-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 72, siječanj 2017. :: Tema broja: Digitalizacija knjižnične građe i njezina dostupnost korisnicima


Razvoj knjižničnih zbirki kao preduvjet i mjera razvoja knjižnice

Razvoj knjižničnih zbirki pripada najvažnijim aktivnostima u poslovanju knjižnice. Tijekom provedbe te aktivnosti knjižničari moraju donositi složene odluke o nabavi građe na temelju potreba i želja korisnika za temama i formatima u kojima korisnici žele upotrijebiti građu (Peet, 2015). Uz potrebe, želje i interese korisnika, ova se složena i planirana aktivnost oslanja i na prioritete samih knjižnica zapisane u njenim temeljnim dokumentima poput strateških planova i smjernica o nabavi građe, te na prioritete zajednice u kojoj knjižnica djeluje (Johnson, 2014). Razvoj knjižničnih zbirki u zadnjih je nekoliko desetljeća promijenjen pod utjecajem faktora poput informacijske i komunikacijske tehnologije, smanjenih proračuna knjižnica i novih načina upravljanja knjižničnim zbirkama u odnosu na ranija razdoblja razvoja i rada knjižnica (Stoller, 2005). Svi nabrojeni, ali i drugi prikriveni ili zasad neotkriveni faktori utječu na poglede i stavove knjižničara na razvoj i upravljanje knjižničnim zbirkama.

Osim pogleda i stavova knjižničara na razvoj knjižničnih zbirki, važni su i pogledi i stavovi korisnika knjižnica, pa su istraživanja korisnika knjižnica postala jednom od najpopularnijih metoda prikupljanja podataka za potrebe rada i razvoja knjižnica. Kako bi bili utvrđene potrebe i želje korisnika za novom građom te zadovoljstvo postojećom građom, pokrenuto je istraživanje korisnika u Knjižnici i čitaonici „Bogdana Ogrizovića“ u Zagrebu. Rezultati toga istraživanja pokazuju kako se u knjižnici najviše zadržavaju korisnici mlađe dobi, te da korisnici koji ujedno i najčešće dolaze u knjižnicu. Dužina provedenog vremena u knjižnici varira od pola sata do duže od tri sata, ovisno o aktivnostima u kojima korisnici sudjeluju. Prosječni broj posuđenih knjiga je 2, što je moguće povezati s češćim dolascima u knjižnicu. Razlozi dolaska u knjižnici su vlastito obrazovanje i istraživanje, a potom slijede zabava i hobi te druge aktivnosti. Korisnici žele imati na raspolaganju više knjiga i to književnosti, znanstvenih informacija te publicistike. Ostale vrste građe poput časopisa i novina su niže rangirane u ovom istraživanju. Korisnici su također ukazali na razloge čitanja knjiga i čitanja časopisa, a to su vlastito zadovoljstvo, obrazovanje, osobni razvoj i zabava koje potom slijede niže rangirani razlozi. Također su mogli izraziti i stupanj zadovoljstva građom, odnosno, njenom dostupnosti i u tom pitanju korisnici su iskazali visok stupanj zadovoljstva knjigama, časopisima i novinama, dok su tek nešto manje zadovoljstvo povezali s digitalnom građom, udžbenicima, priručnicima, enciklopedijama, leksikonima i rječnicima. Korisnike se također pitalo o želji upotrebe tiskane i digitalne građe i oni su se u većem udjelu izjasnili za tiskanu građu.

Zadnji dio istraživanja odnosio se na stavove korisnika o knjižnici pri čemu su najistaknutiji pozitivni stavovi dani vezani uz građu i potrebe korisnika, a nešto manje povoljni uz pronalaženje građe. Rezultati također istraživanja ukazuju na visok stupanj razumijevanja vlastitih potreba za građom knjižnice koje su korisnici pokazali u provedenom istraživanju, a čiji će rezultati biti upotrijebljeni u razvoju knjižničnih zbirki knjižnice u kojoj je provedeno istraživanje. Sustavna istraživanja trajna su orijentacija ove knjižnice, pa su rezultati istraživanja uključeni u razvoj njenih knjižničnih zbirki i fonda u cjelini te na njima temeljenih usluga i doista su mjerilo razvoja knjižnice.

Radovan Vrana
rvrana@ffzg.hr

Jasna Kovačević
Jasna.Kovacevic@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-