-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 74, srpanj 2017. :: Iz rada HKD-a


Stručno studijsko putovanje Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema u Suboticu

Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema iz Osijeka organiziralo je 3. lipnja jednodnevno stručno studijsko putovanje u Suboticu za pedesetak knjižničara i srednjoškolskih i sveučilišnih profesora s ciljem obilaska institucija značajnih za očuvanje kulture vojvođanskih Hrvata u Subotici.

Putovanje je realizirano uz svesrdnu pomoć kolegice Bernadice Ivanković, knjižničarke Gradske knjižnice u Subotici, otkuda je i počeo pohod subotičkim znamenitostima bitnima za hrvatsku baštinu.

Ravnatelj Gradske knjižnice Subotica, Dragan Rokvić, upoznao nas je s poviješću (osnovana 1890. godine) i djelovanjem ustanove koja posjeduje fondove na tri jezika: hrvatskom, mađarskom i srpskom, s odjelima i građom na hrvatskom jeziku, započetom digitalizacijom građe te 10. obljetnicom rada Američkoga kutka. Knjižnica u fondu stare i rijetke knjige čuva 8.619 publikacija uključujući 7 inkunabula, „Biblijske komentare" sv. Jeronima s ilustracijama iz 1513. godine i najstariju staroslavensku knjigu, dok su na Dječjem odjelu 2.022 knjige na hrvatskom, ali nema sustavne dostave građe iz Hrvatske za hrvatsku nacionalnu manjinu u Subotici.

Posjetili smo i Gradsku kuću i Veliku vijećnicu te Vidikovac, s kojeg se, s visine od 45 metara, uživa u panorami ovoga prekrasnoga grada. Razgledali smo četiri izložbe u Gradskom muzeju Subotica te posjetili Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata koji je predstavila Katarina Čeliković.

Upoznali smo se s kulturnom baštinom Franjevačkog samostana i crkve Sv. Mihovila te franjevačkom rezidencijom sv. Mihovila, koja upravo slavi svoj 300. jubilej, a jedan od programa tim povodom bilo je predavanje „Franjevci i Subotica od predturskih vremena do 1717. godine" koje je u Čitaonici Gradske  knjižnice Subotica, 2. lipnja održao mr. Bela Tonković.

Povezanost između osječkih knjižničarskih stručnjaka i franjevaca u Subotici očitovala se u susretu gvardijana fra Zdenka Grubera s Osječanima dr. Marinom Vinaj, knjižničarskom savjetnicom, i doc. dr. Tihomirom Živićem. Naime, studenti su Katedre za knjižničarstvo Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (tijekom srpnja i kolovoza 2016.), uz stručno vodstvo mentora i zagrebačkog digitalizacijskog servisa ACOS, na stručnoj praksi obrađivali i pripremali izabranu građu iz fundusa subotičkog Franjevačkog samostana za digitalizaciju u okviru međunarodnog interdisciplinarnog projekta "Digitalizacija baštinskih knjižničnih fondova: naša nužnost i obveza". Projekt je prijavljen u okviru tematskog natječaja Digitalne istraživačke infrastrukture za umjetnost i humanistiku i ostvarili su ga osječki: Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a, Umjetnička akademija, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Muzej Slavonije, a uz suradnju sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici i Franjevačkim samostanom. Digitalizirana je izabrana građa iz zbirke od 10 tisuća knjiga, uključujući knjige 16. st. (dvadesetak naslova), 17. st. (više od stotinu knjiga) i 18. stoljeća. Bogatstvo Knjižnice i vrijednost zavičajne zbirke zadivila je posjetitelje, kao i riznica umjetnina te treća knjiga franjevca Bosne Srebrene fra Mihovila Radnića Pogargegne izpraznosti od sviyeta (Pogrđenje ispraznosti od svijeta), objavljena u Rimu 1683. godine. Skupa s Radnićevom knjigom Razmiscljanja pribogomiona od ljubavi Boxje, objavljenom 1683. u Rimu, predstavlja blago početaka književnosti na narodnom jeziku ovdašnjih Hrvata. Nakon što je franjevački jubilej otvoren 15. svibnja programom Restauracija subotičkih franjevačkih portreta (35 djela putujućeg slikara Mathiasa Hanischa iz 18. st.), u franjevačkom je samostanu priređena umjetnička zbirka za izložbu (otvorenje 14. lipnja), dok će 21. lipnja biti održana prezentacija „Digitalizacija raritetne građe knjižnice Franjevačkog samostana", a 3. listopada znanstveni skup i svečana liturgijska proslava 300. obljetnice (1717.-2017.) franjevačke rezidencije sv. Mihovila u Subotici.

Dnevni je obilazak završio u Donjem Tavankutu, poznatom po umjetničkoj koloniji naive u tehnici slame, gdje je velikodušni domaćin bio Ivica Dulić, tajnik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Matija Gubec" u čijem su vlasništvu tamošnji hrvatski etnosalaši na kojima je zaustavljeno vrijeme i fantastična su destinacija za odmor. Pohodili smo i neoromaničku župnu crkvu Presvetog Srca Isusova (1910. godine) te od domaćina doznali kako župa s filijalama Sv. Ane u Gornjem Tavankutu i Uzvišenja sv. Križa u Ljutovu danas ima oko 4000 župljana, od kojih 2.500 živi u Donjem Tavankutu gdje je nekada živjelo 8000 katolika.

Članovi našeg Društva nisu krili oduševljenje viđenim i neposrednim upoznavanjem života i rada Hrvata u Vojvodini, posebice kolega u Knjižnici s kojima je suradnja već razvijena, a ovaj je susret dodatni poticaj za jačanje veza među kolegama i nastavak suradnje i zajedničkih projekata. Posebno ćemo se založiti za prikupljanje knjiga na hrvatskome jeziku kako bi ih učinili dostupnima Hrvatima u Subotici. Nadamo se da ćemo imati priliku kolegama iz Subotice uzvratiti ovako srdačan doček.

Marija Čačić

knjiznica@czk-cepin.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-