-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 73, ožujak 2017. :: Uvodnik


„Zelena knjižnica“ u Hrvatskoj

U svojem radu „Zašto je prirodi potreban čovjek?“ profesor Moskovskog državnog sveučilišta M. V. Lomonosov, akademik Ruske ekološke akademije, dr.sci. filozofije Eduard Girusov postavljaju pitanje ekološke kulture. „Kultura je složen i višeslojan fenomen, koji uključuje ne samo sveukupnost materijalnog i duhovnog bogatstva čovječanstva, već sam način njegova razvoja. Još je kompliciraniji smisao koncepta ekološke kulture, jer osim navedenog, to uključuje kompatibilnost ljudskih aktivnosti s očuvanjem prirodnog okoliša u kojem to društvo živi.

Ekološka kultura je veći i napredniji oblik humanizma, jer ne uključuje samo zadatak održavanja i očuvanja života ljudi, već i drugih oblika života jer u ovom slučaju čovjek nastupa u ulozi jamca očuvanja života na planeti, pa i očuvanja samog planeta. Po prvi put  kultura postaje načinom da se spriječi smrt civilizacije. Priznavanje stvarnosti globalne ekološke krize te brzina njezina pretvaranja u ekološku katastrofu ozbiljno ograničava raspon u izboru strategije za daljnji razvoj društva. Glavno pitanje je: ima li dovoljno vremena da čovječanstvo u potpunosti shvati novu ekološku paradigmu u svoj njezinoj složenosti, te ostvari ekološki imperativ.

Obrazovanje ima avangardnu ulogu u oblikovanju modernog pogleda na svijet, a ekološka obrazovanost, uz ekonomsku, informacijsku, humanitarnu, mora postati temeljem cjelokupnog obrazovnog sustava“ – tvrdi uvaženi akademik, te naglašava neophodnost razvitka nove ekološke kulture koja se „upravo zbog svoje radikalne razlike od stare, ne može  formirati spontano“, te podrazumijeva „dobro organizirani ekološki odgoj, obrazovanje i osposobljavanje… koji trebaju spriječiti posljedice a ne uklanjati ih“.

U ovom procesu obrazovanja veliku ulogu može odigrati i knjižnica kao sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa koji pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama, promiče čitanje, te je mjesto gdje korisnici stječu vještine za učenje kroz cijeli život. Zadatak narodne knjižnice je da svojim korisnicima omogući pristup svim znanjima i informacijama. Stoga je prostor knjižnice pravo mjesto za izvedbu projekata kojima se mlade naraštaje nastoji osvijestiti i poučiti o potrebi očuvanja našega prirodnog staništa – planeta Zemlje.

Izraz „zelena knjižnica“ upotrebljava se u dvama značenjima: prvo, kao naziv za knjižničnu zgradu koja je projektirana i izgrađena tako da u najmanjoj mogućoj mjeri nepovoljno utječe na okoliš, i drugo, kao naziv za knjižnične programe i usluge usmjerene na razvoj zelene pismenosti, jačanje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša, što je i tema ovoga broja HKD Novosti.

Međunarodno krovno svjetsko knjižničarsko udruženje IFLA, u svojoj je „Izjavi o knjižnicama i razvitku" (2013.) naglasilo da knjižnice imaju prirodnu ulogu pružanja pristupa informacijskim sadržajima i uslugama koje podupiru održivi razvoj te je pozvalo donositelje odluka da ih prepoznaju kao pouzdane ustanove za provedbu zelenih programa, kojima one mogu dati znatan doprinos rješavanju problema održivosti na razini cijele zajednice.

Projekt „Zelena knjižnica“ koji je u ožujku 2011. pokrenulo Društvo bibliotekara Istre potaknuo je brojne hrvatske knjižnice da razviju vlastite zelene programe usmjerene na izobrazbu javnosti, kako u smislu teorijskih znanja i razvoja kritičkoga mišljenja o okolišnoj tematici tako i u smislu stjecanja praktičnih zelenih vještina.

Katarina Todorcev Hlača

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-