-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 73, ožujak 2017. :: Tema broja: „Zelena knjižnica kao poticatelj razvoja ekoloških navika korisnika“


Programi „Zelene zone“ Gradske knjižnice Vukovar za razvoj ekoloških navika najmlađih korisnika

Suočeni s ekološkim promjenama koje se događaju diljem svijeta došlo je do porasta svijesti o očuvanju planete Zemlje i brizi za okoliš. Taj pokret dotaknuo je i knjižnice i u svijetu pokrenuo trend izgradnje zelenih knjižnica, te adaptaciju postojećih zgrada. Osim trenda izgradnje zelenih zgrada, mnoge knjižnice započele su provoditi zelenu misiju koja je po nekima mnogo važnija od „zelene“ arhitekture. Provođenjem „zelene misije“ knjižnice imaju za cilj edukaciju korisnika, te svojim primjerom predvode promjene unutar zajednice u kojoj djeluju.

Gradska knjižnica Vukovar pobjedom na natječaju Zagrebačke banke „Moja zelena zona“ dobila je financijska sredstva za uređenje dvorišta Ogranka knjižice u Sotinu. Dok su trajali radovi cjelokupno poslovanje centralne ustanove i ogranaka orijentirano je prema ekologiji i promociji zelene misije knjižnice. U sklopu „Zelene zone Gradske knjižnice Vukovar“ organizirana su predavanja istaknutih ekologa o ekološkim promjenama i njihovom utjecaju na Planet Zemlju. U suradnji s Gimnazijom i Tehničkom školom organizirano je istraživanje koje su proveli učenici navedenih škola te predstavili rezultate svojih projekata na predavanju „Eko pitanja s odgovorima“. Noć knjige, također, je organizirana u znaku „zelene misije“ te su udruge koje se bave proizvodnjom prirodnih proizvoda predstavile svoj rad i proizvode, djeca su proučavala kukce i sudjelovala u kreativnoj radionici, a jedan od glavnih događaja bio je predstavljanje „hotela za kukce“.

Sajam knjige „LikeBook“ organiziran je pod motom „Zeleno srce grada“ i centralna aktivnost manifestacije bila je uređenje „Zelene čitaonice“ u centru grada koja je poklonjena svim stanovnicima grada Vukovara. Sve ove aktivnosti imale su za cilj približiti korisnicima važnost ekologije, te osvijestiti važnost brige za okoliš i planet Zemlju. 

Pored gore navedenih programa namijenjenih odraslima, veliki naglasak je stavljen na edukaciju djece. Svjesni važnosti edukacije djece od „malih nogu“ te važnosti povećanja znanja o ekološkim problemima, razvijanju svijesti i pozitivnih stavova prema okolišu, i podučavanju za aktivno sudjelovanje u zaštiti okoliša organizirani su mnogobrojni programi koji će biti predstavljeni u nastavku teksta.

S početkom projekta „Zelena zona Gradske knjižnice Vukovar“ pokrenute su edukativno-kreativne radionice: „Eko laboratorij“ i „Čuvari okoliša“. Ove dvije radionice specifične su po tome što su se organizirale svaki tjedan, te su djeca dobrovoljno dolazila na njih.

„Eko laboratorij“ koncipiran je na principu centra učenja u kojem su djeca kroz izvođenje eksperimenata pod nadzorom knjižničarke učila o prirodi i prirodnim promjenama, te zakonima koji djeluju u svijetu oko nas. Radionica je izazvala veliki interes kod djece jer su djeca imala priliku samostalno izvoditi eksperimente, dolaziti do zaključaka i razgovarati o ekologiji.

„Čuvari okoliša“ bila je kreativna radionica na kojoj su djeca izrađivala nove predmete od predmeta namijenjenih za otpad – starih novina, ambalaže, plastičnih boca. Cilj ove radionice bio je djecu naučiti pravilnom razvrstavanju otpada, a ujedno ih podučiti da nije sav otpad za smeće nego da ga mogu reciklirati. Na kreativnoj radionici djeca su od starih boca pravila hranilice za ptice te na taj način uviđala da mogu iskoristiti plastične boce, te uz malo kreativnosti podariti im novo ruho, umjesto da su ih bacili. Recikliranjem odbačenih predmeta, djeca dobivaju uvid u korisnost reciklaže, a ujedno stvaraju i „nove“ vlastite predmete.

