izvor sredstava za ostvarivanje temeljnih preduvjeta nužnih za rad školskih knjižnica, koje je i Država propisala kroz važeće zakone, pravilnike i standarde. Stoga je trajan zadatak struke zagovarati i dalje kod financijera i donositelja odluka pravo i potrebe korisnika da imaju dobro opremljene i funkcionalne školske knjižnice koje će moći ostvarivati svoju ulugu u unapređivanju nastave i svih drugih oblika odgojno-obrazovnog rada u školi.

Ljiljana Vugrinec

ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-