-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 73, ožujak 2017. :: Iz rada HKD-a


16. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama
Knjižnice i dostupnost informacija u obrazovnom procesu (9. prosinca 2016., NSK, Zagreb)

Tema 16. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama Knjižnice i dostupnost informacija u obrazovnom procesu bila jeposvećena novim mogućnostima i doprinosu knjižnica u procesu obrazovanja svih dobnih skupina korisnika knjižnica (učenici, studenti, nastavnici, znanstvena zajednica). Program je bio podijeljen u dvije cjeline Knjižnice i slobodan pristup informacijama u znanstveno-istraživačkom procesu te Školske i narodne knjižnice u obrazovnom procesu – novi programi i inovativni sadržaji. Cjeloviti tekstovi svih izlaganja, osim jednog, objavljeni su u zborniku Slobodan pristup informacijama : 16. okrugli stol u izdanju HKD-a.

Uvodno izlaganje na temu Etika, slobodan pristup informacijama i sloboda izražavanja u akademskoj knjižnici, održao je Martyn Wade, izvršni direktor Škotske nacionalne knjižnice i predsjednik FAIFE/IFLA. U izlaganju se posebno osvrnuo na IFLA-in dokument Etički kodeks za knjižničare i informatičare u knjižnicama, istaknuvši njegovu važnost i ulogu, posebice danas kada su pitanja vezana za slobodu pristupa informacijama i slobodu izražavanja u obrazovnim i znanstveno-istraživačkim knjižnicama sve složenija. 

Vesna Crnogorac s Fakulteta umjetnosti u Nišu, u svojem je izlaganju Knjižnični pravobranitelj: od ideje i potrebe do stvarnosti, obrazložila potrebuosnivanja ustanove knjižničnog pravobranitelja koji bi u praksi obnašao savjetodavnu, posredničku i pravobraniteljsku ulogu.

Uloga i značenje obveznog primjerka u unapređivanju obrazovnog i znanstveno-istraživačkog procesa, bila je središnja tema izlaganja Lejle Hajdarpašić, docentice knjižničarstva na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Posljednje izlaganje u prvoj cjelini Autorsko pravo i druga prava intelektualnog vlasništva u znanosti i visokom obrazovanju – objava završnih i diplomskih radova te doktorskih disertacija u javnim repozitorijima i uloga knjižnica, održale su Zrinka Banić Tomišić i Annemari Štimac iz INCENTIV-a,  informacijskog centra za intelektualno vlasništvo Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.  

Drugi dio programa otvorili suslovenski knjižničari Saša Vidmar i Polonca Kavčič iz Goričke knjižnice Franca Bevka te Aleš Klemen izGradske knjižnice u Ljubljani. U izlaganju pod nazivom Rastući s e-izvorima II, prikazali su primjere dobre prakse koji potječu iz potrebe rada s korisnicima u elektroničkom okruženju na nacionalnoj razini.

Ana Sudarević iz Osnovne škole Dubovac u Karlovcu, u svojem je izlaganju Školska knjižnica u obrazovnom procesu i nastavnim programima govorila o središnjoj ulozi knjižnice i školskog knjižničara u odgojno-obrazovnom procesu. Posebno je naglasila nužnost vremenske prilagodljivosti i usklađenosti knjižničnih programa i aktivnosti s nastavnim programima.

Funkcionalnost i detaljni opis modela knjižnično-informacijskoga odgoja i obrazovanja postavljenog u gimnaziji Tituša Brezovačkog, predstavila je Jadranka Jurić iz Gimnazije Tituš Brezovački u Zagrebu.

O školskim knjižnicama u digitalno doba govorile su Jasna Milički iz Osnovne škole Marija Bistrica i Draženka Stančić iz Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz Ivanca.  U izlaganju su naglasile promijenjenu ulogu školskog knjižničara koji danas postaje učenikov mentor i najveća vrijednost školske knjižnice.

