-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 73, ožujak 2017. :: Intrevju broja


Intervju s glavnom ravnateljicom Nacionalne j sveučilišne knjižnice dr. sc. Tatjanom Petrić

Poštovana kolegice Petrić, poznato nam je da ste inicijator projekta Nacionalne i sveučilišne knjižnice „Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku“ te da već četiri godine u sklopu Zbirke službenih publikacija NSK-a djeluje Zelena knjižnica energetske efikasnosti (ZeeK). Tema novog boja Novosti Hrvatskog knjižničarskog društva je „Zelena knjižnica kao poticatelj razvoja ekoloških navika korisnika“ te smo željeli napraviti s vama intervju, ne bismo li čitateljima i kolegama iz struke približili ove projekte.

1. Koja je definicija zelene knjižnice? Postoji li općeprihvaćena definicija ili ima više tumačenja ovog pojma?

Postoji niz definicija i tumačenja pojma zelena knjižnica, no mi smo se pokretanjem projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku oslonili na ono dostupno u ODLIS-u, Online rječniku informacijsko-komunikacijskih znanosti Joana M. Reitza. Sukladno njemu, zelena knjižnica, odnosno održiva knjižnica (http://www.abc-clio.com/ODLIS/odlis_s.aspx#sustainablelib), dizajnirana je da minimalizira negativan učinak na okoliš i poveća ekološku kvalitetu unutarnjeg prostora upotrebom prirodnih građevinskih materijala i biološki razgradivih proizvoda, akumulacijom izvora vode, energije i papira te odgovornim recikliranjem otpada. Ovom je ODLIS-ovom tumačenju IFLA na svojim mrežnim stranicama dodala da su u promociji takve vrste samoodrživog dizajna okrenute i usluge, aktivnosti, događanja, izdanja i projekati zelene knjižnice.

2. Što je vas potaknulo da pokrenete projekt „Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku“ i je li  Zelena knjižnica energetske efikasnosti (ZeeK) od 2011. godine dala očekivane rezultate?

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je pokretanjem projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku htjela predstaviti društvenu ulogu i odgovornost knjižnica kao predvodnika u ekološki održivom razvoju. Važno je istaknuti da je upravo knjižničarska struka otvorila oči javnosti u području zaštite odnosno sustavnom je zaštitom knjiga stvorila temelje u postupcima zaštite u cijelosti. Valja istaknuti i IFLA –ino prihvaćanje Agende UN 2030 o održivom razvoju.

Kroz projekt Knjižnica nastoji predstavljanjem tematskih vrijednih ostvarenja iz svojeg fonda povezati korisnike i širu javnost s organizacijama i društvima uključenim u zaštitu i očuvanje naših prirodnih bogatstava kao važnog elementa ekološki održivog razvoja. Naime, Knjižnica u svome fondu na tu temu posjeduje bogat opus građe među kojom svakako valja istaknuti doktorske disertacije, magistarske radove, novine, publikacije, monografije te zakonske i druge pravne akte.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svoje je zeleno djelovanje započela još u studenome 2012. godine otvaranjem Zelene knjižnice energetske efikasnosti (ZeeK). Tada je u korisničkom prostoru na 4. katu, u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj, ta knjižnica otvorena kako bi se informirali svi oni koji žele znati nešto više o energetskoj učinkovitosti. Knjižnica je nakon toga otvorena na još brojnim lokacijama diljem Hrvatske te je zasigurno pridonijela osvještavanju i informiranost na temu što joj je i bio cilj. Knjižnica je bila pokrenuta u sklopu projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj (EE projekt) koji je u međuvremenu uspješno završen, a sustavnu je brigu o Knjižnici preuzeo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

3. U programu je najavljena suradnja s Nacionalnim parkovima, organiziranje izložbi, predavanja te suradnja s drugim knjižnicama na nacionalnoj razini. Planira li NSK aktivnosti koje bi uključivale i korisnike?

Uvodna najava projekta bili su izložbeni prostori Nacionalnih parkova Risnjak, Paklenica i Krka te Parka prirode Kopački rit postavljeni u svibnju prošle godine u korisničkom prostoru Knjižnice na 3. katu. Oni su i dalje postavljeni te korisnicima Knjižnice kroz građu iz fonda Knjižnice, kroz zanimljive izloške iz svoga fonda te kroz seriju tematskih predavanja predstavljaju svoj bogati opus prirodne baštine te ih tako potiču da ga posjete i počnu o njemu sustavno voditi brigu.

Suradnja je nastavljena s Javnom ustanovom Nacionalni park Krka u lipnju prošle godine organizacijom izložbe Burnum – arheološko blago Krke u sklopu koje su predstavljena  arheološka istraživanja. Zatim je dodatno ojačana u rujnu održanom izložbom Krka – tajne podzemlja o biospeleološkim istraživanjima, a za prošlu je godinu završila izložbom Voda i krš – fenomeni rijeke Krke i tom je prilikom predstavljena povezanost cijeloga ovog ekosustava. Vrhunac suradnje je virtualna izložba Prošlost i sadašnjost Krke izrađena s ciljem upoznavanja šire javnosti s prošlošću rijeke Krke, njezinog porječja i djelovanja Nacionalnog parka Krka te s ciljem promicanja vrijednosti očuvanja prirodne i kulturne baštine korištenjem digitalizacije i mrežnih tehnologija. Suradnja je nastavljena i u ovoj godini predstavljanjem knjige i otvaranjem izložbe Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja te očekujemo da će se proširiti i na druge nacionalne parkove.

