-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 72, siječanj 2017. :: Tema broja: Digitalizacija knjižnične građe i njezina dostupnost korisnicima


Suradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Europske knjižnice na projektu CSEEE: Zbirke iz južne i istočne Europe u Europeani

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (u daljnjem tekstu NSK) koordinator je projekta „Zbirke iz južne i istočne Europe u Europeani“ (Collections of the South and East Europe in Europeana, u daljnjem tekstu CSEEE), u suradnji s Europskom knjižnicom (The European Library, u daljnjem tekstu TEL).

Cilj je projekta učiniti što više digitalne građe iz nacionalnih knjižnica koje su članice CENL-a (Conference of European National Librarians = Konferencija ravnatelja europskih nacionalnih knjižnica), ali nisu članice Europske unije, dostupnima u Europeani kroz TEL. Europeana je europska digitalna knjižnica s više od pedeset milijuna digitalnih objekata slobodno dostupnih za pretraživanje i korištenje. U izgradnji Europeane sudjeluju europske baštinske ustanove.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspješno surađuje s TEL-om i Europeanom već dugi niz godina. Pozitivna iskustva ostvarena su tijekom suradnje na nekoliko dosadašnjih projekta (poput Europeana Newspapers) i virtualnih izložbi (Reading Europe, National Library Buildings, Science and Machines) te dostavom metapodataka brojnih zbirki NSK. U srpnju 2013. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je knjižnica mjeseca u Europskoj knjižnici čime je potvrđena izvrsna dugogodišnja suradnja.

Projekt CSEEE započeo je 2015. pripremom prijedloga projekta. Prijedlog je predstavljen predstavnicima nacionalnih knjižnica Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Moldavije, Slovenije i Srbije na sastanku Koordinacijske grupe za knjižnice TEL-a, koji je održan u NSK u rujnu 2015. godine. Dobivena je formalna suglasnost svih knjižnica za suradnju s time da Nacionalna i sveučilišna knjižnica Slovenije i Nacionalna knjižnica Srbije pružaju podršku ostalim partnerima zbog svojeg iskustva u pripremi i slanju metapodataka u Europeanu.

Projektom CSEEE želi se prevladati činjenica da u Europeani nema dovoljno digitalne građe iz knjižnica partnera projekta. Iako su zemlje članice CENL-a koje nisu članice Europske unije zastupljene na Portalu TEL-a svojim bibliografskim podacima, to nije slučaj s digitalnom građom. Kako je tijekom 2016. godine objavljeno da TEL prestaje s radom, knjižnice koje su partneri u projektu bile su u mogućnosti u potpunosti iskoristiti potporu u pripremi i slanju podataka kroz projekt.

Prikupljeni su detaljni podaci o digitalnim zbirkama iz knjižnica partnera te je na temelju toga izrađen detaljni plan rada i podjela zadataka. Analiza je ukazala na niz poteškoća na koje nailaze knjižnice uključene u projekt pri slanju digitalne građe u Europeanu te njihovu raznovrsnost: primjena normi, kvaliteta podataka, nedostatna tehnička i financijska potpora, jezične barijere. Zbog različitih lokalnih situacija, projekt je vođen postupno kako bi svi partneri imali odgovarajuću potrebnu pomoć, mogli učiti jedni od drugih i dijeliti iskustva. U tu su svrhu organizirane dvije radionice.

Nacionalna knjižnica Srbije organizirala je radionicu zajedno s TEL-om i NSK, u razdoblju od 11. do 12. svibnja 2016., na kojoj su sudionici upoznati s poslovnim planom i strategijom TEL-a za 2016. godinu, dosadašnjim radom na projektu CSEEE, Zbirkama Europeane (Europeana Collections) te smjernicama za dostavu digitalnih sadržaja i metapodataka u Europeanu (Europeana Publishing Framework) s posebnim naglaskom na autorska prava. Poseban je dio posvećen temama metapodataka, formatima MARC XML, EDM te pripremi i slanju metapodataka u Europeanu.

Radionica održana 19. i 20. listopada 2016. u organizaciji TEL-a, NSK i Nacionalne i sveučilišne knjižnice Slovenije organizirana je s ciljem upoznavanja sudionika s procesom agregiranja podataka za Europeanu. Predstavnici TEL-a izvijestili su o aktivnostima TEL-a i prijenosu podataka u Europeanu, predstavili Europeana Data Exchange Agreement, upitnik EDM training needs te dokumentaciju povezanu s autorskim pravom i uporabom digitalne građe. Predstavnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice Slovenije prikazali su na temelju svojeg primjera dobre prakse kako se pripremaju, agregiraju i šalju podaci u Europeanu.

Partneri su tijekom cijelog trajanja projekta radili na svojim zbirkama, dorađivali ih i prilagođavali normama uz aktivnu podršku specijalista za podatke TEL-a. Iako projekt završava u siječnju 2017. već je sada jasno da će sve uključene knjižnice nakon njegova završetka imati dostupnu digitalnu građu u Europeani. Iskustvo u projektu pomoći će im u daljnjem slanju podataka izravno Europeani.

Projekt CSEEE će virtualnom izložbom koja će biti dostupna na portalu Europeane pod nazivom „Picture this – vintage postcards of cities of South and East Europe“ u siječnju 2017. široj javnosti predstaviti rezultate projekta.

Jasenka Zajec

jzajec@nsk.hr


Renata Petrušić

rpetrusic@nsk.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-