Frida Bišćan iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, predstavila je projekt i razvoj usluge e-lektire čiji je cilj olakšati učenicima dostupnost lektirnim djelima u digitalnom obliku. E-lektira dio je pilot projekta e-Škole koji je 2015. pokrenula Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet. 

Digitalno čitanje – digitalni svjetovi bila je središnja tema izlaganja Anite Tufekčić iz Osnovne škole “Antun i Stjepan Radić” u Gunji i Biljane Krnjajić iz Osnovne škole Siniše Glavaševića u Vukovaru. Autorice su govorile o dječjim knjižnicama u digitalnom svijetu i konkretnim programima koje knjižnice u suradnji s određenim partnerima mogu razviti i ostvariti. 

Posljednje izlaganje Mogućnosti pokretne knjižnice kao podrške odgojno-obrazovnim ustanovama na području Koprivničko-križevačke županije, održala je Ana Škvarić iz Knjižnice i čitaonice “Fran Galović”u Koprivnici.

Na kraju je Annemari Štimac predstavila  zbornik radova 16. okruglog stola koji je uredila Davorka Pšenica iz Nacionalne i sveučilišna knjižnice u Zagrebu. U Zborniku je objavljeno jedanaest cjelovitih radova  te jedan  sažetak pod naslovom Slobodan pristup informacijama u (srednjo)školskoj knjižnici – može li se više?,Ivane Vladilo iz Strojarske škole za industrijska i obrtnička zanimanja u Rijeci.

Cilj 16. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama bio je ukazati na nove vrste i oblike knjižničnih usluga koje čine potporu obrazovnom procesu te na odabrana rješenja s kojima knjižnice mogu nastaviti obavljati svoje zadaće u digitalno vrijeme ali istovremeno ukazati i na prepreke s kojima se knjižničari susreću kada žele osigurati dostupnost građe i informacijskih izvora za potrebe nastave.

Zaključci 16. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama

  1. Suvremena knjižnica informacijsko je, medijsko i komunikacijsko središte i zato mora omogućiti pristup e-izvorima za sve korisnike, uključujući pristup komercijalnim bazama podataka koje se nabavljaju na nacionalnoj razini.  Školske  knjižnice  sastavni su  dio istog obrazovnog sustava kao i visokoškolske knjižnice pa i njima  treba omogućiti slobodan pristup e-izvorima, odnosno licenciranim bazama  podataka.  Narodne knjižnice, otvorene svim stanovnicima, imaju važnu ulogu u procesu cjeloživotnog učenja, temelja na kojemu počiva današnje obrazovanje, stoga je pristup odabranim komercijalnim bazama podataka i njima prijeko potreban.
  2. Informatička i informacijska pismenost uvjet su za cjeloživotno obrazovanje i treba ih početi poučavati od rane dobi – u narodnim knjižnicama u odjelima za djecu i u školskim knjižnicama. Poučavanje informacijske pismenosti neizostavna je sastavnica rada školskog knjižničara.
  3. Knjižnice i knjižničari suočavaju se sa sve većim i većim izazovima u obrani prava na slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja s jedne strane i prava na zaštitu privatnosti te autorskih i srodnih prava s druge strane. U  tom kontekstu izuzetno značajnu ulogu ima i imat će etički kodeks knjižničarske profesije koji jasno definira okvir za etičko ponašanje i snažno podupire slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja. Predlaže se pregled i po potrebi dorada Etičkog kodeksa HKD-a u suglasju s Etičkim kodeksom i smjernicama IFLA-e. 

Odgojno-obrazovni rad školskog knjižničara nije zakonski, pravilnički niti programski reguliran na zadovoljavajući način. U cilju osnaživanja uloge školskog knjižničara, bolje uključenosti u odgojno-obrazovne programe te osiguravanja veće autonomije i kreativnosti u radu, predlaže se rasprava na nacionalnom nivou o programu i zadaćama školskog knjižničara u okviru nove kurikularne reforme. Rezultati rasprave trebali bi biti uključeni i u propise kojima se regulira rad školskih knjižničara.

Davorka Pšenica

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-