Osnovni ciljevi projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku upravo jesu edukacija korisnika Knjižnice, njihovo osvještavanje i senzibiliziranje na temu te poziv da se, kao i uvijek, uključe u sve programe i aktivnosti koje u svom prostoru priređuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Cilj je među njima popularizirati programe organizacija s područja zaštite i očuvanja prirode, prezentirati rezultate njihovih znanstvenih istraživanja, stručnih radova, nakladništva i projekata. Zadatak je u Knjižnicu privući što veći broj korisnika i zainteresirane javnosti i kroz njihovo sudjelovanje u odabranim programima usaditi im nove vrijednosti i navike.

4. Možete li malo detaljnije predstaviti manifestacije Zeleni sajam i Zeleni tjedan?

Organizacija obje manifestacije upriličila bi se u velikom i malom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zeleni sajam uključio bi kroz izložbene prostore zajednički nastup i izravnu promociju vlastitih programa svih dosadašnjih partnera na projektu kao i zainteresiranih subjekata čije je djelovanje povezano s ekološko održivim razvojem. Organizacijom manifestacije Zeleni tjedan naglasak bi se stavio na seriju predavanja, okruglih stolova, panela i drugih interakcijskih formi, uz gostovanje istaknutih europskih i svjetskih stručnjaka.

5. Imamo li dobrih primjera zelenih knjižnica u regiji i šire?

Važno je istaknuti da je u Hrvatskoj 2011. godine s istim ciljem u Istri, na regionalnoj razini, već pokrenut projekt Zelena knjižnica, a čiji je inicijator gospodin Ivan Kraljević iz Sveučilišne knjižnice u Puli, ujedno i predsjednik Radne grupe za zelene knjižnice pri HKD-u i sve knjižnice koje su se pridružile ovome projektu smatram da su dobri primjeri, a što se tiče šire, tu svakako valja izdvojiti knjižnice koje su osvojile prva tri mjesta na prošlogodišnjem natječaju IFLA Green Library Award. To su knjižnice iz Meksika, Australije te iz Kolumbije. Na adresi http://www.ifla.org/node/10478?og=479 možete pogledati zašto su baš one osvojile nagradu te se uvjeriti da njihovoj kreativnosti te ekološkoj osviještenosti nema kraja. Neka nam one budu primjeri.

6. Kako i u kojoj mjeri knjižnice mogu iskoristiti zelenu politiku i poticaje (npr. solarnu energiju), kada se iz godine u godinu financijska sredstva za knjižnice smanjuju?

Zelenu politiku knjižnice mogu provoditi korištenjem fondova Europske unije koji su nam na raspolaganju u programskom razdoblju do 2020. godine. U sklopu njih davati će se sredstva za provođenje mjera koje će potaknuti promjenu ponašanja s ciljem zaštite okoliše te ljudskog zdravlja. Tu svakako treba pratiti javne pozive koje na svojim mrežnim stranicama objavljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ako pojedini projekt dobije sredstva iz EU fonda, vjerujem da će to svakako potaknuti i državu da sufinancira preostali dio potreban za njegovo ostvarenje.  

7. Koliko su knjižnicama bitne ustanove koje izdaju zelene certifikate?

Knjižnicama je bitna suradnja sa svim ustanovama ako misle djelovati zeleno te provoditi velike energetski učinkovite infrastrukturne i sadržajne projekte. Djelovati u skladu za zahtjevima koji su postavljeni da bi se dobio certifikat znači da se djeluje kvalitetno i ekološki osviješteno, a dobivanje certifikata samo je točka na i još jedan korak dalje da svijet u kojem živimo ostavimo u boljem stanju generacijama koje dolaze.

8. NSK ima svoju izdavačku produkciju, planirate li tiskati publikacije na temu Zelena knjižnica?

Da svakako, to je jedan od važnijih ciljeva projekta Zelena knjižnica za Zelenu Hrvatsku.

9. Teži li zelena knjižnica okruženju u kojem je sve digitalno, s minimalnim brojem zaposlenika i uređajima koje pokreće solarna energija ili energija vjetra?

Zelena knjižnica nastoji maksimalno iskoristiti prednosti digitalizacije i mrežnih tehnologija te prirodnih resursa no nikako ne teži smanjivanju broja zaposlenika jer ljudski je faktor ključni čimbenik svakog djelovanja i uspjeha koji je rezultat toga djelovanja. Zelena knjižnica svakako će doprinijeti promjeni vrste posla, ali nikako ne smanjenju broja zaposlenika jer otvaranjem novih mogućnosti otvara se i potreba restrukturiranja postojećih radnih mjesta pa čak i otvaranja novih. Naime, kao ključnu misao na kraju bih iznijela da zelena knjižnica u svim segmentima poslovanja donosi samo boljitak, a nikako ne gubitak, pa joj zato, na kraju krajeva, tako i težimo.

Najljepša hvala! 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-