-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 74, srpanj 2017. :: Skupovi u zemlji i inozemstvu


17. konferencija udruženja EURASLIC

Udruženje EURASLIC (European Association of Aquatic Sciences Libraries and Information Centres (http://www.euraslic.org) okuplja europske knjižnice koje se bave istraživanjem mora i voda. Osnovano je 1988. godine u Plymouthu, Velika Britanija. Članovi udruženja ujedno su i članovi međunarodnog udruženja IAMSLIC (The International Association of Aquatic and Marine Science Libraries and Information Centers). Udruženje predstavlja forum za razmjenu ideja i informacija između srodnih knjižnica. Knjižnice imaju dogovor o besplatnoj međuknjižničnoj posudbi putem mailing liste udruženja EURASLIC ili kataloga Z39.50 udruženja IAMSLIC. Jednom godišnje objavljuje se glasnik udruženja. Konferencije se održavaju svake dvije godine, a zbornik radova je slobodno dostupan na mrežnim stranicama. Po potrebi se formiraju i manje radne skupine unutar udruženja koje sudjeluju na projektima. Dvije hrvatske knjižnice, Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković (IRB), Zagreb i Knjižnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR), Split, aktivne su članice udruženja EURASLIC.

17. konferencija udruženja EURASLIC pod naslovom Riding the Wave: Information Retrieval and Resource Management for the Future održana je od 8.-10. svibnja u Bremenu, Njemačka (Leibniz Centre for Tropical Marine Research – ZMT).

Leibniz Centre for Tropical Marine Research – ZMT, Bremen, Njemačka

Predavanja su obuhvaćala teme poput znanstvenih časopisa i izdavaštva, istraživačkih podataka, baza podataka, otvorenog pristupa, informacijske infrastrukture i sl. Knjižnice suočene s porastom cijena časopisa primjenjuju različite metode evaluacije kako bi odabrale one najznačajnije. Zanimljivo je da, iako je korištenost Elsevierovih časopisa velika i znanstvenici objavljuju svoje radove u tim časopisima, njemačke knjižnice okupljene oko projekta DEAL otkazale su pretplatu na časopise izdavača Elsevier zbog previsokih cijena pretplate, te zbog nedovoljne zastupljenosti radova u otvorenom pristupu. Knjižnica ZMT-a nazvana MEDIA Unit (Management of Electronic Rescources, Data, Information and Open Access) prihvatila je politiku otvorenog pristupa i potpomaže objavljivanje radova u otvorenom pristupu, tako da iz svog budžeta dio odvaja za financiranje troškova objavljivanja radova, a ujedno pruža savjetodavnu pomoć vezano uz autorska i srodna prava, uz preporuku znanstvenicima da prilikom sklapanja ugovora ne daju ekskluzivna prava izdavačima.

S druge strane, neke knjižnice u zemljama s nedovoljno razvijenom i nesigurnom informacijskom infrastrukturom pohranjuju radove u nekoliko repozitorija slijedeći model LOCKSS (Lots of Copies Keep Stuff Safe), što se pokazalo kao dobra odluka. Osim pohranjivanja publikacija u repozitorije u posljednje vrijeme trend koji podupire i EU je pohrana istraživačkih podataka, što su već prihvatile brojne knjižnice. Bez obzira na različite repozitorije, knjižnica instituta GEOMAR prikazala je primjer jednostavnog povezivanja različitih repozitorija i tražilice.

Prikazan je i projekt trilateralne suradnje na relaciji Rostock –  Gdynia –  Riga, kao i literatura nastala tom suradnjom. Knjižnica IZOR-a prikazala je primjer dobre suradnje između knjižnice i izdavača časopisa Acta Adriatica, a Centar za znanstvene informacije IRB-a promovirao je novo sučelje Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI).

Tijekom poster sekcije prezentirani su informacijski sustavi u Ruskoj Federaciji (VINITI, eLibrary, RAS i dr.), a vidjeli smo i kako knjige nakon što im završi „knjižni život“ mogu postati umjetničkim objektom.