Osim gore navedene dvije radionice koje su tjedno organizirane ostvarena je suradnja s vrtićima i školama s područja grada Vukovara, ali i iz okolnih mjesta te su djeca dolazila na programe posebno osmišljene za njih.

Jedan od njih bila je promocija serije slikovnica Marice Milčec i Daria Kukića „Spasimo zemlju“ u kojoj se nalaze sljedeće slikovnice: „Zatvori vodu“, „Nije smeće sve za vreće“, „Zraka trebam, hitno!“ i „U tlu čistu imamo glistu“. Djeca su razgovarala s autoricom o očuvanju planete Zemlje, te su prezentirala što oni svakodnevno čine kod kuće, u vrtiću i školi s ciljem očuvanja planete Zemlje. 

Prilikom osmišljanja radionica promišljalo se na koji način organizirati radionice kako bi bile primjerene dječjem uzrastu, zanimljive i edukativne. „Alergična planeta Zemlja“ je predstava koju su napisale i odglumile knjižničarke za djecu vrtićkog uzrasta. U predstavi alergična djevojčica susreće veliki cvijet koji joj govori o tome kako je planeta Zemlja alergična na otpad. Odabir predstave kao načina približavanja i edukacija djece o problemima onečišćenja i zaštite prirode za ovaj uzrast činio nam se logičan, jer predstava je interaktivna, zadržava dječju pozornost jer su djeca cijelo vrijeme uključena svojim komentarima i primjedbama. 

„Močvara – priča o životu jednog vretenca“ je program za učenike nižih razreda osnovne škole osmišljen s ciljem da se djeca kroz priču vretenca upoznaju s faunom močvare i problemom onečišćenja. Kombinacija prezentacije, čitanja priče, kviza, gledanja kapi močvarne vode kroz mikroskop, s kojim su se neki od učenika prvi puta susreli, kreativne radionice i razgovora omogućuju cjelovitu obradu teme onečišćenja okoliša s različitih aspekata.

„Pismo iz Zelengrada“ Nevenke Videk lektirni je naslov koji se savršeno uklopio zbog svoje ekološke teme i problema onečišćenja potoka. Upravo kroz obradu lektire, razgovor o pročitanome, kviz znanja i kreativnu radionicu na kojoj su učenici pisali svoje eko-poruke nastojao im se približiti problem zagađenja okoliša i dobiti od njih moguća rješenja.

„Veseli kukci“ je radionica na kojoj su se učenici putem PowerPoint prezentacije, upoznali s različitim vrstama kukaca, njihovim staništima, građom tijela, a u kreativnom dijelu izrađivali su kukce od papira.

„Šuma i njezini stanovnici“ je predavanje za učenike viših razreda osnovnih škola. Kroz predavanje o šumama, vrstama drveća, šumskim životinjama i njihovoj ugroženosti učenike se upoznalo s važnosti očuvanja šuma i opasnostima koje im prijete. Na kraju radionice profesorica je pred učenicima secirala glistu te im omogućila da uživo vide dijelove gliste, za razliku od učenja dijelova samo iz knjige.

Svjesni činjenice da svijet ostaje na mladima, fokusirali smo se na njih jer jednog dana planeta Zemlja će ostati njima na čuvanje i zbog toga nam je bilo bitno da što prije postanu svjesni važnosti ekologije, razvrstavanja otpada, recikliranja i brige za planet Zemlju. Prema povratnim informacijama koje smo dobili od sudionika radionica, odgojiteljica, učiteljica, roditelja i djece možemo zaključiti da im se svidjelo ono što smo radili s njima, te da su djeca naučila više o važnosti ekologije i očuvanju naše planete. Organiziranjem radionica na ovakav način ponudili smo primjer kako jedna mala knjižnica može biti pokretač promjena u zajednici unutar koje djeluje, te predvodnik u edukaciji korisnika.

Marija Bugarski

marija.bugarski@gkvu.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-