-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 74, srpanj 2017. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


Stručni skup dječjih knjižničara “Informacijska pismenost u dječjim knjižnicama”

Dvanaesti po redu stručni skup dječjih knjižničara održan je 31. ožujka u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva - Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež i Knjižnica grada Zagreba - Knjižnice Medveščak. Skup je okupio 126 sudionika iz različitih ustanova: dječjih vrtića, knjižnica osnovnih i srednjih škola, narodnih knjižnica, centara za odgoj i obrazovanje, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice i drugih. Ovogodišnji skup bio je posvećen temi informacijske pismenosti i njezinom značaju u današnjem informacijskom okruženju, obilježenom suvremenim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.

Skup je pozvanim izlaganjem otvorio fizičar porijeklom iz Hrvatske, Igor Ljubunčić koji danas prebiva u Velikoj Britaniji. Izlaganjem pod naslovom What is the answer to life, the universe and everything?, iz gledišta koje nadilazi jednu struku, ukazao je na izazov koji postavlja činjenica da djecu i mlade informacijskoj pismenosti poučavaju ljudi koji jesu stručni, ali su odrasli u jednom sasvim drugačijem okruženju koje je zahtijevalo drugi niz vještina. Također je istaknuo da iako suvremene tehnologije pružaju razne mogućnosti učenja, ipak nisu dovoljne da bi se pobudila znatiželja u dječjim umovima, koja je osnova svakog učenja.

U drugom pozvanom izlaganju, pod naslovom Informacijska pismenost: od funkcionalnih prema kritičkim pristupima, dr. Sonja Špiranec istaknula je da su vještine informacijske pismenosti doista životne vještine. Nadalje, govorila je o ideji kritičke informacijske pismenosti koja je u središtu pozornosti stručne zajednice, nasuprot dobro poznatom konceptu informacijske pismenosti utemeljenom na funkcionalnim vještinama. Kritička informacijska pismenost primjerenija je suvremenom kontekstu, a podrazumijeva sposobnost osobe da se kritički i promišljeno odnosi prema informacijama. Zajedno sa sviješću o izazovima suvremenog informacijskog okruženja, takva sposobnost kritičkog odnošenja prema informacijama trebala bi biti u središtu poučavanja informacijskoj pismenosti.

U trećem pozvanom izlaganju pod nazivom Rastem s e-izvorima Saša Vidmar i Polonca Kavčič izslovenske Goriške knjižnice Franceta Bevka, Nova Gorica,predstavile su suradnju narodnih knjižnica i škola u nastojanju da djecu i mlade upoznaju s e-izvorima. Djelatnici knjižnice od 2012. godine provode projekt Rastem z e-viri te posjećuju obrazovne ustanove u Goriškoj regiji predstavljajući učenicima e-izvore, učeći ih kako ih koristiti te potičući svijest o važnosti informacijske pismenosti.

U drugom dijelu Skupa predstavljeno je deset primjera dobre prakse iz školskih i narodnih knjižnica diljem Hrvatske. Danijela Petrić predstavila je brojne programe Knjižnice i čitaonice Fran Galović, Koprivnica, kojima je cilj informacijsko opismenjavanje predškolske djece, roditelje i odgajatelja. Keti Krpan i Dunja Lovrenčić Gašljević iz Knjižnice Selčina Knjižnica Grada Zagreba predstavile su svakodnevni rad s djecom u kvartovskoj knjižnici koji uključuje primjenu aktivne, instruktivne ili poučne medijacije te doprinosi razvoju informacijske pismenosti među mladim korisnicima. Knjižničarka Osnovne škole Marija Bistrica Jasna Milički predstavila je aktivnosti koje školski knjižničari provode kako bi učenike poučavali ključnoj vještini cjeloživotnog učenja - upravljanju informacija. Također, istaknula je da je konsolidacija programa knjižnica osnovnih škola preduvjet učinkovitog provođenja edukacije za informacijsku pismenost. Gordana Gregurović Petrović iz knjižnice Osnovne škole Augusta Cesarca, Krapina, predstavila je projekt Hrvatska knjiga u kojem su učenici kroz zabavu i igru pokazali vještine informacijske pismenosti stečene u prijašnjim aktivnostima. Predstavivši multimedijsko-interkulturalni i eTwining projekt Učionica, zavičaj, Europa, Snježana Kovačević iz Osnovne škole Zlatar Bistrica pokazala je kako su upotrebom multimedijskih nastavnih sredstava, Web 2.0 alata te korištenjem različitih izvora znanja i informacija iz fonda školske knjižnice djeca uspješno upoznala kulturnu i prirodnu baštinu zavičaja. Zanimljiv program pod nazivom Guglanje za mudrice predstavile su Dina Kraljić i Sandra Mikac Cigar te opisale edukaciju za učenike osmih razreda osnovnih i prvih razreda srednjih škola koji provode knjižničari iz Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec. Program učenike poučava kako da sami pronađu kvalitetne izvore na internetu, a rezultat je samostalno i mudrije surfanje. Na istom tragu je i Program informacijskog opismenjavanja tinejdžera – vrednovanje informacija kojeg su predstavile Vera Vitori i Ivana Bobaš iz Gradske knjižnice Zadar. Jednosatni program namijenjen učenicima viših razreda osnovnih škola, učenicima srednjih škola i ostalim zainteresiranim pojedincima nastoji ih upoznati s učinkovitim pronalaženjem, korištenjem i vrednovanjem internetskih izvora i informacija te korištenjem knjižničnog kataloga. Branka Mikačević i Vjeruška Štivić iz Narodne knjižnice Petar Preradović, Bjelovar, predstavile su mrežnu stranicu pod nazivom "6 VELIČANSTVENIH koraka do informacija i znanja" koja donosi šestostupanjski model za pomoć djeci u rješavanju problemskih situacija, školskih zadataka i donošenju odluka. Model pomaže usvajanju informacijske pismenosti među djecom osnovnoškolske dobi. Iva Klak Miršić, Jelena Pisačić i Ana Bakarić iz Knjižnice Jelkovec Knjižnica Grada Zagreba predstavile su istraživanje provedeno pomoću online anketnog upitnika koji je ispitivao razinu informacijske pismenosti među učenicima Srednje škole Jelkovec. U posljednjem izlaganju primjera dobre prakse Nika Čabrić, Višnja Cej i Nataša Pavlićević Šicar predstavile su edukativne programe koje Knjižnice Augusta Cesarca, koja u sastavu Knjižnica Grada Zagreba djeluje na dvije lokacije, provodi s ciljem informacijskog opismenjavanja djece od predškolske do tinejdžerske dobi.

Velik broj sudionika Skupa pokazao je da je tema informacijske pismenosti u središtu zanimanja struke, ali i šire zajednice. Koncept informacijske pismenosti dječjim knjižničarima nije novost jer je upravo poticanje razvoja vještina informacijske pismenosti među djecom i mladima njihova središnja zadaća. Sudjelovanje na ovom Skupu bila je prilika za stjecanje novih znanja i razmjenu iskustava kako bi i dalje uspješno ispunjavali svoju zadaću. 

Alica Kolarić

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-