Nils Moosdorf, ZMT govorio je o podmorskim izvorima slatke vode koji su predmet njegovog istraživanja te se osvrnuo na poteškoće u pronalaženju relevantne literature i istaknuo značaj stare i rijetke građe, te posebnih zbirki u knjižnicama.

Jedan od pozvanih predavača, Peter Pissierssens, IODE (International Ocenographic Data Exchange), te David Baca, predsjednik udruženja IAMSLIC, koji se pridružio putem Skype-a,  prikazali su suradnju organizacija IODE i IAMSLIC za koju je EURASLIC kao regionalno društvo također zainteresirano.

IODE je dio UNESCO-ve komisije Intergovernmental Oceanographic Commission (IOC). Osnovan je 1961. godine u svrhu unaprjeđenja oceanografskih istraživanja i povezuje preko 60 oceanografskih centara diljem svijeta. Stručnjaci koji se bave istraživanjem mora objedinjeni su putem direktorija OceanExpert. IODE podupire i omogućuje jednostavnu razmjenu informacija i podataka među ustanovama, te povezuje ustanove putem ODIN projekta (Ocean Data and Information Network). ODIN zajednici je na raspolaganju i repozitorij OceanDocs, a osim vlastitog repozitorija ugošćuje i repozitorij udruženja IAMSLIC Aquatic Commons. Također organizira seminare i radionice u svom sjedištu u Oostendeu, Belgija (OceanTeacher Academy). Osim u Oostendeu, osnovani su i regionalni edukacijski centri u Africi, Maleziji, Indiji i Južnoj Americi, a u planu je otvaranje centara u Kini, Iranu i SAD-u. Od 2014. godine politika i aktivnosti IODE-a okrenute su održivom razvoju.

Matthew Buys, još jedan pozvani predavač, dao je prikaz sve korištenijeg trajnog identifikatora ORCID kojeg su već prihvatili brojni informacijski sustavi i izdavači, a također ga je počeo primjenjivati i Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske – HRČAK. Izlaganje je izazvalo veliki interes, uz brojna pitanja za vrijeme i nakon predavanja.

Još su dva predavanja bila od značaja zbog mogućnosti aktivnog sudjelovanja članova udruženja EURASLIC. Barbara Bultmann dala je uvid u DIGIMAR projekt s osvrtom na radionicu održanu u travnju 2016. u Plymouthu, kao i na buduće planove vezane uz pobiranje digitalne građe vezane uz istraživanje mora.

Kateryina Kulakova predstavila je aktivnosti vezane uz specijaliziranu bazu podataka ASFA (Aquatic Sciences and Fisheries Abstracts). ASFA institucijama partnerima koje dolaze iz zemalja u razvoju nudi plaćanje članarine u udruženima EURASLIC/IAMSLIC, kao i mogućnost financiranja projekta putem fondacije ASFA Trust Fund. I dok je nekada značaj ASFA baze za knjižnice čije se institucije bave istraživanjem mora, voda i okoliša bio velik, danas su informacije sveprisutne, stoga se raspravljalo i o smjeru u kojem bi se baza dalje trebala razvijati.

Po prvi put je na EURASLIC konferenciji održan okrugli stol prilikom posjeta Bremerhavenu (Alfred Wegener Institute for Polar and Marine Research) na kojem je naglasak stavljen na promociju udruženja, privlačenje novih članova, motiviranje i veći angažman postojećih te proširivanje aktivnosti samog udruženja, osobito onih vezanih uz razmjenu iskustava i dijeljenje znanja (stručni posjeti, virtualna razmjena znanja) i te značajnije korištenje mailing-liste za diskusije i dijeljenje informacija od interesa za zajednicu. Osim jednog predavača, i dvoje članova se priključilo nekim predavanjima putem Skype-a, što se pokazalo kao uspješna inovacija.

Ne treba zaboraviti ni prekrasni grad Bremen u kojem je konferencija održana, bogat muzejima i galerijama, uz živopisnu staru četvrt Schnoor, svemirski centar te glasovite bremenske gradske svirače.

Sofija Konjević

sofija@irb.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-